Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 18.03.2013., 12:46   #21
Vidim, ovdje se spominje kako Držić i Vetranović koriste termin prješa za žurbu. E sad, bi li mi ko mogao reć zašto se do dana današnjeg u Dubrovniku održao isključivo oblik preša jerbo te prješe nema na vidiku
Clogad is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2013., 15:41   #22
Quote:
Hekatonhir kaže: Pogledaj post
Liburne, pročitao sam sinoć dvije-tri rasprave o dalmatoromanskom. U njima se otprilike veli da je venecijanski dijalekt zamijenio (potisnuo) taj jezik zbog izrazite sličnosti, ali i zbog određenog socijalnog prestiža. Prisutni su dakle bili i jezični i izvanjezični (društveni) razlozi.
Jako je bitno što si čitao i o kojem dijalektu dalmatskog je riječ, kao i o kojem prostoru je riječ, kao i o kojem trenutku.

Sličnost venecijanskog dijalekta talijanskog i dalmatskog jezika. Pazi ovo. Da li je rumunjski sličan venecijanskom dijalektu talijanskog? Ako vrijedi što si napisao onda su izrazito slični. Ne zvuči baš dobro jel da? Po onom što se danas zna i što je proučeno, znamo da se dalmatski jezik govorio od Krka do Kotora. Danas se govori o 2 poznata dijalekta dalmatskog isključivo radi toga što su 2 poznata. Jedan je raguzejski, nazvan po Dubrovniku jer su sačuvani dokumenti iz 14. st. u kojem je dubrovačka službena dokumentacija pisana na dalmatskom. Prema ostacima u čakavici zaključeno je da se raguzejski govorio i u Zadru, dakle obuhvaća cijelu Gornju i veći dio Donje Dalmacije. Drugi je vejski dijalekt, nazvan po Krku, a njega je zabilježio Bartolli prije 200 god. zapisujući ga direkt od tobožnjeg zadnjeg govornika dalmatskog Tuone Udaine i taj bi trebao bit dijalekt Kvarnera, točnije Krka, Cresa i Raba. Možemo pretpostavit da to nisu bili jedini dijalekti i da dalmatski ima kontinuitet u izmjenama po dužini obale baš kao što i sam po sebi čini kontinuitet romanskog govora između rumunjskog jezika i alpskih romanskih jezika (ladinski i reto-romanski, ne i venecijanski)
Dakle dalmatski govor jednog Dubrovčanina nema šansi da je bio sličan venecijanskom. Ali govor nekog na Cresu već ima takvu šansu, da je bliži nekom italskom romanskom jeziku, ne samo zbog zemljopisa nego i zbog povijesnih događanja - bitno veća prisutnost Venecijanaca u zap. Istri i kvarnerskim otocima nego u današnjoj Dalmaciji. Međutim ni to ne treba uzimat zdravo za gotovo jer se možda ipak radi o kasnijem venecijanskom utjecaju na već postojeći dalmatski vokabular kojim će se taj u sitnicama mjenjati i tako naknadno stvarati dojam sličnosti. Međutim tu je jednako bitno da se tako nešto može dešavati tek u vrijeme izumiranja dalmatskog jezika, s obzirom na mladost venecijanskog dijalekta.

U prijevodu, nije se dalmatski jezik povukao pred venecijanskim dijalektom talijanskog nego je smijenjen hrvatskim jezikom! Ali onda u hrvatskom jeziku ostao sačuvan kroz izoglose. I to se pokazuje da sve ono što slavenski jezik nije imao jer dolazi sa sasvim drugačijeg prostora i kulture, ostaje na dalmatskom jeziku. Prisiustvo Talijana ni Venecijanaca uopće nije bilo takvo da bi tih par ljudi mogli čitavoj našoj obali ostavit svoje riječi. To je suludo uopće pomislit.
Ovo što pišeš o prestižu se tiče politike. Dalmatinski plemići prelaze na venecijanski jer rade sa Mlečanima koji su im se naprdili u gradove i važu ih ka male bebe. Tako imaš slučaj iz 16. st. opisan u izvještaju mletačkog sindikalista koji šalje izvještaj Velikom vijeću u Veneciji, da npr. u jednom Zadru u tom trenutku nitko ne govori talijanski, svi govore hrvatski, osim što se lokalni plemići oblače kao po zadnjoj venecijanskoj modi i služe se venecijanskim. Zar će tih par plemića utjecat na govor cijele regije? Nema šanse. U istom tom gradu dalmatski jezik kao govorni potpuno i nestaje u 13. i 14. st. jer je konačno u potpunosti smijenjen hrvatskim jezikom. Treba proći još 300 god. dok Mlečani uđu u grad kao njegovi vlasnici, počnu pisat dokumente na svom jeziku i pokušavaju raširit ga, iako to uopće ne prolazi ni do kraja Republike, tek u 19. st. kreće žešća talijanizacija ali tu se više ne radi o venecijanskom dijalktu nego o talijanskom jeziku.

