Grecizmi u hrvatskom jeziku

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Je li to "liječenje svetim": svetom vodicom, pričešću, molitvama, hodočašćima, lemozinama i sl. ili "liječenje onoga što je sveto u čovjeku", kako kažu?

A bogati! Glavno da dobro zvuči. To ti je, kao i moja doktorica opće prakse, kad ne zna što bi mi odgovorila na pitanje, pa pribjegne latinskim izrazima. Pravu je našla.

Na kraju mi dođe draži onaj velečasni Sudac koji bez kompleksa pravi budalu od sebe.

[Shain]

Iz medija: S. G. o Pliniju Starijem.

"Iz rukava mu reknem da Plinija volim zato što volim stadione. On se zbuni pa mu dodam kako je Plinije svijet mjerio stadionima. Eno u jednoj od njegovih geografskih knjiga stoji da krater Etne ima opseg dvadeset stadiona. A od Akvileje do dalmatinske rijeke Krke kaže da je daljina ravno dvije hiljade stadiona. A Helespont ili Dardaneli imaju širinu od sedam stadiona. A širina je Crnoga mora tri hiljade stadiona, ha?

Zamisli to, a danas stadion nije više mjera ni za daljinu ni za dužinu. Kod nas je mjera za nasilje, za četništvo i ustaštvo."

[MmeTipfeler]

Čija je to mudrost? Grčko στάδιον odnosno latinsko stadium, kada znači mjeru, prevodi se kao stadij.

[Shain]

Računa li se katolizacija kao grecizam ili anglizam (catholisation)? Ili latinizam?

Iz medija:

"To objašnjava i štošta drugo, na prvom mjestu upravo napasnu katolizaciju televizije, što je od crkve faktički napravilo paralelnu granu unutar aparata državne vlasti."

@ Mme
On prevodi s grčkog i latinskog. "Stadion" je, naravno, napisao zbog polisemije za poentu.

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

@ Mme
On prevodi s grčkog i latinskog. "Stadion" je, naravno, napisao zbog polisemije za poentu.

Ni sa stadijem se polisemija ne bi izgubila.

[Shain]

MmeTipfeler kaže:

Ni sa stadijem se polisemija ne bi izgubila.

Nije tako. Polisemija se odnosi na jedan leksem, stadion i stadij dva su leksema.

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Nije tako. Polisemija se odnosi na jedan leksem, stadion i stadij dva su leksema.

Ne razumijemo se. Pisac se mogao poigrati i s višeznačnošću riječi stadij.

[Shain]

MmeTipfeler kaže:

Ne razumijemo se. Pisac se mogao poigrati i s višeznačnošću riječi stadij.

Shain kaže:

S. G. (...): "Zamisli to, a danas stadion nije više mjera ni za daljinu ni za dužinu. Kod nas je mjera za nasilje, za četništvo i ustaštvo."

Nisi ubrala poentu. U eseju se govori o nasilnicima na stadionu, a ne na stadiju.

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Nisi ubrala poentu. U eseju se govori o nasilnicima na stadionu, a ne na stadiju.

Da, ja sam i inače poznata po tome što sporo shvaćam i nemam pojma o jeziku.

Ako staviš samo odlomak iz eseja, a usto i ne navedeš autora - nemam pojma zašto i inače sve te podatke kriješ kao zmija noge, ali valjda imaš nekakva razloga za to, kako možeš očekivati da itko zna o čemu se govori u tekstu?

S višeznačnoću se pisac mogao poigrati i uporabom riječi stadij, ali ako ste i ti i on navalili na stadion, neka vam bude. Pazite samo da ne nosite skrivene baklje i petarde, inače vas policija neće propustiti.

[Shain]

Lee Champa kaže:

Zna li tko gdje je Heliodrom?

Zna se.

"Heliodrom" je besmislena riječ, jer znači uzletište i sletište za Sunce ("Heliodrom" je i naziv koncentracionog logora HVO-a od 1992. do 1994. blizu Mostara).

U današnjem je našem standardu "helidrom", a zapravo bi trebalo biti "helikodrom".

