Vojna literatura (upravo čitam, preporučam, mijenjam)

[Appalachia-n]

Army of None je revolucionarna knjiga o upotrebi umjetne inteligencije.
Kako dizajnirati robota koji će uspjeti prepoznati razliku onoga što je leglno i onoga što je ispravno.

Perdix dron je bio na tragu tog istraživanja..
103 nenaoružana drona koji su se sami rojili oko mete.

Autonomno oružje proizvodi i estonska tvrtka Milrem..
Izrael ima Guardium u operativi.

[Zoran Oštrić]

Knjiga autora "Schlieffenove doktrine", koja je presudno utjecala na izbijanje i tok 1SR.

Naslov: Kana
Autor: Alfred von Schlieffen
Izdavač: Beograd : Vojno delo, 1953
Naslov izvornika: Generalfeldmarschall Graf Alfred von Schlieffen, Cannae
Jezik: srpski
Broj stranica: 310

Alfred Graf von Schlieffen, najčešće zvan Grof Schlieffen (Berlin, 28. veljače 1833. — 4. siječnja 1913.) Od 1854. časnik u pruskoj vojsci. Borio se u Austrijsko-pruskom (1866) i Francusko-pruskom ratu (1870–71). Poslije je bio na visokim vojnim dužnostima. Kao načelnik njemačkoga glavnog stožera (1891–1906) izradio je novu vojnu doktrinu (Schlieffenplan). Ona je predviđala vođenje rata na dvama bojištima; prvi udar bio bi usmjeren na Francusku, a tek drugi udar na Rusiju. Doktrina se temeljila na iskustvenim načelima o vojnim mogućnostima Rusije i Francuske (ljudske, tehnološke, mobilizacijske, logističke itd.). Premda je Njemačka u I. svjetskom ratu zaratila s Francuskom i Rusijom na temelju Schlieffenove doktrine, ona nije bila dosljedno provedena, zbog čega su njemačke postrojbe nakon početnih uspjeha na zapadnom i istočnom bojištu bile zaustavljene, a potom prisiljene na pozicijsko ratovanje, što je nakon četiri godine ratovanja dovelo do potpunoga gospodarskoga, a potom i do vojnog sloma Njemačke.

PREDGOVOR NAŠEM IZDANJU

Delo „Kana” od nemačkog maršala Šlifena poznato je ne samo u Nemačkoj već i u svim vojnim krugovima sveta. Na njemu su se vaspitavale generacije nemačkih generalštabnih oficira, a može se reći i ceo nemački oficirski kor. Zbog toga poznati engleski pisac Lidel Hart u svojoj knjizi „Nemački generali govore” („The German generals talk”) s pravom piše da je Nemačka vojska iz Prvog svetskog rata bila organizovana i vaspitavana u duhu iđeja maršala Šlifena, a da je na vojsku Drugog Rajha ostavio duboki pečat general-pukovnik Sekt koji se nalazio niz godina po završenom Prvom svetskom ratu na čelu nemačke vojne uprave. Ovo je svakako tačno. Čini nam se, međutim, da je i vojska koja je zagazila u Drugi svetski rat bila pod snažnim uticajem Šlifenovog učenja. Gledišta Šlifena — manje naklonjenog dubokim porecima i probojnim akcijama, nepomirljivog neprijatelja čisto frontalnog napada, a velikog pobomika obuhvatne i opkoljavajuće bitke, trebalo je dovesti u sklad sa savremenom stvamošću u kojoj neprekidni frontovi onemogućavaju obuhvat i opkoljavanje koji se izvode od samog početka operacije. Na osnovu iskustava stečenih u Prvom svetskom ratu sve više je preovlađivalo gledište da je centralni problem savremene ratne veštine problem proboja, a uspešno rešenje toga problema nalagalo je svestranu primenu ešeloniranja po dubini. Dok je Šlifen učio da će pobedu u sudaru sa neprijateljem odneti onaj čiji front bude širi i čija krila budu jača, dotle se u savremeno doba počelo sve više isticati da pobednik može biti samo onaj čiji borbeni poredak bude dublji i čije ešeloniranje po dubini bude veće. (…) ,,Kana” može biti poučna za naše čitaoce iz više razloga. Ono, pre svega, pokazuje kako je Šlifen proučavanjem istorije ratova dolazio do važnih operativnih i taktičkih zaključaka i iskustava koja je uopštavanjem obradio u važne osnovne postavke nemačkog komandovanja, strategije, operatike, taktike, pa i planiranja rata. Sem toga, delo „Kana” jasno pokazuje koliku je važnost nemački Generalštab poklanjao izučavanju istorije ratne veštine, a naročito Moltke, koji je pri vežbanju generalštabnih oficira, u cilju sticanja realne slike o ratu, stavljao izučavanje ove grane vojne nauke daleko ispred raznih štabnih vežbi i manevara. Dakle, ono može da posluži kao putokaz kako ratnu istoriju treba proučavati i koristiti. Šlifenova učenja nisu ni u savremeno doba izgubila u važnosti, a naročito u našim prilikama pod kojima ne možemo računati na neprekidne frontove. Pod takvim okolnostima, principi lineame strategije, operatike i taktike sa težnjom obuhvata nenaslonjenih protivničkih krila i bokova mogu još uvek naći široku primenu.

Knjigu možete skinuti na ovom linku:

https://mega.nz/file/z0VxQajQ#Q1Dpx_...XClAzUhO-oGNAE
t.ly/8hK2