Vaše mišljenje o gimnazijama

[onix]

wifi kaže:

ti ne shvacas. jasno je i vrapcima na grani da matematika u gimnaziji i matematika u turistickoj nisu isti. i jedni i drugi mogu dobit pet, ali kad se ide bodovat, onda se to nikako ne moze jednako bodovati. ali isto tako, ako netko upisuje kasnije management u turizmu, onda za taj specifican smjer treba dobiti dodatne bodove na racun turisticke skole. preduvjet je da u toj skoli ima praksu i razumi kako taj sustav radi.



zasto ne? evo, ja sam se strujom pocea bavit jos sa 6 (da sest) godina. logicno da sam dalje isa u elektrotehnicku i kasnije na FESB. ohmov zakon je malo karikiran, jer je valjda svatko cua za njega (jos u osnovnoj skoli), ali neke stvari koje sam ucia u srednjoj gimnazijalci nisu ni culi ni vidili ni osjetili. i viruj, meni su predmeti struke definitivno bili nesto sto je vec uvelike poznato.



gimnazijalac znaci moze nadoknaditi struku, a strukovnjak ne moze matematiku ili fiziku? btw, recimo jedan elektrotehnicar se s pojmom derivacija i integrala u srednjoj susrece u sklopu predmeta struke prije nego se isti uopce i spomenu u sklopu matematike.
jedan "gimnazijalac-inzinjer" nikad u praksi nece skuzit kad mu njegov dizajn pcb-a stvara smetnje (antene), jer na papiru sve izgleda divno i krasno, a u praksi se s tim nikad nije susrea. srica, pa su danas programi toliko pametni, pa znaju cak i gimnazijalce upozorit da rade gluposti.

Ovo si ti uspio iščitati iz nečega što sam ja napisala . Naravno da mogu. Zapravo im ti nastojiš smanjiti bodove pri upisu na fakultet . Ali, ako inženjer ne zna raditi svoj posao jer se s nečim nikad nije susreo, to je definitivno propust fakulteta.

i tebi je normalno da ti koja si upisala medicinsku skolu nemas prednost pred nekim tko nikad nije ima kontakta s pacijentima? zapitas se zbog cega tebi tupe o Prlicki, Hendersonici, a jedan gimnazijalac glumi visinu svojim latinskim i matematikom.

Nije primjenjivo na mene, nisam završila medicinu i nisam u kontaktu s pacijentima. Završila sam u nečem sasvim drugom. Ali začudo, latinski koji se zapravo uči u medicinskoj školi, koristan mi je i na ovom poslu. Nikad ne znaš kad če ti stečena znanja koristiti...

problem je sto drzavna matura uopce ne gleda apsolutnu rijesenost zadataka, vec je normalizira na osnovu svih rijesenih ispita. zato i imas onaj postotak rijesenosti pojedinih ispita drzavne mature, a taj je za SVE ispite jako nizak.

Slažem se, tu činjenicu nisam znala kad sam pisala post. Ionako se zapravo svodi na isto.

eqinor kaže:

Malo preromantično gledaš na znanje stečeno u gimnaziji.

U gimnaziji svaku činjenicu jednom čuješ, položiš ispit i nakon toga više nikad nit čuješ za to, nit upotrijebiš naučeno na nekom problemu. Zato je naš koncept obrazovanja totalno promašen. Pogotovo gimnazijski. Nema teoretske šanse da ćeš ti naučiti neku činjenicu iz povijesti, napisati ispit iz tog gradiva, nastaviti dalje učiti neko drugo gradivo iz 15 drugih predmeta i onda do 25. godine života zapamtiti što si odgovorila na testu iz povijesti u drugom srednje.

...

Štajaznam, ja sam s 25 svaštanešto pamtila - mislim na gole činjenice koje nisam imala priliku učvrstiti u praksi. A i ono što ne zapamtiš, puno je lakše prisjetiti se nego učiti iz početka. Sumnjam da bi to promijenila činjenica da sam pohađala gimnaziju, a ne strukovnu školu.

[Monstera]

wifi kaže:

ajme, isti vrag, valjda je poanta da jedna ocjena tamo i u gimnaziji nije ista... ako cemo vec ic govorit, onda su to cetverogodisnje, i stvar se opet nista ne minja, ocjene nisu iste. uostalom, sad svi iz trogodisnje imaju pravo polagat razliku za cetverogodisnju.

tim vise ne moze matematika u svim tim skolama bit jednako ocjenjena, odnosno moze bit ocjenjena od 1 do 5, bas kao i drzavna matura, ali onda imas koeficijent od 1.6 pa je vec trica na visoj razini isto ka i pet na nizoj. slicno, a u duhu "ravnopravnosti" moze se uvesti za pojedine skole. medjutim, tada treba dodatno bodovati specificna znanja pojedinih skola, a kojih u gimnazijama primjerice nema.

