Natrag   Forum.hr > Društvo > Teens

Teens Napast in training

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.01.2015., 15:19   #21
anksiozni poremecaj i depresija

vidim da nas ima dostla ljudi s tim poremecajem zanima me kako vi reagirate kada vam pocinje lupati srce problijedite i uhvati vas nekakva panika ruke mi se tresu kako da se s tim borim pije vec nekoliko mjeseci eglonyl i misar nekad mi je sve super a nekad ne ako vas ima s takvim simptomima molim vas javite mi se imam 27 god ozenjen sam dva prekrasna klica imam ali jednostavno tajstrah je uvjek prisuta
emanuel 123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.01.2015., 23:17   #22
Quote:
weed420 kaže: Pogledaj post
Ovako,da biste znali kako se osjećam,moram vam ispričati kako je sve to krenulo i kako je došlo do toga da se ovako osjećam.
Dakle,živim u jednom mjestu di nema puno ljudi,večinom su svi stariji,a oni mlađi nisu na spomen što se tiče odgoja i kulture. Uglavnom,odrasto sam uz jednog obiteljskog prijatelja,dakle moji i njegovi roditelji su prijatelji godinama i tako smo se ja i on od malih nogu igrali. Kako je vrijeme prolazilo,on je u gradu nalazio nove prijatelje,te mene zamjenio s njima. Od najboljih prijatelja koji su sve zajedno radili i dijelili prešli smo na poznanike. Uglavnom,kad je počela srednja potpuno smo se odvojili (sad sam 3. srednje) i osjećam se sam.
Svi koje sam smatro prijateljima ubrzo su me 'izdali' (nisu me nikome izdali,nego sam izgubio povjerenje u njih) i nemam se s kime družiti. Družim se sa susjedom koji i nije baš neki prepredobar frend,al šta ću,nema nikog drugog. Nemam s kim izlaziti u grad,nemam otići s kime na kavu itd..
otišao bih s njime,ali njemu se nikad ništa neda,ali nikad,i onda ništa od toga. Imo sam curu 7 mjeseci,upozno sam ju u školi i ona mi je bila i najbolja prijateljica i cura..međutim ona me ostavila i nakon toga je počela žešča depresija. Međutim prošlo je nekoliko mjeseci od prekida i došo sam sebi,ono,oporavi osam se,ali opet sam sam,bez prijatelja. Nije me izgleda pogodilo to što je ona prekinula biti moja cura,nego i prijateljica.. Odvratan osjećaj. Osjećam se sam,i neznam kako uopće steći prave prijatelje kojima će biti stalo do mene. Netrebam puno prijatelja,dovoljan je jedan,al pravi!
Inače,cure mi nisu nikada bile problem,nemogu reći za sebe da sam ružan (niti nešto posebno ljep),ali neznam,uvijek shvatim da ta cura nije za mene i gotovo,osim prošle koju sam napomenuo gore.
Uglavnom,u teškoj sam depresiji,osjećam se sam,i neznam šta ću sa sobom. Jednostavno,nemam svrhe probuditi se. Ništa me ne zanima,ali ama baš ništa,nisam ljubitelj ničega,ne crtam,ne pišem,ne gradim,nepravim,jednostavno,živim da preživim. Nadam se da je ovo samo prolazno razdoblje (malo poduže izgleda) i da će sve biti okej. Jel imate kakav savjet za mene,da se barem osjećam bolje,ili da upoznam nekog normalnog s kim ću se moći družiti i izlaziti van? Ako sam nešto zaboravio napomenuti slobodno me pitajte
Znam kako ti je.U vrijeme kad bi tek trebao imati prijatelje i izlaziti,zabavljati se njih nema.Prošao sam kroz to na početku je jako teško.Osobno počni se baviti s nečim npr. teretana ili borilački sportovi,tamo ćeš se sto posto sprijateljit s nekim,a možda nađeš i pravog prijatelja,što je bitno nemoj si to nabijati na nos jer ćete još više odvuć u depru.
LoneWolf17 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.01.2015., 23:30   #23
Quote:
emanuel 123 kaže: Pogledaj post
vidim da nas ima dostla ljudi s tim poremecajem zanima me kako vi reagirate kada vam pocinje lupati srce problijedite i uhvati vas nekakva panika ruke mi se tresu kako da se s tim borim pije vec nekoliko mjeseci eglonyl i misar nekad mi je sve super a nekad ne ako vas ima s takvim simptomima molim vas javite mi se imam 27 god ozenjen sam dva prekrasna klica imam ali jednostavno tajstrah je uvjek prisuta
Ne razumijem se u lijekove niti sam ikad bila kod psihijatra da bih mogla udijeliti neki stručniji savjet, no pretpostavljam da svatko ima svoj individualni način rješavanja napadaja panike i da ga trebate pronaći.
Meni pomaže da odem na zrak ili se zatvorim u neku sobu, u svakom slučaju, lakše mi je kad se izoliram od ljudi, sjednem i stavim slušalice u uši... Jest da me prođe za minimalno pola sata, no to mi je trenutno jedini način uklanjanja tog problema.
Stvarno ne znam, teško da će vam neki tinejđer na ovoj temi pomoći. Pogledajte ovu temu, trebala bi vam biti od veće koristi.
__________________
I think whether a person looks up or down while staring out a window on the 14th floor says a lot about who they really are.
Sorame is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.08.2015., 03:34   #24
jesti puno čokolade i odi u teretanu xD
ninisky is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.08.2015., 23:30   #25
ako voliš životinje 1) nabavi psa
2) šetaj s njim
3) šetaj sam ili s nekom bliskom osobom
4) vježbaj, oznoji se dobro nekom aktivnošću (upali workout video na yt i odvježbaj pola sata)
5) naspavaj se
6) hrani se zdravo
7) pokušaj se ne živcirati
8) smij se
9) slušaj glazbu
10) piši, ili komuniciraj preko interneta s nekim, ako ne možeš uživo

