Projekt porijekla rodova u Hrvatskoj (i šire)

[Pavo B.]

Omišljao sam se neko vrijeme pokrenuti ovu temu, ali nisam bio siguran bi li je pokrenuo kao odvojenu, ili stavio pod temu Prezimena. Na kraju, prevagnulo je prvo.

Dakle, ovako. Ja sam prije nekog vremena kupio internet domenu i hosting s ciljem pravljenja intenet stranice o porijeklu stanovništva u BiH. Ponukan sam na to manjkom informacija na internetu i činjenicom da od dvadesetak knjiga koje posjedujem na tu temu, skoro nijedna se ne može naći u digitalnom formatu. Naravno, čak i digitalizacija knjiga nije optimalno rješenje jer PDF fajlove niti možeš sortirati, niti pretraživati, niti previše manipulirati. Jedino rješenje je ručno prebacivanje podataka u Excel i HTML, što je naravno mukotrpan posao.

Nakon što sam započeo ovaj projekt, pojavila se jedna nova situacija. Prvo je dvadesetak knjiga postalo stotinjak i više, a onda je sve to prešlo granice BiH. Kako možeš praviti stranicu o porijeklu rodova u BiH(i recimo specifično istočnoj Hercegovini) a da ne maš informaciju o porijeklu rodova susjednih dijelova Crne Gore iz koje su većina došli. Pa onda se to proširi na ostatak Crne Gore, pa na Srbiju, pa na Kosovo, pa na Hrvatsku, pa na Makedoniju. Na kraju završim za rastućom kolekcijom knjiga o porijeklu stanovništva skoro čitave bivše Jugoslavije. Osim Slovenije. O njima izgleda nitko u bivšoj državi nije pisao, mada sam jednom pročitao u knjizi "Praslovan" od slovenskog povjesničara Franca Lačnog o dolasku Slovenaca u današnju domovinu. Čini mi se da su naprijed išli poglavarji i direktorji.

U svakom slučaju, ovo je prevelik posao za jednu osobu, koliko god ja želje i motivacije imao. Stoga sam pokrenuo ovo temu da vidim ima li zainteresiranih za ovaj projekt, konkretno za njegov dio koji se odnosi na Hrvatsku. Pomoć mi najviše treba oko same obrade podataka. Nabavka literature mi nije problem, kao ni njeno skeniranje/slikanje. Problem je prepisivanje svega toga, i sortiranje i organizacija kako bi bilo što korisnije prosječnom korisniku. Bez ikakvog okolišanja, mogu reći da je ovo težak i nezahvalan posao, ali možda na ovom forumu ima zainteresiranih. Tako recimo za Liku postoji lista svih obitelji koje su u njoj živjele 1915. u knjizi Radoslava Grujića "Plemenski rječnik Ličko-krbavske županije", ali nema nikakvih drugih podataka osim prezimena. Tu se onda treba koristiti "Karlovačko Vladičanstvo" od Milana Radeka da bi se izdvojile srpske porodice i saznale njihove slave. Onda treba još uzeti "Seobe i naselja u Lici" od Stjepana Pavičića i pogledati porijeklo i vrijeme dolaska svakog roda. Ja sve tri knjige imam, ali ovo je samo primjer koliko je ovaj posao kompliciran, iako se nadam da neće uplašiti zainteresirane.

Dio stranice o Hrvatskoj bi trebao pokrivati većinom krajeve koji su bili pod turskom vlašću. U slobodnim krajevima nije bilo masovnog preseljavanja stanovništva, pa je samim tim manje zanimljivo. Ja za sad imam podrobnu literaturu za Liku, požeški kraj, bivšu Dubrovačku republiku, Kninsku krajinu, Bukovicu, kao i neke dijelove Zagore. Imam i većinu otoka od Raba do Brača. Neke od knjiga su na ćirilici, pa bi poznavanje iste bilo poželjno. Ako ima zainteresiranih za ovaj projekt ili ako itko ima kakva pitanja, pišite i pitajte. Nadam se da moderatori neće smatrati da je ova tema bolje primjerena za neki drugi podforum.

[Dilecto Filio]

inicijativa je za svaku pohvalu

osobno bih se vrlo rado uključio, ali sam već sad do grla u poslu.

nego, zanimaju me dvije stvari:
1. jesi li kontaktirao ljude iz hrvatskog rodoslovnog društva?
2. možeš li napisati knjige kojima do sada raspolažeš (barem okvirno, budući da si skupio impresivnu kolekciju, koliko vidim)? vrlo rado ću pomoći oko literature ako znam za neku knjigu ili članak.