kak nije ista
ocijena je ocijena, opis ucenikova znanja u skladu s ocekivanjima nastavnika prema nastavnom planu i programu (tj onome sto je ispredavao).
ak ucenik zna za 5 ima pravo dobit pet. u bilo kojoj skoli.

nema smisla da u frizerskoj predaje matematiku istu ko u miocu i trazi sva znanja koja trazi i u miocu.
jebote frizeri bi izumrli
ili mislis da frizer ne smije dobiti ocijenu vecu od trojke, jer je to razina ispod nize razine matematike, pa bi se neki miocan koji jedva vuce dvojku mogao osjetiti ponizenim?

upis na faks frizerima nije dozvoljen dok ne poloze 4. razred (nemam uopce namjeru ulaziti u to kak se to polaze), a onda polazu maturu na razini koju izberu, obzirom na to sto faks trazi.


i jako mi je glupo usporedjivat zanatska zanimanja sa gimnazijama. jedni trebaju puno prakse, od ostalih se ocekuje jako puno intelektualnog angazmana.

[mom2be]

JohnDoe-25 kaže:

Ja smatram da bi jedan inženjer trebao prvo početi od lemljenja i štemanja, jedan liječnik od patki i guski, pa onda tek ići na papirnate stvari, tipa projekt, ili nalaz.

...jedan inzenjer gradjevine bi trebao prije upisa na faks dignuti kucu na ruke barem do prve deke. tacke, lopata i ajmo, ni mjesalicu mu bi dala.
inzenjer biologije koji se bavi zastitom okolisa nema sto raditi u struci dok barem par godina nije odradio viseci na kamionu zagrebacke cistoce...

ajme koja gomila gluposti. ne zna covjek da li bi ili

sva sreca pa tebe nitko nista ne pita

[JohnDoe-25]

Da, zato se tebe i tvoje istomišljenike pita, i zato nam je obrazovni sustav tako kvalitetan.

Imaš ti pravo, što će se jedan študent, budući gospo'n inžinjir motati tamo s musavim majstorima polupismenim, što samo cigle znaju slagati, tko zna kakve boleštine oni imaju, i kad su se okupali zadnji put?
Ne daj Bože da uzme ciglu u ruku, nije to za njega, on je akademski građanin, njegovo je samo da nabuba hrpu nepotrebnih gluposti, da nauči koliki je BDP Ugande, povijest SAD-a, i naravno najviši vrh Južne Amerike, što će mu tamo praktična primjena statike?

Da išta znaš o poslovima zaštite okoliša, znala bi koju glupost si rekla, dok sama to ne shvatiš, ne vidim smisao da ti objašnjavam.

[HepiHipo]

Da imamo malo više prakse (vježbi, labosa, praktikuma) u gimnazijama, jedno uopće ne bi trebalo isključivat drugo. U gimnaziji sam imala vježbe iz mat, fiz, kem i bio i samo sam sa gimnazijskim programom shvatila na čemu želim više radit u slobodno vrijeme, a onda i u kojem smjeru želim studirat. I nisam gospo'n inžinjir koji se boji zaprljat, slagat, varit... A znnam i povijest SAD-a i koji je najviši vrh Juže Amerike.

Dok se redom na instrukcijama srećem s klincima iz strukovnih škola koji praksu odrađuju po principu "pojavim se da mi upiše sate i potpiše", a na vježbe ne idu.

Debilno je govorit da će gimanzijalac bit loš ing, isto kao što strukovna škola nije garancija da će bit išta bolji od gimnazijalca.
A vidjet mladu osobu koja je upisala strukovnu školu jer je baš nju htjela i koju zanima ono što radi je neopisiv gušt.

[domella]

JohnDoe-25 kaže:

Da, zato se tebe i tvoje istomišljenike pita, i zato nam je obrazovni sustav tako kvalitetan.

Imaš ti pravo, što će se jedan študent, budući gospo'n inžinjir motati tamo s musavim majstorima polupismenim, što samo cigle znaju slagati, tko zna kakve boleštine oni imaju, i kad su se okupali zadnji put?
Ne daj Bože da uzme ciglu u ruku, nije to za njega, on je akademski građanin, njegovo je samo da nabuba hrpu nepotrebnih gluposti, da nauči koliki je BDP Ugande, povijest SAD-a, i naravno najviši vrh Južne Amerike, što će mu tamo praktična primjena statike?

Da išta znaš o poslovima zaštite okoliša, znala bi koju glupost si rekla, dok sama to ne shvatiš, ne vidim smisao da ti objašnjavam.