ultramundane is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2017., 21:16   #26
Kao što su već spomenuli: nađi si neki sport, volontiraj!
Meni se slično dogodilo prije dvije godine više manje, samo što su meni stvarno ljudi okrenuli leđa, krenuli s lažima i tračanjem (klasika).
Uglavnom, krenula sam raditi u konjičkom klubu i brzo našla ekipu s kojom sam i dalje. Oni su me izvukli iz depre i ne znam što bi bez njih <3
Brego is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.06.2017., 23:07   #27
tako je, već 4 godine nisam među teensima, ali nisam baš imao društvo van škole, susjedi kakvi jesu, život na vrlo prometnoj cesti, krenuo sam s bicikliranjem, prvo svaki dan cca 5 km, pa onda duplo više i dan-danas se držim toga, kad sam pod stresom ili u depresiji odem na vožnju i u tih 30-tak minuta promislim o svemu i kući se vratim smireniji, i pored toga kako u srednjoj nisam baš imao frendove u blizini, nego u udaljenijim mjestima počeo sam volontirati u jednom nogometnom klubu s 17 godina, s nepunih 20 već sam bio član uprave, i nema depresije ni ičega, jedino je malo stresno, ali napisao sam kak to rješavam
weasley is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2017., 14:59   #28
Puno je načina, a najbolji je-druženje.
Ja sam depresivan uglavnom kad sam sam.
Kad sam u društvu mogu biti anksiozan, ali ne i depresivan.
No, ipak, moraš nekad biti i sam.
Eh, kad se sjetim srednje škole, i tih 'depresija'. Nije to nimalo ugodno, a može i prijeći u nešto puno ozbiljnije ako se ne pristupi tome na pravi način.
__________________
“Because the people who are crazy enough to think they can change the world, are the ones who do.”-Steve Jobs
Diego Rivera is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:54.