Razlikujete li glasove č/ć i dž/đ?

[tandara]

Wikiceha kaže:

Boldano si skužio, a ostalo si fulao.
Daj link na to što tvrdiš

Molim, iako mi mi spotičeš pravo govora tj da nije točno, ovo s toponimima je 100% točno. Pa ne možeš ti postandardizirati naziv grada/sela čega već
Svašta.

[Wikiceha]

tandara kaže:

Molim, iako mi mi spotičeš pravo govora tj da nije točno, ovo s toponimima je 100% točno. Pa ne možeš ti postandardizirati naziv grada/sela čega već
Svašta.

Ajd nađi gdje sam ja rekao to?
Iako se to radilo.
Tako ti je u zg-u Črnomerec postao Črnomerac, Vrbovec je postao Vrbovac, Đurđevec, Đurđevac...
Varaždin se obično izgovara kao Varaždin, Poreč kao Poreč...
Danas se preporuča lokalni izgovor, iako se to baš i ne radi...

tandara kaže:

Naći ću, čuo sam na tv-u i iz osobnog iskustva. Dapače, čakavci su poželjni jer se kod njih vidi distinkcija između tj i č, to nije nikakav grijeh i nepravilno.
Postoje važnije stvari koje se tiču standarda!

To što si ti čuo, ne znači da je to točno.
Za ostatak
Čakavci ne izgovaraju pravilno ni č ni ć, po čemu bi to bilo poželjno?
Č i ć nemaju razlikovne uloge, realno ne postoji apsolutno nikakav razlog zašto se ne bi pisali isto...

[tandara]

A možda stvarno govorim turski. Ne izvrći mi riječi.

[Wikiceha]

tandara kaže:

A možda stvarno govorim turski. Ne izvrći mi riječi.

Očito
Što sam to izvrnuo?

[tandara]

Wikiceha kaže:

Očito
Što sam to izvrnuo?

Evo, npr. zadnji primjer, da sam boldano pogodio (jer ja gađam kao), a ostalo fulao. To valjda znači da poričeš. A napisao si da nisi.
Međutim, sve je ok, ne tvrdim da dijelom (djelom) niste u pravu.

Jbg, jezik se mijenja, ali standard je standard, a znaš da se rijetko tko služi njime, pitanje je isplati li se mijenjati nešto kad se ni dosad nije poštivalo.

[tupavi]

Wikiceha kaže:

Ajd nađi gdje sam ja rekao to?
Iako se to radilo.
Tako ti je u zg-u Črnomerec postao Črnomerac, Vrbovec je postao Vrbovac, Đurđevec, Đurđevac...
Varaždin se obično izgovara kao Varaždin, Poreč kao Poreč...
Danas se preporuča lokalni izgovor, iako se to baš i ne radi...

Žalosna istina. Često u Zagrebu vidim da na istoj kući pišu dva različita imena ulice. Originalno i postandardnjeno. Zanima me samo koja to mašinerija može tiskati lažna imena ulica..?

[Wikiceha]

tandara kaže:

Evo, npr. zadnji primjer, da sam boldano pogodio (jer ja gađam kao), a ostalo fulao. To valjda znači da poričeš. A napisao si da nisi.
Međutim, sve je ok, ne tvrdim da dijelom (djelom) niste u pravu.
Jbg, jezik se mijenja, ali standard je standard, a znaš da se rijetko tko služi njime, pitanje je isplati li se mijenjati nešto kad se ni dosad nije poštivalo.

Dao si krive informacije, poput onog da je čakavsko t' dopušteno u standardu.
Dakle gađaš i pričaš krivo.
No opet, kakve to ima veze s izvrtanjem tvojih riječi? Gdje sam ih izvrnuo?

Promijena standarda ima smisla, ako će poslije toga standard biti smisleniji.
Evo, promjena jata/izbacivanje i je očito takav primjer.
Sad je pitanje kada se to treba napraviti (jer je očito trend i prema pojednostavljivanju dž/đ i č/ć), da ne bude prevelikog otpora i da se ne radi prečesto.

tupavi kaže:

Žalosna istina. Često u Zagrebu vidim da na istoj kući pišu dva različita imena ulice. Originalno i postandardnjeno. Zanima me samo koja to mašinerija može tiskati lažna imena ulica..?

Ima tu svega i svačega...