Ja zapravo ne razumijem što ti hoćeš reći da, mogli bi se uvesti više prakse na fakultete. Mi smo na građevini imali terensku nastavu pa smo išli na gradilište i laboratorijske vježbe gdje smo npr. u nekoj mini miješalici miješali mort pa kasnije ispitivali njegova svojstva. Ipak, puno više toga se odnosilo na teorijska znanja i rad u raznim programima koji će nam kasnije trebati kao inženjerima, i ne vidim što je tu sporno. Zidarima nitko ne brani da nakon trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja upišu 4 godinu, pa onda polože maturu i upišu fakultet, iako će im vjerojatno biti teže zbog matematike i fizike. Ali ne razumijem zašto misliš da će neki gimnazijalac biti užasan inženjer jer ne zna zidati, zavarivati, raditi knauf? Jel smatraš da bi trebali odraditi sve poslove u građevini kao "obični radnici" od temeljenja do unutarnjeg uređenja prije nego smiju postat inženjeri ili što? I kako će im točno vještina izrade knaufa pomoći da nauče statiku ili raditi modele u nekom programu ili crtati u AutoCADu?

Jel smatraš da bi se gimnazijalcima trebali ukinuti dodatni predmeti koje imaju ili strukovnacima povećati? Ili da se uvede ista srednja škola za sve? Jednog inženjera ne smije zanimati književnost ili filozofija? Koji bi po tebi bio najbolji način?

[eqinor]

onix kaže:

Ali, ako inženjer ne zna raditi svoj posao jer se s nečim nikad nije susreo, to je definitivno propust fakulteta.

Tehničke struke, pogotovo strojarstvo, su izuzetno opširne. Nema šanse da se sa svime susretneš na fakultetu.

HepiHipo kaže:

Debilno je govorit da će gimanzijalac bit loš ing, isto kao što strukovna škola nije garancija da će bit išta bolji od gimnazijalca.

Gimnazijalac ne mora biti loš inženjer, no zašto bi gubio 4 godine vremena u gimnaziji kad iste 4 godine može iskoristiti za učenje struke? Za sad je jedini razlog činjenica da je matura loše koncipirana i pogoduje gimnazijalcima.
Ako već inzistirate na nekom "općem" obrazovanju i "širenju interesa", onda imaj jednu godinu općeg programa u strukovnim školama, a sljedeće 3 godine stručnih predmeta.

domella kaže:

I kako će im točno vještina izrade knaufa pomoći da nauče statiku ili raditi modele u nekom programu ili crtati u AutoCADu?

Praktično iskustvo će ti pomoći da to što taj model koji ti nacrtaš u nekom programu ili nacrt koji sklepaš u AutoCADu imaju nekog smisla.
Ti u CATIA-i ili AutoCAD-u možeš svašta nacrtati. Sve to lijepo može izgledati na papiru, a napraviti taj komad u praksi i smjestiti ga u neki sklop je sasvim druga priča.

domella kaže:

Jednog inženjera ne smije zanimati književnost ili filozofija?

Ako inženjera zanima književnosti ili filozofija, nek se time bavi u slobodno vrijeme ili kroz izborne / fakultativne predmete. 4 godine škole se ne pohađa iz hobija već u školu ideš da naučiš nešto korisno.

[domella]

eqinor kaže:

Tehničke struke, pogotovo strojarstvo, su izuzetno opširne. Nema šanse da se sa svime susretneš na fakultetu.

I građevina je izuzetno opširna, ne rade se samo obiteljske kuće. Zato me zanima koje bi sve vještine inženjeri građevine trabli prije svladati? Zidanje, knauf, varenje, upravljanje kranom, bager, možda da i odrade par godine prakse u tvornici u kojoj se proizvode cijevi za vodovode?

eqinor kaže:

Gimnazijalac ne mora biti loš inženjer, no zašto bi gubio 4 godine vremena u gimnaziji kad iste 4 godine može iskoristiti za učenje struke? Za sad je jedini razlog činjenica da je matura loše koncipirana i pogoduje gimnazijalcima.
Ako već inzistirate na nekom "općem" obrazovanju i "širenju interesa", onda imaj jednu godinu općeg programa u strukovnim školama, a sljedeće 3 godine stručnih predmeta.

Pa te 4 godine koje "gubi" nadoknadi kasnije sa 5 godina fakulteta. Ili misliš da bi se fakultetska diploma trebala steći odma nakon srednje škole?

eqinor kaže:

Praktično iskustvo će ti pomoći da to što taj model koji ti nacrtaš u nekom programu ili nacrt koji sklepaš u AutoCADu imaju nekog smisla.
Ti u CATIA-i ili AutoCAD-u možeš svašta nacrtati. Sve to lijepo može izgledati na papiru, a napraviti taj komad u praksi i smjestiti ga u neki sklop je sasvim druga priča.