[žalac_1]

@Pavo B.

pridružujem se pohvali, projekt je poprilično zahtjevan, trebat će tu vremena (i po svemu sudeći, godina)

mogu i ja pripomoći oko literature ako na što naletim
za Liku dobro dođe Karl Kaser Popis Like i Krbave 1712. (vjerujem da ti je poznato), zatim knjige R.Pavelića o Bunjevcima (Bunjevci i Stope predaka)

Evo ja mogu provjeriti kod B.Desnice mletačke izvore koje on donosi za područje Dalmacije od 1640ih do poč.18.st, uglavnom ima ponešto i o seobama na području sjeverne Dalmacije i Sinjske krajine

a i etnolozi imaju što reći na ovu temu, pogledaj i to, možda više i od samih povjesničara (pošto se dragocjeni podaci o porijeklu rodova u velikoj većini slučajeva nalaze samo u usmenoj predaji)

[Pavo B.]

Kao što sam rekao, ovo je krenulo od Bosne, pa za Bosnu i imam najviše literature. U Bosni su izvori slabi ili nikakvi, pa se većinom radi o antropologiji i etnologiji i terenskim istraživanjima stručnjaka. U slučaju Hrvatske postoji više izvora, ali opet treba naći neki balans između izvora i narodne predaje.

Imam čitavu seriju "Porijeklo naselja i stanovništva" u izdanju SANU-a. Tu su monografije o Pelješcu, Dubrovniku sa Župom, Braču, Šolti, otocima kod Zadra i Šibenika, a možda i druge kojih se ne mogu sjetiti. Onda imam čitavu seriju Zbornika za narodni život i običaje HAZU(JAZU). Tu ima dosta manjih radova o porijeklu stanovništva, kao i par kapitalnih. Tu je već spomenuti Pavičićev rad, kao i Grujićev Rječnik. Josip Buturac je objavio izvanrednu monografiju Stanovništvo Požege i okolice 1700.-1950. koja dobro ide uz Pavičićevo drugo djelo o porijeklu govora u Slavoniji. Nabavio sam još par knjiga jer su usko vezane uz porijeklo stanovništva zapadne Bosne, ako recimo nedovršenu monografiju Kninske krajine koja je trebala izaći u SANU-ovoj seriji. Nabavio sam i knjigu Mirka Markovića o porijeklu stanovništva Slavonije ali se ona ispostavila kao prilično slaba.

U svakom slučaju, bilo kakvi savjeti su dobrodošli. Meni nije problem nabaviti bilo koju knjigu ako znam da će njen sadržaj koristiti.

[Michael Collins]

Pavo

[balkanski pastuh]

Kako napreduje projekt?

[Pavo B.]

balkanski pastuh kaže:

Kako napreduje projekt?

Za sad ide sporo ali sigurno. Počeo sam Bosnu obrađivati podatke, a tko zna kad će Hrvatska na red. Problem je što podatke nabavljam brže nego što ih mogu obraditi. A tek kad ovo ljeto odem u Hrvatsku i BiH...

[K_e_N_s_A_i_1]

Pavo B. kaže:

Za sad ide sporo ali sigurno. Počeo sam Bosnu obrađivati podatke, a tko zna kad će Hrvatska na red. Problem je što podatke nabavljam brže nego što ih mogu obraditi. A tek kad ovo ljeto odem u Hrvatsku i BiH...

Pozdrav!
Pavo B. htio bih ti probat pomoći oko ovog projekta, nabavio sam jedan program koji bi za tu svrhu dobro došao, javi mi na pm.

[AnteNaš]

@Pavo B,
Imaš li podataka o naseljavanju Like i dijela Korduna nakon Svištovskog mira 1791. godine?
Ti krajevi su bili pustošeni od Turaka do sredine 19. stoljeća, tako da su matice, mislim na crkvene uništene ili zagubljene, a državnih još nitko nije pronašao u arhivama.
Iz izvora se doznaje da je taj kraj naseljavalo pučanstvo iz ogulinske i otočke pukovnije tadašnje Vojne krajine.
Neki od njih, kao Bunjevci iz Zavalja i Skočaja imaju i obiteljska predanja koja i nisu najpouzdanija.
Pravoslavni se ravnaju po krsnim slavama.
A u Vagancu, primjerice, prezimena Božić, Ćosić, Jandrić, Jakovljević, Nikolić, Petrović, ne zna se otkuda su došli (ja bih rekao iz Bosne). Za Antoniće i Bilene se zna da su iz vinodolskog zaleđa, kao i Bobince (L. Lešće), Špehare (Ogulin), Majetiće (Perušić) itd.

[Pavo B.]

Joj, zbog raznih obaveza potpuno sam zaboravio odgovoriti na ovo. Nadam se da nije kasno.