[LeopardGecko]

Ja č i ć ili đ i dž po sluhu skoro nimalo ne razlikujem u govoru.Kad sam bio klinac to mi je stvaralo dosta problema u školi jer ih na početku nisam razlikovao ni u pisanju.Od kad sam završio školu gotovo i ne koristim dž(samo na ispitima i u porukama profesorima na fakultetu),skoro uvijek pišem đ i jednako ih izgovaram.Č i ć isto jednako izgovaram kao č,ali sam ih u naučio kako-tako razlikovati u pisanju,iako ne baš savršeno(znam dosta riječi tipa voće,noć,kuća...koje imaju ć i znam da umanjenice i prezimena završavaju sa ć,ali mi se još znaju dogoditi neke greške).

[Wikiceha]

LeopardGecko kaže:

Ja č i ć ili đ i dž po sluhu skoro nimalo ne razlikujem u govoru.Kad sam bio klinac to mi je stvaralo dosta problema u školi jer ih na početku nisam razlikovao ni u pisanju.Od kad sam završio školu gotovo i ne koristim dž(samo na ispitima i u porukama profesorima na fakultetu),skoro uvijek pišem đ i jednako ih izgovaram.Č i ć isto jednako izgovaram kao č,ali sam ih u naučio kako-tako razlikovati u pisanju,iako ne baš savršeno(znam dosta riječi tipa voće,noć,kuća...koje imaju ć i znam da umanjenice i prezimena završavaju sa ć,ali mi se još znaju dogoditi neke greške).

I ovakve reforme bi to riješile

[putnikbroj]

LeopardGecko kaže:

Ja č i ć ili đ i dž po sluhu skoro nimalo ne razlikujem u govoru.Kad sam bio klinac to mi je stvaralo dosta problema u školi jer ih na početku nisam razlikovao ni u pisanju.Od kad sam završio školu gotovo i ne koristim dž(samo na ispitima i u porukama profesorima na fakultetu),skoro uvijek pišem đ i jednako ih izgovaram.Č i ć isto jednako izgovaram kao č,ali sam ih u naučio kako-tako razlikovati u pisanju,iako ne baš savršeno(znam dosta riječi tipa voće,noć,kuća...koje imaju ć i znam da umanjenice i prezimena završavaju sa ć,ali mi se još znaju dogoditi neke greške).

Vidim da si iz Zagreba, u tvom razredu npr. pri kraju srednje, je li kolegama ije/je meko ili tvrdo ch i dalje problem ili zanemarivo malo rade greske?
I je li netko tu iz Osijeka ili Dubrovnika, pretpostavljam da oni najbolje pisu u Hrvatskoj po standardu?
I kako je u Zadru ili Rijeci s mladima?

[Wikiceha]

putnikbroj kaže:

Vidim da si iz Zagreba, u tvom razredu npr. pri kraju srednje, je li kolegama ije/je meko ili tvrdo ch i dalje problem ili zanemarivo malo rade greske?
I je li netko tu iz Osijeka ili Dubrovnika, pretpostavljam da oni najbolje pisu u Hrvatskoj po standardu?
I kako je u Zadru ili Rijeci s mladima?

U pismu ili u govoru?
Koliko znam, u govoru nula bodova (odnosno samo srednje č').
Dubrovčani pričaju lokalizmima, imaju ono stražnje a, ja sam iz grOada, a masu puta su im i padežni oblici drugačiji od standarda (most Franja Tuđmana npr). To je dijalekt, nije standard.
Osiječani imaju svoje karakteristično otezanje (di si lega), ali u nekim stvarima su vjerojatno najbliži standardu...
Načelno, gradovi najbliži standardu bi trebali biti Mostar i Bjelovar...

[peja_s]

Da, u Duborvniku ima to nekakvo muklo o.

Most Franja Tuđmana? Pa da kako drugačije da kažu? Franje? U srpskom su standardizovana sva tri tripa padežne promjene, ali u Dubrovniku se to mijenja po padežima kao u istočnoj Hercegovini.

U Mostaru sigurno ne, ne vidim da je njihov govor blizak ikakvom standardu jer i tamo ima previše lokalizama koji su i meni često nerazumljivi, a Mostar mi je tu malo bliže od Dubrovnika.

[Sadokann]

U ST se za ime Dino uvijek kaže koga, čega- DinA
Nino-Nina(U DU je to još vše, Franjo-Franja)
No recimo Ivo- Ive.


Znam da je u većini HR drukčije, pa što je pravilno po standardu?