Pa rekla sam ti sad kako se stječe praktično iskustvo, odlaskom na gradilište gdje učiš kako ono što se crta na papiru izgleda u praksi. Jel trebaš sam zazidat zid da ga možeš nacrtat na papiru? I koliko zidova treba zazidat da bi bio mjedoravan crtati ih? Jel dosta 1, ili moram baš postat pravi majstor?

eqinor kaže:

Ako inženjera zanima književnosti ili filozofija, nek se time bavi u slobodno vrijeme ili kroz izborne / fakultativne predmete. 4 godine škole se ne pohađa iz hobija već u školu ideš da naučiš nešto korisno.

Jel ti tvrdiš da gimnazijalci pogađaju školu 4 godine iz hobija? Književnost i filozofija su beskorisne? Ne razumijem i dalje što hoćeš, da se ukinu gimnazije, da ljudi uče samo stvari koje im striktno trebaju za posao (za koji se moraju opredjeliti s 14 godina)?
Edit: Uostalom, titula inženjera stječe se nakon fakulteta. Na fakultetu inženjeri nemaju nastavu iz književnosti niti iz filozofije (pa čak niti izbornu), ali mogu se baviti time u svoje slobodno vrijeme ako žele. Nakon srednje škole nitko ne stječe titulu inženjera kolko ja znam, pa je zato besmisleno govoriti srednjoškolcima koje će možda postati inženjeri,a možda i neće, da se književnošću i filozofijom bave u slobodno vrijeme.

[eqinor]

domella kaže:

I građevina je izuzetno opširna, ne rade se samo obiteljske kuće. Zato me zanima koje bi sve vještine inženjeri građevine trabli prije svladati? Zidanje, knauf, varenje, upravljanje kranom, bager, možda da i odrade par godine prakse u tvornici u kojoj se proizvode cijevi za vodovode?

Pa bilo što od toga bi bilo bolje korištenje vremena od 90% gimnazijskog programa

Pa te 4 godine koje "gubi" nadoknadi kasnije sa 5 godina fakulteta. Ili misliš da bi se fakultetska diploma trebala steći odma nakon srednje škole?

Ne nadoknađuje se. Čovjek koji je prošao kvalitetnu tehničku školu + kvalitetan tehnički fakultet u startu će biti bolji inženjer od čovjeka koji je prošao samo kvalitetan fakultet.

Jel ti tvrdiš da gimnazijalci pogađaju školu 4 godine iz hobija

Pa ti si pitala "što je sa inženjerima koje zanima književnosti i filozofija?", ko da je smisao srednje škole da ispunjava nečije hobije.

Književnost i filozofija su beskorisne?

U inženjerskoj praksi da.

Ne razumijem i dalje što hoćeš, da se ukinu gimnazije, da ljudi uče samo stvari koje im striktno trebaju za posao (za koji se moraju opredjeliti s 14 godina)?

Za početak, želim da gimnazija ne bude defaultna škola koji upisuju svi koji žele na fakultet. Želim da se pri upisu na fakultete ne pogoduje gimnazijalcima na štetu strukovnjaka, tj. želim da se potiče ta čim više budućih strojara uči strojarstvo, da čim više budućih medicinara uči medicinu.

Edit: Uostalom, titula inženjera stječe se nakon fakulteta...

... što ne znači da se znanje koje je potrebno čovjeku s titulom inženjera mora početi stjecati tek kad se upiše fakultet.

Ne razumijem i dalje što hoćeš

Ni ja tebe ne razumijem. Ti u biti želiš da strojar prvo 4 godine uči povijest i filozofiju, ode na praznike, zaboravi 95% onoga što je naučio na povijesti i filozofiji, i onda tek krene učiti strojarstvo?
Nije ti jasno da čovjek koji 9 godina uči strojarstvo bolje nauči od čovjeka koji 5 godina uči strojarstvo?

Nije ti jasno da ne možeš u čovjeka 4 godine trpati stotine i stotine totalno nepovezanih činjenica iz 20 različitih područja (kao što se to radi u gimnaziji) i očekivati od njega da to zapamti? Zato je gimnazija gubitak vremena.

[domella]

eqinor kaže:

Ne nadoknađuje se. Čovjek koji je prošao kvalitetnu tehničku školu + kvalitetan tehnički fakultet u startu će biti bolji inženjer od čovjeka koji je prošao samo kvalitetan fakultet.

Zato jer ti tako kažeš? Ajde dobro, mogu i ja probati s tim argumentom. Čovjek koji je prošao kvalitetnu gimnaziju + kvalitetan tehnički fakultet u startu će biti bolji inženjer od čovjeka koji je prošao kvalitetnu tehničku školu + kvalitetan fakultet

eqinor kaže:

Pa ti si pitala "što je sa inženjerima koje zanima književnosti i filozofija?", ko da je smisao srednje škole da ispunjava nečije hobije.