Dakle imamo sličnost dalmatskog jezika i venecijanskog dijalekta talijanskog jezika taman onoliko koliko su to jezici iste ili različite regije. Dalmatskom jeziku su ipak daleko sličniji istro-romanski koji se na njega prirodno nastavlja prema sjeveru i daljnji kontinuitet takvog govora ide dalje na sjever prema ladinskom i reto-romanskom. Ne venecijanskom, venecijanski već spada u talijanski jezik. Ispada da planinski pojas Dinarida nastavljen Alpama ima jednu priču na romanskom, a Italija drugu. Dalmatski je jedno, talijanski drugo. Ali romanski su, i nema pola planete Zemlje između njih, zar ne?
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2013., 12:03   #23
Quote:
Clogad kaže: Pogledaj post
Vidim, ovdje se spominje kako Držić i Vetranović koriste termin prješa za žurbu. E sad, bi li mi ko mogao reć zašto se do dana današnjeg u Dubrovniku održao isključivo oblik preša jerbo te prješe nema na vidiku
Vjerojatno kao i trebam (prema trjebam), mreža (prema mrježa), sreća (prema srjeća) i sl.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2013., 15:25   #24
priša/preša - mala napomena - korijen priš/preš se u čakavici i dubrovačkoj štokavici ne događa samo u riječima preša/priša, nego u čitavom nizu imenica, glagola, pridjeva.

Par osnovnih primjera kod ikavaca:

preša/priša - sprava za tlačenje,
priša - žurba
prišiti - žuriti
prišati/prešati - tlačiti
prišni, prišniji - žurni, žurniji
prešan/prišan - stlačen

iz ovih oblika se formiraju svi ostali sa prefiksima i sufiksima, mjenja se i značenje, npr. šumprešati (peglati) itd. Za sve te riječi nema zamjene u čakavici i Du štokavici. Govorim to jer je nemoguće da dolazi od venecijanizma jer je ugrađeno u osnovnu strukturu jezika.

Ako se kaže "priša mi je" u nekom kontekstu onda se ta žurba odnosi na taj kontekst. Ali ako se kaže samo doslovno "priša mi je" to znači: sere/piša mi se.
Češće se u žurbi upotrijebi glagol: "priši mi se" (žuri mi se). Isto tako kad se kaže "ni ti priša" to znači 'nije ti neka frka/žurba', a za reći 'ne žuri ti se' upotrebljava se "ne priši ti se". Ili ponegdje "ne ti se priši"...
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2013., 22:31   #25
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Vjerojatno kao i trebam (prema trjebam), mreža (prema mrježa), sreća (prema srjeća) i sl.
Da, al nekako sumnjam da isto pravilo vrijedi za termine slavenskog i latinskog porijekla
Clogad is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2013., 23:21   #26
Kad poželiš radit,sidi ,pričekaj vidićeš da će te proć....
studeni1971 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2013., 09:46   #27
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Češće se u žurbi upotrijebi glagol: "priši mi se" (žuri mi se). Isto tako kad se kaže "ni ti priša" to znači 'nije ti neka frka/žurba', a za reći 'ne žuri ti se' upotrebljava se "ne priši ti se". Ili ponegdje "ne ti se priši"...
... a ovaj zadnji je ustvari malo čudnovati oblik iz zone di se mješaju čakavska ekavica i ikavica. Južnije među ikavcima je češći oblik sa glagolom u infinitivu: "ni ti (se) (je) prišit" (ne moraš se žuriti, nije ti potrebno žuriti se).