[Wikiceha]

peja_s kaže:

Da, u Duborvniku ima to nekakvo muklo o.

Sllužbeno, to je stražnje a
Ali da, zvuči kao nešto između a i o.

peja_s kaže:

Most Franja Tuđmana? Pa da kako drugačije da kažu? Franje? U srpskom su standardizovana sva tri tripa padežne promjene, ali u Dubrovniku se to mijenja po padežima kao u istočnoj Hercegovini.

U hrvatskom nisu, standard ima samo jedne deklinacije.
Franje Tuđmana bi bilo pravilno, koga čega, dakle genitiv.
Kakve su to padežne promjene standardizirane u srpskom?
P.S., mislim da se u Trebinju ne govori Franja. Čak ni Vrane nekak nejde

peja_s kaže:

U Mostaru sigurno ne, ne vidim da je njihov govor blizak ikakvom standardu jer i tamo ima previše lokalizama koji su i meni često nerazumljivi, a Mostar mi je tu malo bliže od Dubrovnika.

Mostar ti je novoštokavska jekavica i navodno je (bar po hrvatskim jezikoslovcima).
Daj neki primjer.

Sadokann kaže:

U ST se za ime Dino uvijek kaže koga, čega- DinA
Nino-Nina(U DU je to još vše, Franjo-Franja)
No recimo Ivo- Ive.
Znam da je u većini HR drukčije, pa što je pravilno po standardu?

To su dijalektalizmi, toga nema u standardu.
Standardni genitiv ti je;
Dine i Nine.
Iako kužim zašto je dijalektalizam. Nema Dine i Nine, zvuči kao da fale žene
S time da se u Dalmaciji i više koristi vokativ, koji u zg-u većinom nestaje;
Dođi Sanjo, u Zagrebu se koristi dođi Sanja.
Tu je Dalmacija standardnija.

[Sadokann]

Wikiceha kaže:

Sllužbeno, to je stražnje a
Ali da, zvuči kao nešto između a i o.

U hrvatskom nisu, standard ima samo jedne deklinacije.
Franje Tuđmana bi bilo pravilno, koga čega, dakle genitiv.
Kakve su to padežne promjene standardizirane u srpskom?
P.S., mislim da se u Trebinju ne govori Franja. Čak ni Vrane nekak nejde

Mostar ti je novoštokavska jekavica i navodno je (bar po hrvatskim jezikoslovcima).
Daj neki primjer.

To su dijalektalizmi, toga nema u standardu.
Standardni genitiv ti je;
Dine i Nine.
Iako kužim zašto je dijalektalizam. Nema Dine i Nine, zvuči kao da fale žene
S time da se u Dalmaciji i više koristi vokativ, koji u zg-u većinom nestaje;
Dođi Sanjo, u Zagrebu se koristi dođi Sanja.
Tu je Dalmacija standardnija.

Je Dine, ko da nema zenske.
Mene to asocira na Bosance, Diine

Je, zagrepcani cini mi se kazu Denis, ne Denise i slicno, to mi je cak simpaticno.
Odakle li je samo uzeto to Nine, ako iz Dubrovnika i ist. Herc. nije

[Wikiceha]

Sadokann kaže:

Je Dine, ko da nema zenske.
Mene to asocira na Bosance, Diine

Dobro, oni su u nekim stvarima blizu standardu, ali problem je kad netko iz nekog zabitog sela krene drugima solit pamet.
Da, nema Diiine. Def BiH

Sadokann kaže:

Je, zagrepcani cini mi se kazu Denis, ne Denise i slicno, to mi je cak simpaticno.

Yup.

Sadokann kaže:

Odakle li je samo uzeto to Nine, ako iz Dubrovnika i ist. Herc. nije

Novoštokavska jekavica je baza, ali nije jedini izvor.
Dosta stvari su iz ostale zapadne štokavice, a ima i nekih stvari (ali većinom nešto sitno) iz kajkavice i čakavice.
Rekao bi, zapadna Hercegovina ili Zagora (novoštokavska ikavica)...
Al možda griješim

[putnikbroj]

Ma sta vise razmisljam o ovom jeziku vise me nervira kako se kroji prica
Meko ili tvrdo ch, radi koga stoji, radi Srbije?
Ije ili je, radi koga stoji, radi Bosne?
Ili radi svih tih knjiga koje su vec napisane
Ili radi njihovih zelja da odvoje one koji citaju i upijaju i oni koji ne upijaju