Smisao srednje škole je obrazovanje i stjecanje opće kulture, te u nekim programima srednjih škola uključuje i povijest i filozofiju. Zapravo možeš pogledati i programe tehničkih škola, i oni imaju povijest (i ostale predmete koji te bodu) samo smanjenu satnicu. Hrvatski imaju sve 4 godine. Ne vjerujem da itko upisuje srednju školu jer se iz hobija bavi poviješću.

eqinor kaže:

U inženjerskoj praksi da.

Opet ponavljam,čovjek koji je završio srednju strukovnu školu (ili gimnaziju) nije inženjer. Možda hoćeš reći da je znanje tih predmeta nepotrebno npr. građevinskim tehničarima?

eqinor kaže:

Za početak, želim da gimnazija ne bude defaultna škola koji upisuju svi koji žele na fakultet. Želim da se pri upisu na fakultete ne pogoduje gimnazijalcima na štetu strukovnjaka, tj. želim da se potiče ta čim više budućih strojara uči strojarstvo, da čim više budućih medicinara uči medicinu.

Pa pitam te,što onda,da ju ukinu? Nakon gimnazije se mora ići na fakultet jer nemaš zanimanje. Mislim ne moraš, ništa se ne mora, ali ljudima je ipak bolje imati zanimanje. Ljudi koji ju upisuju su toga svjesni i zato i planiraju ići na fakultet. Ako su ovi strukovnjaci toliko bolji kandidati od njih što ne polože taj prijemni i izguraju gimnazijalce s fakulteta? Kao matematika je po gimnazijskom programu? Pa ako su tolko bolji nek nauče, osim toga "kvalitetne tehničke škole" bi valjda trebale imati neku "kvalitetnu" razinu matematike?

eqinor kaže:

Ni ja tebe ne razumijem. Ti u biti želiš da strojar prvo 4 godine uči povijest i filozofiju, ode na praznike, zaboravi 95% onoga što je naučio na povijesti i filozofiji, i onda tek krene učiti strojarstvo?
Nije ti jasno da čovjek koji 9 godina uči strojarstvo bolje nauči od čovjeka koji 5 godina uči strojarstvo?

Nije ti jasno da ne možeš u čovjeka 4 godine trpati stotine i stotine totalno nepovezanih činjenica iz 20 različitih područja (kao što se to radi u gimnaziji) i očekivati od njega da to zapamti? Zato je gimnazija gubitak vremena.

Gle mene zapravo boli kiki u koju srednju je išao dobar strojar pa makar i da je išao u srednju frizersku, jer mislim da pametnim i talentiranim ljudima srednjoškolsko obrazovanje ne mora predstavljati ograničenje u daljnjem životu (ili studiranju). Žao mi je ako je tebi gimnazijski program bio pretežak i nisi mogao naći poveznicu u različitim predmetima, ali ima i ljudi kojima to nije problem te se ne žele ograničavati na 5-6 osnovnih predmeta i još toliko stručnih gdje se uče osnove osnova koje se itekako mogu nadoknaditi (i usavršiti) na faksu. Zapravo, iskreno da kažem, ne znam za strojarstvo, pričam za svoj faks.

I da, meni je gimnazija bila super jer sam se mogla 10 puta predomisliti u vezi faksa do kraja srednje po tvojoj logici trebala sam upisati srednju medicinsku (jer me s 14 godina zanimala medicina) i sad bi valjda bila medicinska sestra (a to zanimanje me nikad nije privlačilo,pa ni sad) jer sam u međuvremenu zaključila da me ipak ne zanima medicinski fakultet?

Edit: evo iz znatiželje sam pogledala program za strojarskog tehničara, imaju hrvatski sve 4 godine, strani jezik, povijest i geografiju 2, politiku i gospodrastvo 1, kemiju...eto nemaju filozofiju usporedila sam stručne predmete s FSBom u Zagrebu, i na faksu slušaju jednak broj sati npr mehanike. Samo je stvar u tome da se na faksu s mehanikom kreće opet od osnova, tako da neko sa srednjoj strojarskom ne sluša 2+2 = 4 godine mehanike, nego utvrđuje gradivo. To ti je na primjer kao da položiš A2 stupanj jezika, pa onda opet sljedeće godine upišeš A2 i kreneš ispočetka.
Edit 2: Na ove "beskorisne" predmete im otpada ukupno 2373 sati, a na korisne 1024.

[onix]

eqinor kaže:

Tehničke struke, pogotovo strojarstvo, su izuzetno opširne. Nema šanse da se sa svime susretneš na fakultetu.
...