"Heli" je engleski prefiksoid iz riječi helikopter (u riječi heliport), a "drom" je hrvatski sufiksoid iz aerodroma; < grč. δρόμος (usp. drum).

"Heli" je pogrešan, skraćeni prefiksoid, a cijeli glasi "heliko", odatle helikodrom. "Heliko" je od grčkoga helix (ἕλιξ), zavoj, spirala.

@ Mme
Omašila si. I sad pišeš obranaške riječi udaljene od merituma, od metafore "mjera za nasilje...".

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

@ Mme
Omašila si. I sad pišeš obranaške riječi udaljene od merituma, od metafore "mjera za nasilje...".

Kad daš link na cijeli tekst, možemo raspravljati o tome jesam li ja omašila i pišem li "obranaške riječi". Do tada ostaje samo tvoja tvrdoglavost i uvjerenje da si uvijek u pravu.

[MmeTipfeler]

Usput, primjećujem da Skriveni Grecist u svojim tekstovima rabi transkripciju starogrčkih imena koja se ne poklapa s hrvatskom praksom. Barem ne današnjom. Primjerice, Ἀϑηναĩος u hrvatskome nije Atenaj, nego Atenej, a naslov njegove knjige, naime, Δεıπνοσοφıσταί možda bi se vrlo slobodno i mogao prevesti kao Gozba mudraca, ali je to potpuno nepotrebno: Učenjaci na gozbi sasvim je korektan prijevod.

No, kao što rekoh, ako vas dvojicu veseli...

[fsdance]

MmeTipfeler kaže:

Primjerice, Ἀϑηναĩος u hrvatskome nije Atenaj, nego Atenej, a naslov njegove knjige, naime, Δεıπνοσοφıσταί možda bi se vrlo slobodno i mogao prevesti kao Gozba mudraca, ali je to potpuno nepotrebno: Učenjaci na gozbi sasvim je korektan prijevod.

Točno je da je po trenutnom hrvatskom standardu Atenej, kao što je točno da Sinan ne piše po tom standardu nego po nekom bosanskom ili srpskom standardu (što je i logično za Novosti). Na tim jezicima se npr. Platonov Timej (Τίμαιος) uredno prevodi kao Timaj. Vjerujem da je tom logikom došao i do Atenaja.

[Shain]

Atenaj me nije uzbudio jer sam i kod nas vidio da piše Atenajon (Atenin hram) i Panatenaje (svetkovina, Panateneje), a kod naših istočnih susjeda Atenej (pisac iz Naukratije) i Ateneum, grč. (Atenin hram).

I kod nas i kod njih miješaju se transkripcije prema grčkom i latinskom.

Trebalo bi: za grčki pojam Atenaj, a za latinski Atenej (npr. Hadrijanov Atenej).

Bit će da su Salopek i Škiljan promašili kad su poopćili Atenej. - link

Autor "Gozbe sofista" grčki je pisac, dakle trebao bi biti Atenaj.

[Shain]

Zašto se piše celijakija, a ne celijacija?

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Zašto se piše celijakija, a ne celijacija?

To nitko ne zna niti može odgonetnuti. Neshvatljivi su putovi hrvatske transkripcije. U grčkome je bilo κοιλιακός, što je u latinskome dalo coeliacus, a prvi se slog u starogrčkome i klasičnom latinitetu izgovarao jednako, to jest [koj] - ovo j zapravo je poluvokal i trebalo bi ga pisati kao i s polukružićem ispod, ali mi se sad ne da tražiti znak po netu. U srednjovjekovnome latinskom prvi se slog izgovarao kao [ce] i to nije problem. Da u medicini latinski naziv za celijakiju glasi *coeliacia, da, trebala bi biti *celijacija, ali... Medicinski je naziv morbus coeliacus, a u jezicima o kojima nešto znam naziv varira. U engleskom i francuskom prevedeno je doslovce s latinskoga: coeliac disease i maladie coeliaque, a Talijani kažu doduše morbo celiaco, ali imaju i izraz celiachia koji su preuzeli iz njemačkoga: Zöliakie. Prema čemu smo se mi ravnali, ajde ga znaj.