Iskreno, ja cujem npr. mljeko, poslje... nikada ne cujem mlIjeko ili poslIje u drustvu, ali okej, ipak, valjda jezik ne moze bit previse fonetski pa bi svi bili pismeni, i konobari i ucitelji

[Wikiceha]

putnikbroj kaže:

Ma sta vise razmisljam o ovom jeziku vise me nervira kako se kroji prica
Meko ili tvrdo ch, radi koga stoji, radi Srbije?
Ije ili je, radi koga stoji, radi Bosne?
Ili radi svih tih knjiga koje su vec napisane
Ili radi njihovih zelja da odvoje one koji citaju i upijaju i oni koji ne upijaju

Iskreno, ja cujem npr. mljeko, poslje... nikada ne cujem mlIjeko ili poslIje u drustvu, ali okej, ipak, valjda jezik ne moze bit previse fonetski pa bi svi bili pismeni, i konobari i ucitelji

Ije je najveća moguća iznimka u hrvatskom jeziku.
Piše se ije, a izgovara [jee] (dugo e).
Ako bude sve normalno, to bi se trebalo promjeniti.
Službeni izgovor nije [mli-je-ko] već bi trebao biti [ml-je-ko], s time da bi tu trebali imati ovo dugo e...
A kako naglašavanje nije isto u cijeloj HR (i okolnim hr. područjima), to najčešće završi kao [mlje-ko].
S time da ovisno o dijalektima ima i [mli-ko] i [mle-ko], a oko Dubrovnika i u dijelovima središnje/istočne Bosne se zna javiti i [mli-eko] (dvosložni jat).
Sve u svemu, vjerojatno najnormalnija izmjena koju bi trebali što prije potegnuti.

Što se tiče č i ć, u većini govora je to ujedinjeno u međuglasu (č');
https://upload.wikimedia.org/wikiped...nunciation.PNG
Da se ulazi u pojedine dijalekte, vjerojatno bi još bolje stanje bilo, pola ovih istočnih šćakavskih ne razlikuje č i ć, a i podosta čakavskih ih izjednačavaju.
Koliko vidim, glavni problem oko toga je što su ta slova/znakovi podosta rasprostranjeni, nalaze se i u prezimenima, pa možda tu i strah (ne dirati ono što nije potrgano) za naše manjine na srpskim i bošnjačkim područjima na istoku.
Ali načelno, kroz kojih 10-20 godina bi se to valjda trebalo izjednačiti, barem u govoru u potpunosti. S obzirom da je č češće, tu će vjerojatno prevladati č kao znak...
Ima i ideja da se stavi englesko ch, kao što su napravili Bugari prilikom prijepisa s njihove ćirilice na latinicu, ali to baš i nije u duhu hr. jezika...

Priča sa dž i đ je slična, iako je karta drugačija;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...nunciation.png
Riječ je o dva najslabije korištena znaka i glasa u hrvatskom i to bi se zbilja lagano moglo promijeniti. U tuđicama ionako nije bitno, a gdje dolazi jednačenje po zvučnosti č u dž; postoje dvije opcije.
Ili ostaviti č, kao u naranči, ili staviti đ.
Vjerojatno će se dž ukinuti, a ostat će samo đ, iako ima i ideja da se vrati na arhaično pisanje (dj, ili eventualno gj), ali gj nikada nije bilo prerašireno (osim u imenima tipa gjuro), a dj bi moglo iako onda ostaju problemi kao izgovor djevojke (nije đ, nego dj)...
I tako

[peja_s]

Wikiceha kaže:

U hrvatskom nisu, standard ima samo jedne deklinacije.
Franje Tuđmana bi bilo pravilno, koga čega, dakle genitiv.
Kakve su to padežne promjene standardizirane u srpskom?
P.S., mislim da se u Trebinju ne govori Franja. Čak ni Vrane nekak nejde

Tri padežne promjene imenica hipokorističkog tipa u srpskom: istočnohercegovačka (Rade-gen. Rada), bosanska (Rade-gen. Rade) i srbijansko-vojvođanska (Rade-gen. Radeta). Mislim da je moguće pronaći i neka malo drugačija tumačenja, ali sve tri promjene su standardizovane, ravnopravne, iako je nekad bila samo prva navedena. U Trebinju se sigurno koristi samo prva, mada ima tamo ljudi koji su došli iz drugih krajeva, pa i dalje govore drugačije. Mislim da već u Ljubinju postoji mnogo više mostarskih jezičkih uticaja.