Ni u srednjoj školi. Svi se mi učimo raditi jednog dana kad se stvarno zaposlimo.

eqinor kaže:

...
Ne nadoknađuje se. Čovjek koji je prošao kvalitetnu tehničku školu + kvalitetan tehnički fakultet u startu će biti bolji inženjer od čovjeka koji je prošao samo kvalitetan fakultet.
...

U startu da, ako su srednja škola i fakultet dovoljno srodni. Međutim, ako na tom startu planira i ostati, žalibože godina koje je izgubio na fakultetu. Inženjer mora biti spreman učiti, razvijati se i napredovati, vući i sebe i svoju struku naprijed. Ako nije takva osoba, nijedna srednja škola mu nije od pomoći. A ako je, ta startna razlika vrlo brzo se izgubi.

[pikuli]

quote:
Ne nadoknađuje se. Čovjek koji je prošao kvalitetnu tehničku školu + kvalitetan tehnički fakultet u startu će biti bolji inženjer od čovjeka koji je prošao samo kvalitetan fakultet.

no takve možeš izbrojati na prste jedne ruke. pričala mi prof matematike u tehničkoj da joj većina klinaca dođe u prvi razred ne znajući osnove matematike, da su zapeli negdje u petom osnovne. jednostavno ne razumiju i na inicijalnim preko pola razreda ne zna za mršavu dvojku. 90% njih kasnije pišu nižu razinu mature, a tehničarima bi matematika trebala biti u malom prstu, to je abeceda tehničkih fakulteta.
kod mene na stručnom osposobljavanju za informatičara dečko koji je završio srednju elektro, a ne zna dodati red u exel tablicu. ajd, bar mu nije palo na pamet upisivati faks.

[HepiHipo]

Tu u startu radite grešku uspoređujući trogodišnju i četverogodišnju strukovnu školu.
Dosta djece koja su završila četverogodišnji strukovni program je praksu vidjelo samo na papiru ili na način da je nekom kuhalo kavu, prenosilo drva, slagalo aparate, ili "pojavi se i budi miran, imat ćeš dva" u školi.

[eqinor]

domella kaže:

Smisao srednje škole je obrazovanje i stjecanje opće kulture.

Nemoj mi taj argument o općoj kulturi. Ako se u gimaziji stjeće opća kultura, onda i ti i oni koji su sastavljali taj program imaju totalno izokrenut pogled na opću kulturu.
Zar je opća kultura samo znati činjenice iz književnosti, povijesti i geografije? Apsurdno je da su ti se ljudi u stanju rugati ako ne znaš ime autora Voćke poslije kiše, ali ako ne znaš objasniti princip rada nekog elektromotora, nikom niš. Iako u kući imaš barem 5 elektromotora, a ni jedan primjerak Voćke poslije kiše.

U gimnaziji ne učiš apsolutno ništa o strojarstvu i građevini na primjer. Ne učiš što je to deadlift ni zašto ga je korisno raditi. Ne učiš kuhati. Ne učiš prvu pomoć. Ne učiš kako pravilno odgojiti psa. Ne učiš služiti se fleksom ili pilom. Ne učiš kako promijeniti gumu na biciklu ili automobilu. Ne učiš kako odabrati komponente za novo računalo. Vrlo malo učiš koristiti se Wordom i Excelom. Ne učiš programirati (barem ne do neke upotrebljive razine). Ne učiš ništa o sigurnosti na internetu. Ne učiš što je to tekući račun, a što žiro račun. Ne učiš kako protumačiti bilancu i račun dobiti i gubitaka. Ne učiš marketing. Ne učiš pravo (barem ono čime bi se ti kao građanin mogao susresti). Ne učiš ništa što bi bilo korisno znati pri otvaranju vlastite tvrtke ili pri radu kao freelancer. Ne učiš ništa o meditaciji. Ne učiš kako čitati i tumačiti znanstvni rad. Van lektire iz Hrvatskog ne čitaš apsolutno nikakve knjige. Jedine knjige koje su predviđene u programu da se čitaju spadaju pod umjetnost. Ne znam dal uopće postoji ijedna non-fiction knjiga u programu.

Opća kultura u gimnaziji. Lol.

[Monstera]

eqinor kaže:

Nemoj mi taj argument o općoj kulturi. Ako se u gimaziji stjeće opća kultura, onda i ti i oni koji su sastavljali taj program imaju totalno izokrenut pogled na opću kulturu.
Zar je opća kultura samo znati činjenice iz književnosti, povijesti i geografije? Apsurdno je da su ti se ljudi u stanju rugati ako ne znaš ime autora Voćke poslije kiše, ali ako ne znaš objasniti princip rada nekog elektromotora, nikom niš. Iako u kući imaš barem 5 elektromotora, a ni jedan primjerak Voćke poslije kiše.

