Stećci u Bosni i drugdje - kada i tko ih je gradio?

[Meta12]

Da li postoje neke novije teze o postanku stecaka u BiH ? Osim onih bogumilskih ? Ako da, koje su to teorije ?
Kada su nastali i tko je njihov zacetnik ?
Cienjeni prijatelji, radi se o vrlo interesantnoj temi, pa bih zamolio sve one, koji se zele izjasniti o ovom problemu, to isto ucine iskljucivo na znanstvenoj razini. Sve ostalo nebi bilo niti pozeljno niti svrsishodno.
Ja se nadam, da medju vama ima vrsnih povjesnicara, arheologa, lingvista i kulturnih povjesnicara, koji bi mogli na ovom topicu pokazati siroj publici svoja gledanja na stvari, te znanstveno- teoretska gledanja .
Unaprijed hvala!
Pozdrav!
M.

[Legion]

Ja baš neznam ništa puno o tome, ali ako te zanima odgovor odi na Best of, Odgovaram na pitanja i glumim frajera, tamo se skupljaju povijesničari i prijatelji i vjerujem da neko zna nešto o tome.

[Sarmageddon]

Koliko ja znam, na svakom stecku pise:

"Ovde zive Bosnjaci i oni koriste svoj, bosanski jezik, koji se ni slucajno ne moze nazvati bosnjacki"

[Vojnik Gorčin]

Malo je ovjde naziv bogumili diskutabilan.

onji su sebe koliko znam nazivali kristajnima i dobrim bosnjanima, nikako bogumilima.

Smatra se da neato sli
no postoji u iranu mislim jer kao originalno duolisti
ko u
enje potjece iz te velike zemlje.
Medjutim, smatra se da su stecci jednistvani po svome izrazu jer predstavljaju spoj drevnog dualistickog i krscanskog ucenja.
toliko za pocetak

Evo moj mali prilog...

Mužić u jednoj svojoj knjizi govori kako su stećci skandinavskog porijekla.

Navodno su Varjazi iz današnje Švedske na područje Kijevske Rusije donijeli običaj pravljenja ornamentiranih povišenih nadgrobnih spomenika.

S tog područja je navodno u 9. st. došlo do seobe grupe Slavena na područje današnje Bosne. Kaže se da su bili visoki i plavi i da su bili dobro prihvaćeni jer su govorili istim jezikom. Ti Slaveni su sa sobom donijeli običaj gradnje tih spomenika.

Ti su spomenici prvotno bili više kao nadgrobne ploče da bi se kroz 2-3 stoljeća izduživali u visinu sve dok nisu dobili pravu formu poznatih stećaka.

[Pitinakis]

Basta kaže:

Evo moj mali prilog...

Mužić u jednoj svojoj knjizi govori kako su stećci skandinavskog porijekla.

Navodno su Varjazi iz današnje Švedske na područje Kijevske Rusije donijeli običaj pravljenja ornamentiranih povišenih nadgrobnih spomenika.

S tog područja je navodno u 9. st. došlo do seobe grupe Slavena na područje današnje Bosne. Kaže se da su bili visoki i plavi i da su bili dobro prihvaćeni jer su govorili istim jezikom. Ti Slaveni su sa sobom donijeli običaj gradnje tih spomenika.

Ti su spomenici prvotno bili više kao nadgrobne ploče da bi se kroz 2-3 stoljeća izduživali u visinu sve dok nisu dobili pravu formu poznatih stećaka.

A ima li stećaka u Ukrajini? Trebalo bi ih biti, ako su varjaškog podrijetla.

Ova grupa Slavena je došla sama od sebe ili su bježali pred kime?!, tko ih je predvodio?, da nisu Rurikovci?
To bi objasnilo navodne genetske veze nekih Hrvata iz Bosne i Rurikovaca.

Ako su u početku stećci bili obične nadgrobne ploće, je li moguće da su najstariji stećci s područja Slavonije?

Slažem se s prijašnjim stavovima da ih se ne naziva bogumilima. Oni su krstjani.

Postoji više teorija o njihovom postanku. Te se teorije mogu podijeliti na one koje govore da je "hereza" uvezena izvana a druge govore da je "hereza" autohtona.