Mostar ti je novoštokavska jekavica i navodno je (bar po hrvatskim jezikoslovcima).
Daj neki primjer.

Bez obzira na naciolanost, svi Mostarci koriste izraze kao tepa (pijaca), mlat (ribolovački štap), jamati (uzimati), muholovka (lopatica za muve) itd. Ne znam sad, morao bih da se prisjetim golime tih riječi koje nisam čuo nigdje drugo, npr. znam da oni imaju kompletno drugačiju ribolovačku terminologiju i svašta nešto. To što se tiče leksike. A što se tiče jekavice, ima tog je, ali nije dosljedno, čuje se i ije.

To su dijalektalizmi, toga nema u standardu.
Standardni genitiv ti je;
Dine i Nine.
Iako kužim zašto je dijalektalizam. Nema Dine i Nine, zvuči kao da fale žene
S time da se u Dalmaciji i više koristi vokativ, koji u zg-u većinom nestaje;
Dođi Sanjo, u Zagrebu se koristi dođi Sanja.
Tu je Dalmacija standardnija.

Nikad ne bih mogao da se naviknem na taj tip promjene. Moja nastavnica u osnovnoj je tako govorila, nisam siguran iz kog je tačno ona grada došla iz zapadne Hercegovine, ali svima nam je to zvučalo grozno, kao da đacima da neka nova imena, npr. Boro-gen. Bore, kao da je on Bora, neka žena.

A tog vokativa tipa Sanjo, Vesno, u srpskom nema, to mi je još neobičnije.

[Wikiceha]

peja_s kaže:

Tri padežne promjene imenica hipokorističkog tipa u srpskom: istočnohercegovačka (Rade-gen. Rada), bosanska (Rade-gen. Rade) i srbijansko-vojvođanska (Rade-gen. Radeta). Mislim da je moguće pronaći i neka malo drugačija tumačenja, ali sve tri promjene su standardizovane, ravnopravne, iako je nekad bila samo prva navedena. U Trebinju se sigurno koristi samo prva, mada ima tamo ljudi koji su došli iz drugih krajeva, pa i dalje govore drugačije. Mislim da već u Ljubinju postoji mnogo više mostarskih jezičkih uticaja.

Dobro, u hrvatskom standardu, ovog trećeg siguno nema.
A kolikom znam, nema ni drugog, ali se tolerira (primjer mosta).

peja_s kaže:

Bez obzira na naciolanost, svi Mostarci koriste izraze kao tepa (pijaca), mlat (ribolovački štap), jamati (uzimati), muholovka (lopatica za muve) itd. Ne znam sad, morao bih da se prisjetim golime tih riječi koje nisam čuo nigdje drugo, npr. znam da oni imaju kompletno drugačiju ribolovačku terminologiju i svašta nešto. To što se tiče leksike. A što se tiče jekavice, ima tog je, ali nije dosljedno, čuje se i ije.

Mostar bi trebao biti jekavski grad.
Muholovka je hr. standard, a ovo ostalo su lokalizmi, načelno ništa bitno.
Mislim da kad se kaže grad sa najstandardnijim izgovorom podrazumijeva;
*upotreba naglasaka najbliža standardu
*novoštokavska jekavica
Nisam siguran koliko se gleda na čistoću leksika...
Iskreno, nisam ni siguran zašto bi Mostar tu trebao biti "jači" od Bjelovara, osobno znam više ljudi iz Bjelovara koji pričaju standardno od Mostara...
Ali to je više jer je Zagrebu bliži Bjelovar

peja_s kaže:

Nikad ne bih mogao da se naviknem na taj tip promjene. Moja nastavnica u osnovnoj je tako govorila, nisam siguran iz kog je tačno ona grada došla iz zapadne Hercegovine, ali svima nam je to zvučalo grozno, kao da đacima da neka nova imena, npr. Boro-gen. Bore, kao da je on Bora, neka žena.

A čuj, u HR je to standard.
Meni je isto išla na živac profka u osnovnoj koja je "standardizirala" jezik.

peja_s kaže:

A tog vokativa tipa Sanjo, Vesno, u srpskom nema, to mi je još neobičnije.

Meni je zapravo simpatično. Ne govorim tako, ali dalmatinkama paše
Egzotika