U gimnaziji ne učiš apsolutno ništa o strojarstvu i građevini na primjer. Ne učiš što je to deadlift ni zašto ga je korisno raditi. Ne učiš kuhati. Ne učiš prvu pomoć. Ne učiš kako pravilno odgojiti psa. Ne učiš služiti se fleksom ili pilom. Ne učiš kako promijeniti gumu na biciklu ili automobilu. Ne učiš kako odabrati komponente za novo računalo. Vrlo malo učiš koristiti se Wordom i Excelom. Ne učiš programirati (barem ne do neke upotrebljive razine). Ne učiš ništa o sigurnosti na internetu. Ne učiš što je to tekući račun, a što žiro račun. Ne učiš kako protumačiti bilancu i račun dobiti i gubitaka. Ne učiš marketing. Ne učiš pravo (barem ono čime bi se ti kao građanin mogao susresti). Ne učiš ništa što bi bilo korisno znati pri otvaranju vlastite tvrtke ili pri radu kao freelancer. Ne učiš ništa o meditaciji. Ne učiš kako čitati i tumačiti znanstvni rad. Van lektire iz Hrvatskog ne čitaš apsolutno nikakve knjige. Jedine knjige koje su predviđene u programu da se čitaju spadaju pod umjetnost. Ne znam dal uopće postoji ijedna non-fiction knjiga u programu.

Opća kultura u gimnaziji. Lol.

jebote, po tebi bi sve to sto si pobrojao trebala skola uciti djecu?
nije opca kultura znat promijeniti gumu niti kuhati.
to ucis doma. gledas roditelje.za sve ostalo postoji google.
i manje vise, to je gradivo OS.

hocu rec,vecinu toga sto ti nabrajas nekoc se to ucilo na tehnickom odgoju i domacinstvu u OS.
tehnicki odgoj je kako cujem postao zesci streberaj, a domacinstvo je ukinuto kao nepotrebno.

lektira se cita i na stranim jezicima, jezicna gimnazija ima lektiru iz engleskog i ima iz drugog jezika ako su ga djeca upisala ko napredni.
o citanju znanstvenih radova i otvaranju firmi ne vidim svrhu ucenja u gimnaziji, ak ona ne priprema za posao, nego za studiranje?


i skroz smo tu off topic, moram se zbrojit i vidit na koju cu temu, ali na tragu ovih praksi sto ste dotakli....
nazalost tu ima svega.
od vrlo kvalitetnih majstora koji zele prenjet znanje, koji zele da se neka obrtnicka zanimanja odrze, ne mogu drzat praksu jer nisu polozili (platili) majstorski ispit (sa kojekakvim pedagogijama); majstora kojima je frka drzat djecu za koju su odgovorni, za koju nisu placeni, a moraju im dat placu. nerjetko se to rjesava tako da im daju samo potpis i kazu da ne moraju doci. zato niti ne znaju nis nakon srednje, i realno, djeca su za to vrijeme "na ulici"/na virutalnim mrezama.

najtuznije je sto se masu puta djecu upise u skolu, pa se praksa trazi kasnije, pa su svi prepuni, pa se onda ili proforma potpise, ili se trazi srodno zanimanje tko ga moze primiti. ili ga obrtnik primi, pa kroz par mejseci mora zatvoriti obrt i to je kraj price. a majstora nema dovoljno
ima tu svega i svacega.

[domella]

eqinor kaže:

...

A ovo sve navedeno se uči u strukovim školama? I to je tvoj argument? mislim da ne moramo dalje raspravljati. Da, da, ni frizure radit se ne uči u gimnazijama, apsolutno grozno, ovi gimnazijalci nepočešljani bauljaju svijetom

Edit: I očigledno je da je recimo kuhanje i meditacija vrlo bitno znanje za buduće inženjere, pa su zato gimnazijalci loši inženjeri, jer se u gimnaziji to ne uči Nego, ti si ono nešto pričao o srednjoj školi i hobijima...

[eqinor]

nosorog kaže:

nije opca kultura znat promijeniti gumu niti kuhati.
to ucis doma.

Zašto kuhanje (i ostale navedene stvari) mogu učiti doma?
Nije li malo prije rečeno, citiram:

Smisao srednje škole je obrazovanje

Kuhanje ne moram učiti u školi već ga mogu i doma, a s druge strane moram sjediti 4 godine u učionici i slušati kako mi profesor povijesti priča sve ono što piše i u udžbeniku? Zašto ne mogu doma pročitati udžbenik?