Postoji zanimljiva teorija postanku bogumila a i s njima krstjana (ne vjerujem u ovu teoriju BTW). Na granici Romanije (Bizanta) sa Arapima se pod utjecajem islama među vojnicima pojavila "hereza". Zvali su se, mislim, paulinistima. Neki od tih vojnika su se kasnije borili protiv Bugara i bili zarobljeni. Kažu da su oni bili začetnici bogumilstva u Bugarskoj. Navodno je odatle bogumilstvo krenulo u Bosnu...

Dalje, postoji teorija da je krstjanstvo odjek nekadašnje gotske arijanske crkve. Ova teorija je isto teško neodrživa jer su prevelike razlike u vjerovanju između arijanaca i krstjana.

Malo postoji izvornih dokumenata koji izriču vjerovanje krstjana. No ono što imamo je iznenađujuće jer ispada da su vjerovali u sve što i katolici, čak i u Djevicu Mariju, Sveto Trojstvo itd. Sad postaje jasnije zašto se uvijek Bosna pred papinim legatima i poslanicima izjašnjavala katoličkom.

Po meni najvjerodostojnija teorija o postanku je da su u 10. stoljeću (mislim) neki od glagoljaša proglašeni hereticima od strane Rima s područja južne Hrvatske pobjegli u Bosnu i tamo nastavili djelovanje. Po vjeri bijahu katolici ali nisu priznavali Papin autoritet.

Poznato je da je Rim u to doba htio uz pomoć vladara u Hrvatskoj raskrstiti s domaćim svećenstvom koji nisu držali misu na latinskom.

Neprijatelja prvo oblati pa uništi. Ovo se izgleda dogodilo krstjanima od strane katoličke "žute štampe". Prikazani su "groznim" hereticima što ustvari nisu bili.

[go2slep]

Za vrijeme Bizanta, u Trakiju su preseljavani sirijski i jermenijski heretici.
Već je grčki pisac Teofan 817 primjetio da ti kolonisti šire svoja heretička mišljenja po Bugarskoj
Osnovna obilježja svih tih istočnjačkih religija je dualizam,
Bog i demon , dobro i zlo. kod Bogumila dobro je Bog,odnosno duh, zlo je materija, odnosno tijelo. U ljudskom životu stalna je borba između toga dvoga. Stoga se pravi kršćanin mora truditi pomoći dobru, odnosno, duhovnim savladati tjelesno. Kao krajnja točka toga jest odricanje braka. Stari Zavjet nije djelio kršćanstvo, on je proizvod ranije tjelesne prevlasti, i stoga ga treba odbaciti, osim psalama s njegovim oduševljenim himnama bogu. U samoj Kristovoj crkvi hijerarahija zasjenjuje smisao pravog učenja i sve se svodi na blijesak i taštinu. Ona čak učestvuje u svojim gnusobama dvorskog i prijestolničkog života i potpuno zaboravljaskromne općine apostola Pavla. Velik dio te sekte napada crkve s njihovom lažnom pobožnošću i ustaje protiv kulta ikona. Sve treba prečistiti i ispraviti. Radi toga se kod Grka pripadnici te sekte zovu "čisti", a kod Slavena "bogu-mili"
Kristovo utjelovljenje, govorili su oni, bilo je samo prividno, stoga oni nisu vjerovali u krštenje, a naročito su se protivili krštenju djece. Ljudsko tijelo je puteno, a puteno ne uskrsava. Bogumili ne priznaju ni pričesti, čistilište, i opraštanje grijeha, štovanje križa smatraju čak kao grijeh.
Najviše pripadnika Bogumilske sekte bilo je u Makedoniji na donjem Vardaru i oko Babune. Možda je i ime babuni, za pripadnike bogumilske sekte vrlo često u srpskim izvorima došlo od zemljopisne oznake. Iz Makedonije učenje je prešlo u Srbiju , gdje ga je Nemanja uništavao vrlo oštrim mjerama. Iz Srbije je prešla u Bosnu, Dalmaciju i Hercegovinu. Tu su dobili ime patareni.
U Bosni bogumilsko učenje nema više one ortodoksnosti koje su karakteristika istočne sekte: U mnogo pitanja napravili su kompromis s ostale dvije kršćanske vjere. Oni tu priznaju svece, slave krsno ime, zaklinju se na križ, žene se. Postojalo je mišljenje da su pravoslavni, ali mnogi srpski izvori donose prokletstva protiv njih, i govore o njihovom obraćanju u pravoslavlje. Dubrovčani koji su dobro poznavali pravosavlje, stalno neke Bosance nazivaju patarenima i sgurno je bilo nekih razlika prema pravoslavnima.
Istina kako su katolici bili protivnici i pravoslavnih i bogumila u Bosni, šizmatika i heretika, kako su oni govorili,to su vremenom bogumili su se sve više približavali pravoslavnima, i najposlije su se ili potpuno stopili s njima ili u drugoj krajnosti prešli na islam
Kod bosanskih bogumila bilo je razvijeno nacionalni osjećaji ponajviše zbog toga što su ih katolici progonili ne samo zato da ih liše njihovih vjerskih tradicija, nego i njihove državne nezavisnosti. Mađarska (Hrvatska je u to doba bila u njenom sastavu ) je svoj pritisak u Bosni uvijek opravdavala vjerskim razlozima. Za razliku od onih koji lako podlježu tuđinu, bogumili su svoje vjerne zvali "pravim" ili "dobrim bošnjanima", ljudima "tvrde vjere". Njihova je crkva , bosanska, bila organizirana sa ćisto narodnom terminologijom. Vrhovni poglavar bogumila bio je djed, svećenici su starci i gosti, oboje su pod zajedničkim imenom strojnika. U samom narodu o bogumilstvu nema mnogo traga ali misli se da su pojedine bogumilske općine u Hercegovine nalazile još u 19 stoljeću. Babuni kod Mostara, čak i neki običaji i vjerovanja kod stanovnika Hercegovine su u direktnoj vezi s bogumilima.