[Shain]

Hvala na trudu. To sam pitao i na Jezičnom savjetniku, a dodao sam i dakriokelu - link.

Vidim da i ostale -kele pišu tako: varikokela, laparokela, enterokela, skrotokela itd.

Zašto je tako ako medicinski termini dolaze preko latinskoga?

Ima u tome sistema.

[Shain]

Dodajem arenotokiju, telitokiju i deuterotokiju - link:

"S obzirom na spol jedinki koje se rađaju iz neoplođenih jajnih stanica, partenogeneza se javlja u nekoliko oblika: arenotokija (kada se rađaju samo mužjaci), telitokija (kada se rađaju isključivo ženke) i deuterotokija (kada se rađaju mužjaci i ženke)."

[mokry]

Možda ti pomogne ovaj članak, o tome zašto mi govorimo/pišemo Cipar, kad je u grč. s k.

[MmeTipfeler]

mokry kaže:

Možda ti pomogne ovaj članak, o tome zašto mi govorimo/pišemo Cipar, kad je u grč. s k.

Neće mu to puno pomoći: upravo o tome i raspravljamo - ako je medicinsko nazivlje načinjeno prema latinskom izrazu, a redovito je u pitanju tradicionalni izgovor, onda bi i grčko k trebalo postati c, što ovdje nije slučaj. Za celijakiju, ako nisam bila dovoljno jasna, mislim da možemo zaključiti kako se u u stranim jezicima drugo c izgovara kao [k], bio u pitanju pridjev ili imenica, kao u njemačkom ili talijanskom pa smo prema tome načinili i našu riječ. Da smo prevodili latinsko morbus coeliacus, dobili bismo celijačnu bolest, no ne znam ima li ikoga da to tako zove.

Shain kaže:

Hvala na trudu. To sam pitao i na Jezičnom savjetniku, a dodao sam i dakriokelu - link.

Vidim da i ostale -kele pišu tako: varikokela, laparokela, enterokela, skrotokela itd.

Zašto je tako ako medicinski termini dolaze preko latinskoga?

Ima u tome sistema.

Ili hamletovske metode.

Mogu ti opet reći kako nije sustavno: jednostavno smo riječ preuzeli iz grčkoga, a latinski smo preskočili. Mogu samo pretpostaviti razlog: termini su novijeg datuma pa se držimo pravila da se vraćamo izgovoru kakav je bio u jeziku iz kojega smo ga preuzeli, a ovdje bi to bio starogrčki. Ova -kela dolazi od grčkoga κήλη (oteklina, grba), ali i bez provjere mislim da mogu ustvrditi se u francuskom, talijanskom i engleskom piše i izgovara kao da je došlo iz latinskoga, jedino sam pogledala Nijemce - i oni pišu -zele.

Samo uzgred: κήλη nije starogrčki standard, ako je takvo što uopće postojalo, to jest atički - tamo je κάλη.

Shain kaže:

Dodajem arenotokiju, telitokiju i deuterotokiju - link:

"S obzirom na spol jedinki koje se rađaju iz neoplođenih jajnih stanica, partenogeneza se javlja u nekoliko oblika: arenotokija (kada se rađaju samo mužjaci), telitokija (kada se rađaju isključivo ženke) i deuterotokija (kada se rađaju mužjaci i ženke)."

Mislim da je i to ista priča: načinjeno je izravno prema starogrčkome τόκος (rađanje) odnosno u složenici -τοκία, a sve vezano uz τίκτω (rađam). Provjerila sam deuterotokiju u engleskome, dalje mi se nije dalo: imaju deuterotocia, ali i deuterotoky. Bilo bi zanimljivo vidjeti kada su termini nastali, ali OED na netu trenutačno nije dostupan, a moje staro izdanje na CD-u instalira se uz pomoć diskete pa ga na ovaj komp nisam instalirala.

Više od ovoga ne znam.