[eqinor]

domella kaže:

A ovo sve navedeno se uči u strukovim školama? I to je tvoj argument? mislim da ne moramo dalje raspravljati. Da, da, ni frizure radit se ne uči u gimnazijama, apsolutno grozno, ovi gimnazijalci nepočešljani bauljaju svijetom

Edit: I očigledno je da je recimo kuhanje i meditacija vrlo bitno znanje za buduće inženjere, pa su zato gimnazijalci loši inženjeri, jer se u gimnaziji to ne uči Nego, ti si ono nešto pričao o srednjoj školi i hobijima...

Ja ne znam gdje si ti u mom postu pročitala da se to uči u strukovnim školama niti gdje sam napisao da su gimnazijalci loši inženjeri.
Učenici u strukovnim školama ne uče navedene stvari, no još uvijek uče daleko korisnije stvari nego gimnazijalci.

Napisala si u svom postu, citiram:

Smisao srednje škole je obrazovanje

Ja sam ti napisao popis stvari o kojima bi se ljudi trebali obrazovati, a ne obrazuju se u našem srednjoškolskom sustavu. Pa ste mi se ti i nosorog krenuli smijati. Smatrate li da ljudima ne treba obrazovanje o prvoj pomoći, Wordu, Excelu i deadliftu, tj smatrate li da je to znanje manje bitno od znanja imena autora Voćke poslije kiše i datuma potpisivanja ugovora u Versaillesu?

Meni je recimo smiješno da se na maturi traži od učenika da povežu imena autora s njihovim djelima, a s druge strane ljudi završavaju srednje škole misleći da se na novu stranicu u Wordu ide na način da 10 puta lupiš Enter.

[domella]

eqinor kaže:

U gimnaziji ne učiš apsolutno ništa o strojarstvu i građevini na primjer. Ne učiš što je to deadlift ni zašto ga je korisno raditi. Ne učiš kuhati. Ne učiš prvu pomoć. Ne učiš kako pravilno odgojiti psa. Ne učiš služiti se fleksom ili pilom...

Ja sam ti napisao popis stvari o kojima bi se ljudi trebali obrazovati, a ne obrazuju se u našem srednjoškolskom sustavu. Pa ste mi se ti i nosorog krenuli smijati. Smatrate li da ljudima ne treba obrazovanje o prvoj pomoći, Wordu, Excelu i deadliftu, tj smatrate li da je to znanje manje bitno od znanja imena autora Voćke poslije kiše i datuma potpisivanja ugovora u Versaillesu?

Zapravo ti si izričito napisao da se to ne uči u gimnazijama. Prvu pomoć smo učili u osnovnoj školi ako se dobro sjećam, te kasnije u autoškoli, a Word i Excel smo učili u osnovnoj (na izbornoj informatici) i u gimnaziji na obaveznoj informatici. A evo i kuhati i odgojiti mačku i svašta nešto još znam iako to nismo učili u školi.

Jesu li loše gimnazije ili školstvo općenito ili samo srednje škole? Dogovori se sam sa sobom.

[domella]

eqinor kaže:

Popis stvari o kojima se ljudi trebaju obrazovati:
strojarstvu i građevini na primjer.
deadlift
kuhati
prvu pomoć
kako pravilno odgojiti psa
služiti se fleksom ili pilom
promijeniti gumu na biciklu ili automobilu
odabrati komponente za novo računalo
koristiti se Wordom i Excelom
programirati (barem ne do neke upotrebljive razine)
o sigurnosti na internetu
što je to tekući račun, a što žiro račun
kako protumačiti bilancu i račun dobiti i gubitaka
marketing
pravo (barem ono čime bi se ti kao građanin mogao susresti)
što bi bilo korisno znati pri otvaranju vlastite tvrtke ili pri radu kao freelancer
o meditaciji.
itd itd

A što je s pravilnom dentalnom higijenom, sadnjom začinskog bilja, bukiranjem avionske karte, održavanjem govora i zdravica itd itd..popis može ići u beskonaćnost i poredati se ovisno o tome što svatko od nas smatra da mu je bitno u životu.

E sad, možeš guglati formalno, neformalno i informalno učenje. Formalno obrazovanje tj učenje se odnosi na obrazovanje u službenim ustanovama koje rade prema nekom programu te se na kraju dobije nekakav certifikat (diploma). (škole i fakulteti). Neformalno ti je kad odeš na primjer na neki tečaj i naučiš neku vještinu na tečaju. A informalno, e tu učiš sve ove nabrojane vještine.

Informalno - Učenje koje se odvija u svakodnevnom životu, na radnom mjestu, u obiteljskom krugu, ili u slobodno vrijeme. Ono nije (u smislu ciljeva učenja, vremena ili poticaja učenja) strukturirano i u pravilu ne vodi ka certificiranju. Informalno učenje može biti ciljano, ali je u većini slučajeva nenamjerno/nesvjesno.

Pretpostavlja se da ćeš te vještine steći sam u svakodnevnom životu te zato ne ulaze u sustav formalnog obrazovanja.