Još mnoga bogumilska groblja nisu istažena, ali vjeruje se da su stećci ostaci rimskih sarkofaga i nisu jedinstveni samo za bogumilsku sektu nego i za katolike, pravoslavce,islam pa po tome i ražličita imena za stećke po Bosni i u Hercegovini.
Narod ih zove stećci i mramorovi,hrvatski narod kami, kameni, biligi, i zajedno oba naziva kamen bilig, muslimanski naziv je mašeta ako stoje pojedinačno. a ako se nalaze zajedno, onda su nazivi grčka, rimska, kaurska, turska, mađarska groblja
O oblicima, težini od 100kg do 32 tone, majstorima koji su se zvali kovači, o izradi, o prevozu, broju pronađenih, natpisima , slikama,likovima ljudi, životinja i bilja, heraldici , ukrasima nastavim drugi put ako ima interesa

Postojao je jedan zanimliv sajt o toj temi sarajevo.net. potražite malo na google. možda se još može nešto nači što je pisao Rudolf Bošnjak.

[ADEX]

http://www.angelfire.com/hi5/profeso...niEpitafi.html

A se lezi Tanisa Crk od Kraljeve Sutjeske,od Kralja voljen,al` bez slobode,ko lovacki pas Kralju dodijeljen.

Zivjeh,al` vodom ne zagasih zedj,nit plodovima zemlje ne utolih glad,jer se glad i zedj vratjahu vsvaki dan u utrobu moju,kao tsto se vsaki dan vratcah ja iz polja kutci svojoj isti,al` za taj dan druktciji.

I stalno misljah na Tebe,Gospode,i sa molitvom Tebi sklapah obnotci otci svoje,i sa molitvom Tebi zjutrom ih otvarah,kao tsto se zjutrom otvaraju prozorji i dverji doma tvojega i mojega.

I stalno te tcekah i nadah ti se stalno.Al` Ti se ne pojavi,niti mi se Ti obznani.Samo muk.I rodi se sumnja u dusi mojoj,sumnji nesklonoj,da i Ti negdje,ko ja ovdi,uzalud ne tcekas spasenje od mene.I s` tom terzkom mislju legoh po ovi biljeg i tu miso usijekoh u tverdi kam,da oni koji protcitaju vide tko tce od nas dvojice pervi docekat spasenje.

Legoh grk 1389. ljeta po Gospodu,kad Tverdko bje Kralj od Bosne,Serbie,Dalmeise i Zapadnijeh Strana,a ja tad bjeh starac koji u svijetu vidjeh ono tsto nehtjeh vidjet,a ne dotcekah ono sto srdce moje stalno tcekase i samo to zeljase..
-----------------------------------------------------------------------
Sa jednog drugog stecka:

1447 godine,kad Kraljem Bosne bjese Stjepan Toma(š) Ostojic..



http://www.geocities.com/Athens/Troy/9892/bhelz.html

[ADEX]

Jedna jako dobra istorija.
Doduse neko ce reci da je srpska, ali vrijedi procitati.
Ko ima volje, neka izvoli.

http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/i...istorija_l.htm

I ovaj uvod je jako interesantan

http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/i...h-index_l.html

[gotuslip]

http://www.pcpages.com/bogomils/AH/

[Brkic]

http://www.dalmatiahus.com/

[divizija]

bogumilima su krstjane nazivali isključivo pravoslavci, a patarenima-katarima katolici. u njihovu učenju nema međutim naznaka hereze, već samo šizme-nisu priznavali autoritet ni jedne od crkava.
porijeklo je vjerojatno dakle šizmatičko-katoličko.