A nevjernim Tomama koji još ne vjeruju da čakavica čuva dalmato-romanski evo primjer koji čuh jutros. Još u 2. pol. 20. st. stariji Pašmanci lipanj i srpanj zovu "zunj" i "luj". Jasno je da dolazi iz latinskih formi jun i jul, odmah se vidi metateza jul u luj, ali zašto z u zunj? Pa zato što je jedna bitna karakteristika dalmato-romanskog bila da se pisano 'j' čita "z" kao npr. u imenu Zadra (Jadera - čita se Zadera).
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2013., 14:33   #28
Izvor sleng pojma - specijalka.

Danas smo na temi biciklizam podigli zanimanje odakle je došla riječ "specijalka" za Rogove i slične bicikle "sa rogovima"?
Ako ima tkogod za zanimljivom idejom....
__________________
--------------------------------------------------
You may have a heart of gold, but so does a hard-boiled egg...
--------------------------------------------------
UglyKidJoe is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2013., 17:48   #29
Nije li specijalka izraz za sve trkalice(ili cestovnjake)? Pitam jer se u Osijeku ne govori specijalka pa možda nisam upućen u kontekst...

Inače, pozdravljam temu i dodao bih jedno opće pitanje - zašto jezikoslovlje nema neku temu u kojoj bi se bavili etimologijom riječi? Meni zvuči kao zanimljiva tema, ali možda širem puku nije?
car_iz_Osijeka is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2013., 18:22   #30
Quote:
car_iz_Osijeka kaže: Pogledaj post
Nije li specijalka izraz za sve trkalice(ili cestovnjake)? Pitam jer se u Osijeku ne govori specijalka pa možda nisam upućen u kontekst...

Inače, pozdravljam temu i dodao bih jedno opće pitanje - zašto jezikoslovlje nema neku temu u kojoj bi se bavili etimologijom riječi? Meni zvuči kao zanimljiva tema, ali možda širem puku nije?

E pa gdje tebe nema :P

Znam sto znaci ili bi trebalo znaciti ali mene zanima drugo - odakle ta rijec? Ne podsjeca na nista strano - tamo te vrste bajkova nisu bili nista posebno.
Tko je/su skovali tu rijec - i proslavili se u anonimnosti?

Deuga stvar, sto znaci - cestovnjaci jer to je poprilicno sirok pojam a tek mini podskup toga jesu trkaci bajkovi tj. "road race". Ciklokros to sigurno nije, jos manje oni gradski osobito udomaceni u sjevernim zemljama. Moj prvenstveno nije trkaci ali dao bi se lako u neko solidno peljanje...
__________________
--------------------------------------------------
You may have a heart of gold, but so does a hard-boiled egg...
--------------------------------------------------
UglyKidJoe is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2013., 18:33   #31
Ma shvaćam, ja sam usput(kao netko tko se susreće s tim izrazom samo preko podforuma biciiklizam) pitao i značenje specijalke...

Ali i mene zanima etimologija riječi
car_iz_Osijeka is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2013., 22:59   #32
Kod nas* su govorili da je specijalka ili da ima specijalku, svaki bicikl kojem su se pedale mogle vrtiti unazad, a da se time ne koči zadnjim kotačem (npr. prvi poniji koji su na upravljaču imali kočnicu za prednji kotač, a za zadnji su se pedale unazad potegle; ili stari bicikli kao ovaj) ili vozi unazad (npr. dječji bicikli).
Pa su specijalku imali ti "trkaći" bicikli s "rogovima" (zvali smo ih desetobrzinci), sljedeća generacija ponija (na upravljaču su bile kočnice za prednji i zadnji kotač), onda novije varijante ovih starih bicikla za odrasle koji su dobili obje kočnice na upravljaču...
Tako da sam "specijalku" uvijek povezivao s tim da je pogonski dio poseban (specijalan) jer se "vrti unazad u prazno". Nisam baš na ti s tim biciklističkim terminima
* kod nas je u Banjoj Luci. No, poznato je da se u Bosni svakakvi nazivi iskrive
Coco_Nut is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2013., 00:53   #33
Dobili smo odgovor na biciklizmu

Specijalke su navodno dobile ime prema jednom od prvih modela cestovnih bicikala koji su bili dostupni u Jugoslaviji - Favorit Special. Kasnije su analogijom i svi ostali slični bicikli postali specijalke.
car_iz_Osijeka is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2013., 22:56   #34
priša,presing,preša- od latinskog premo,3.pressi,pressum-tiskati,pritiskati
Filthy is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2013., 23:47   #35
Etimologija riječi "naoposum"

Zna li netko objasniti korijen ove riječi?