Koliko znam, na područje dobiveno Svištovskim mirom, naseljeni su većinom ljudi iz Like i s Korduna. To vrijedi i za Srbe i za Hrvate. Mislim da doseljavanja iz nekih daljih krajeva nije bilo. Moglo bi se reći da kad se pomjerila granica, pomjerili su se i graničari.

Kao primjer, uzet ću selo Zavalje kod Korenice. Ovo selo je do 1931. bilo dio Like, a poslije toga Vrbaske Banovine i onda BiH. Danas je u BiH a raseljeno je 1970.-ih zbog aerodroma Željava. Selo je nekih 15 km zapadno od Bihaća.

Koristio sam Grujićev "Plemenski rječnik," Pavičićeve "Seobe i naselja," Erdeljanovićevu "O poreklu Bunjevaca" kao i par manjih radova.

U Baljevcu su 1915. živjeli slijedeći rodovi:

HRVATI

Butorac (1 kuća) - Bunjevači rod. U Lici se prvi put spominju 1702. U Lici ih je najviše u selima Klanac i Pazarište SZ od Gospića pa su odtud vjerojatno i došli u Baljevac.

Hećimović (11 kuća) - Tzv. Kršteni Turci. Muslimansko stanovništvo koje je pri zauzeću Like 1689. prešlo na katoličku vjeru. Sjedište roda je Perušić, gdje su živjeli i za turske vlasti. Hećim je na arapskom učen čovjek, a u prenesenom značenju i doktor.

Jurković (7 kuća) - Jurkovići su iz sela Brlog između Otočca i Senja. Oni su Gorani iliti Kranjci. Naseljeni su iz gornjeg Pokuplja(Čabar, Delnice, itd.) nakon oslobađanja Like od Turaka. Jurkovića ima i danas u Brodu na Kupi, ali ne bih znao jesu li isti rod s ličkim, a ostali su u Pokuplju.

Kolar (4 kuće) - I oni su vjerojatno iz Pokuplja, a ako nisu, onda iz nekog od susjednih krajeva. U svakom slučaju nisu ni lički starosjedioci(tzv. plemeniti Hrvati) niti Bunjevci. Osim u Baljevcu, blie su još samo 4 kuće u Perušiću, ali su ranije bili veći rod.

Kulaš (3 kuće) - Kršteni Turci iz Perušića. Kulaš na turskom označava konja sive boje.

Lulić (8 kuća) - Velik i razgranat rod iz Perušića. Bunjevci.

Orešković (3 kuće) - Velik i vrlo raširen rod, kojeg ima po čitavoj Lici. 1915. ih je u Lici bilo 188 kuća. Starinci(plemeniti Hrvati) s područja Otočca. Prije štokavizacije i ijekavizacije Like po dolasku Turaka, prezivali su se Orišković.

Šuštić (1 kuća) - Jedina obitelj s tim prezimenom u čitavoj Lici. Šustić je inače prezime iz sjeverozapadne Hrvatske(od njemačkog šuster). Oni bi mogli biti kasniji doseljenici, možda i nakon razvojačenja Vojne krajine.

Tomljanović (10 kuća) - Jedan od najjačih rodova u Lici. 1915. ih je kao Tomljanovića bilo 142 kuće, a kao Tomljenovića 146. Svi su istog porijekla, i Bunjevci su. Došli u Lič pa onda u Krivi Put kod Senja, iz kojeg su se raširili po Lici.

Uremović (26 kuća) - Bunjevci. Dio bunjevačke struje koja je došla u naselja između Novog Vinodolskog i Senja, u njihovo slučaju u selo Ledenice. Kasnije dio preselio u Perušić, a od njih su ovi u Baljevcu. Hurem je tursko ime i znači blag, dobre naravi.


SRBI

Gavrilović (6 kuća) - Porijeklom iz Korenice. Slava im je Aranđelovdan.

Kokotović (10 kuća) - Došli iz Kosinja kod Perušića. Tu su već na prvim popisima stanovništva iz 1702. Jovanjdan.

Puhar (3 kuće) - Porijekom iz predjela Vilići, kojeg čine sela sjeverno i sjeveroistočno od Otočca. U Viliće su došli 1658., kada je veća grupa Srba prebjegla s Koreničkog područja(pod Turcima) u Vojnu krajinu(pod Austrijancima). Slave Jovanjdan.


Eto, to je mali pregled jednog nasumce odabranog naselja koje je turska izgubila mirom iz 1791. Ne vjerujem da bi se ostala naselja znatno razlikovala. Stanovništvo je očito dovedeno iz drugih krajeva Like, što je i logično jer su bili potrebni vojnici. Zanimljivo je da u Baljevcu nema ni Srba ni Hrvata prebjega iz sela oko Bihaća.