[Baltazar]

A gle ovog jada :
http://www.angelfire.com/hi5/profeso...itaf1167g.html

E moj rođače...

[Brkic]

Anu (s neba) n (dolje) naki (na zemlju) Anunnaki

[Dubrovčanin]

Jedna uistinu radosna vijest u moru pesimizma. Dana 15. srpnja 2016. srednjovjekovni urešeni nadgrobni spomenici stećci uvršteni su na popis svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, kao zajedničko blago četiriju država (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore). BiH je dobila treće blago u svjetskoj kulturnoj baštini, nakon Starog mosta u Mostaru uvrštenog 2005. i Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu uvrštenog 2007. godine. Još neuvrštena blaga koja su predložena su stare jezgre Vrhbosne, Jajca, Počitelja, Blagaja i Stoca kao kulturno bogatstvo te pećina Vjetrenica u istočnoj Hercegovini i Blidinje kao prirodno bogatstvo.

Hrvatskoj su stećci sedmo blago kulturno-povijesne baštine i osmo ukupno na UNESCO-vom popisu. Ima ih dosta u dubrovačkom kraju (174 u Konavlima te nešto u gornjim selima Dubrovačkog primorja). Srbiji su stećci četvrto blago pod zaštitom UNESCO-a, peto ako se računaju i srednjovjekovni samostani na Kosovu. Crnoj Gori su stećci drugo blago kulturno-povijesne baštine (nakon Kotora) i treće ukupno blago (uz Boku kotorsku kao mješovito kulturno-povijesno-prirodno blago i NP Durmitor kao prirodno blago).

http://vijesti.ba/clanak/317318/stec...jetske-bastine

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).

Tako je danas odlučio Komitet UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu, a u razgovoru za Fenu ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je da je ovo veliki dan i značajan trenutak kojim je krunisan dugogodišnji rad velikog broja eksperata iz četiri zemlje (BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska).

Zajednički se, dodaje, radilo na tome da nekropole stećaka budu upisane na Listu svjetske kulturne baštine, podsjećajući da je stećak jedinstven primjer u svijetu, kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena.

- On je snažna poruka nakon turbulentne prošlosti ovih prostora da nas stećci ponovo ujedinjuju i pokazuju da je kultura iznad politike. Divno je bilo slušati predstavnike više od 16 zemalja članica Komiteta UNESCO-a koji su lijepo govorili o stećcima, o njihovoj kulturnoj i historijskoj vrijednosti, a onda i o njihovom povezivanju regiona, budućnosti i zajedničkog rada ove četiri zemlje - istaknuo je Osmanović.

Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.

[manchild]

super! bila je pred par godina izložba o njima u Klovićevim dvorima

[dariom2]

Jeli ovo slično?

https://twitter.com/wpezemed/status/1069897101469999104

[mukotrpak]

Meta12 kaže:

Da li postoje neke novije teze o postanku stecaka u BiH ? Osim onih bogumilskih ? Ako da, koje su to teorije ?
Kada su nastali i tko je njihov zacetnik ?
Cienjeni prijatelji, radi se o vrlo interesantnoj temi, pa bih zamolio sve one, koji se zele izjasniti o ovom problemu, to isto ucine iskljucivo na znanstvenoj razini. Sve ostalo nebi bilo niti pozeljno niti svrsishodno.
Ja se nadam, da medju vama ima vrsnih povjesnicara, arheologa, lingvista i kulturnih povjesnicara, koji bi mogli na ovom topicu pokazati siroj publici svoja gledanja na stvari, te znanstveno- teoretska gledanja .
Unaprijed hvala!
Pozdrav!
M.

Na stećcima su križevi, dakle, stećke su postavljali kršćani, nikakvi dvobošci i oni koji nisu priznavali Isusa za sina božjeg tipa patarena, katara ili bogumila.