Za one koji nisu upoznati s izrazom, naoposum bi bio antonimski par leksemu naopako, a znači s prave strane, ispravno.

Izraz se, inače, koristi u zapadnoj Hercegovini, te u dolini Neretve.

Strahovito me zanima porijeklo ove riječi, pa ako netko ima kakva saznanja ili ideju, neka me prosvijetli.
__________________
I love not men the less, but the Nature more...
vitund is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2013., 12:46   #36
Ispravan izraz bio bi "naoposun", "na oposun" ili samo "oposun", a što označava „smjer kretanja Sunca“.

Ovaj arhaizam ima nekoliko varijacija, tako se u Bosni kaže „naoposlen“, a u Hercegovini „naoposum“.

Izvorno korištenje izraza u vezi je s nekim starim slavenskim običajima na svadbama, kao što su npr. igranje kola ili okretanje mlade tri puta u „ispravnom smjeru“.

Ovim izrazom posebno se bavio Marijan Stojković u radu "'Oposun' 'naoposun' i trokratno 'naoposuno kretanje'".


Btw, oposum je životinja, pa je meni pomalo neobično čuti izraz naoposum.

EDIT: Pronašla sam jedan zanimljiv članak na ovu temu.
__________________
.

Zadnje uređivanje Soul sister : 08.05.2013. at 13:07.
Soul sister is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2013., 16:17   #37
Quote:
Soul sister kaže: Pogledaj post
Ispravan izraz bio bi "naoposun", "na oposun" ili samo "oposun", a što označava „smjer kretanja Sunca“.

Ovaj arhaizam ima nekoliko varijacija, tako se u Bosni kaže „naoposlen“, a u Hercegovini „naoposum“.

Izvorno korištenje izraza u vezi je s nekim starim slavenskim običajima na svadbama, kao što su npr. igranje kola ili okretanje mlade tri puta u „ispravnom smjeru“.

Ovim izrazom posebno se bavio Marijan Stojković u radu "'Oposun' 'naoposun' i trokratno 'naoposuno kretanje'".


Btw, oposum je životinja, pa je meni pomalo neobično čuti izraz naoposum.

EDIT: Pronašla sam jedan zanimljiv članak na ovu temu.
Da, znam da je oposum životinja, i nisam te dvije riječi dovodila u ikakvu korelaciju, ali ja sam čula jedino za varijantu naoposum, jer se tako govori u Hercegovini.

Puno ti hvala na objašnjenju i poslanom linku, baš me je kopkalo otkud dolazi taj izraz.
__________________
I love not men the less, but the Nature more...
vitund is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2013., 22:47   #38
Quote:
vitund kaže: Pogledaj post
Da, znam da je oposum životinja, i nisam te dvije riječi dovodila u ikakvu korelaciju, ali ja sam čula jedino za varijantu naoposum, jer se tako govori u Hercegovini.
Ma nisam ni mislila da ti dovela te dvije riječi u korelaciju, već su mene neki drugi oblici asocirali na oposuma.
Quote:
Puno ti hvala na objašnjenju i poslanom linku, baš me je kopkalo otkud dolazi taj izraz.
Nema na čemu.
__________________
.
Soul sister is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2013., 13:57   #39
zanima me od riječi "supa" (juha, čorba) izvedenica "supka" (navodno kriška kruha umočena u supu?). Tražim objašnjenje supke, ali nigdje ne nalazim. Jedino se spominje "sop" - koje predstavlja krišku hljeba natopljenu nekom tečnom hranom (prema Wikipediji, hm :-/).
Može pomoć, hvala!
Gravity Grave is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2013., 21:49   #40
Quote:
Gravity Grave kaže: Pogledaj post
zanima me od riječi "supa" (juha, čorba)
U kajkavskim krajevima...
Quote:
Kolinjska (kisela) juha ili župa s heljdom
Kisela kolinjska župa s hajdinom kašom, omiljeno jelo ovih krajeva sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije...
http://www.coolinarika.com/recept/ko...upa-s-heljdom/
HJP
Quote:
žúpa
reg. zast. juha, usp. župar
župar, pov. u vojničkom žargonu domobrana do 1918. onaj koji kao podčasnik služi cara za juhu, supu
✧ njem. Suppe: juha
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?s...id&id=f15jXRh9
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...

Zadnje uređivanje FeetF1 : 25.07.2013. at 21:55.
FeetF1 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:52.