Zašto gradski parkovi nisu ujedno i voćnjaci???

[Smotani2]

Ti si spominjao (ne) podložnost voćaka gradskim parkovima, ne ja... a za pravilno održavanje drveće se u parku mora orezivati svake godine, isto kao i voćke.
I da, neke voćke nije potrebno orezivati - recimo, trešnje, višnje, orahe...

[koka36]

Smotani2 kaže:

Ti si spominjao (ne) podložnost voćaka gradskim parkovima, ne ja... a za pravilno održavanje drveće se u parku mora orezivati svake godine, isto kao i voćke.
I da, neke voćke nije potrebno orezivati - recimo, trešnje, višnje, orahe...

šta naravno nije istina....

[Smotani2]

koka36 kaže:

šta naravno nije istina....

Što je naravno istina.
Sve navedene voćke uredno rode bez orezivanja.

[koka36]

Smotani2 kaže:

Što je naravno istina.
Sve navedene voćke uredno rode bez orezivanja.

Sve vočke rode bez orezivanja !!!!!

[parcov]

koka36 kaže:

...
Puna mi je kapa seljačina u stanovima koji sanjaju da pred stanom imaju vrt. A ni 10 kilometara od stana zemlje i jeftinih kuča kolko hočeš... Želiš vočnjak i vrt kupi zemlju i sadi...

a meni je pun kufer "hrvatica" koje ovamo dovode i ugošćavaju engleze. Nemate vi pojma šta su englezi ali kolonizatori, valjda znate šta znači.

Čovjek je lijepo postavio temu a ti ga sereš li sereš o kupi zemlju pa sadi...jes ti normalna ? Ma nisi, dok vozaš engleza i ne kužiš da te zajebava

[fgzcvijetic]

Biljka112 kaže:

Zašto gradski parkovi nisu ujedno i voćnjaci???

fgzcvijetic, postoji grana agronomije koja se zove oblikovanje pejsaža a tu spada i uređenje gradskih parkova. Kod uređenja gradskih parkova postoje neka pravila, između ostaloga i ona o izboru biljaka. U gradskim parkovima isključivo se sade ukrasne vrste drveća i grmlja. Biljke koje se koriste za sadnju u gradskim parkovima moraju biti otporne na zagađeni gradski zrak, moraju relativno brzo rasti i moraju biti što jednostavnije za održavanje.

Pravila? Dakle, koje je to pravilo koje će postaviti platanu umjesto pitomog kestena. Sve, doslovno sve, je identično, od volumena biljke do (otpadnog) ploda koji će onečistiti okoliš. Jedina razlika je u tome što kesten možeš jesti a platanu ne.

Dotaknimo se i priči o onečišćenju okoliša. Evo, ja živim u Splitu gdje su nasadi lovora učestala pojava. Dakle, lovor je grmoliko-stablasta izraslina čiji list koristimo kao začin (ja se redovito lovorovim listom snabdjevam iz obližnjeg parka) ali, nije li odlična zamjena za isti lješnjak? Osim što ima sličnu formu, lješnjak je korisniji od lovora i njegovog opakog (ne daj bože da ti se razmrlja po košulji) ljubičasto-crnog plod koji zna itekako usvinjiti površine.

Biljka112 kaže:

Zašto gradski parkovi nisu ujedno i voćnjaci???

Voćke nisu pogodne za sadnju u gradskim parkovima iz više razloga. Jedan je taj što su podložne bolestima i štetnicima pa ih je potrebno tretirati kemisjkim sredstvima. Voćke spadaju u skupinu korisnih biljaka jer donose plodove a da bi donjele plodove treba ih orezivati. Drugim rječima, voćke nisu jednostavne za održavanje.

Sva drveća po parkovima se obrezju, čak i borovi (o uklanjanju gnijezda borovog prelca da i ne govorim) pa tako ni takav zahvat sa voćkama nebi trebao biti poseban problem. Osim toga uvijek postoje i nekakve "Wild" opcije koje će opstati (i dati plod) bez intervencija.

Evo, ponovno se vraćam u Dalmaciju. Alepski bor na svakom koraku. S druge strane, imamo piniju kao drastično kvalitetniju biljku. Em joj se sjemenka može konzumirati (pogledaj samo koliko košta vrećica pinija u obližnjem dućanu) em je šiška iste vrlo kvalitetno gorivo zato što ona, osim veće mase ima i daleko niži postotk smole pa je samim time pogodnija kao ogrijev.

[ZloPrase]

fgzcvijetic kaže:

Usput i pitanje. Što bi se dogodilo da ja (tijekom noći) u par ispod kuće posadim 5-6 voćaka? Taman ima nekoliko praznih parcela u postojećem parkiću. Komunalci bi ih uklonili ili...?

Ako nije interesantna parcela, ne bi ih nitko uklonio (najvjerojatnije, vandalizam je uvijek moguć).
Ali bi sigurno mnogi primijetili, i stavili si u planer da poberu plodove prije tebe.

[Biljka]

fgzcvijetic kaže:

Pravila? Dakle, koje je to pravilo koje će postaviti platanu umjesto pitomog kestena. Sve, doslovno sve, je identično, od volumena biljke do (otpadnog) ploda koji će onečistiti okoliš. Jedina razlika je u tome što kesten možeš jesti a platanu ne.

Pitomi kesten ima određene zahtjeve prema tllu. Ukoliko mu ne odgovara tlo raste slabo ili nikako.
Platane se pomalo napuštaju jer imaju jednu manu, prilično su krhke pa kod starih primjeraka padaju grane.

nije li odlična zamjena za isti lješnjak?

Nije. Opet sve ovisi o tlu. Osim toga lješnjak raste brže od lovora što zahtijeva više rada oko odražavanja i povećava troškove.

Sva drveća po parkovima se obrezju, čak i borovi (o uklanjanju gnijezda borovog prelca da i ne govorim) pa tako ni takav zahvat sa voćkama nebi trebao biti poseban problem. Osim toga uvijek postoje i nekakve "Wild" opcije koje će opstati (i dati plod) bez intervencija.

Ne baš. Uklanjanje gnijezda borovog prelca rezanjem grana je metoda zaštite a ne oblikovanje stabla. Ukrasna stabla i grmovi manje se orezuju od voćaka.
Kod voćaka se rezom regulira njihova plodnost.
Da, postoje "wild" opcije koje se koriste, na primjer, sade se divlje vrste šljiva.

Evo, ponovno se vraćam u Dalmaciju. Alepski bor na svakom koraku. S druge strane, imamo piniju kao drastično kvalitetniju biljku.

Alepski bor daleko je bolji izbor. Stablo alepskog bora je niže od pinije. Krošnja alepskog bora je kompaktna dok je krošnja pinije u obliku kišobrana.

[hasnfefer]

Evo, baš sam jučer biciklom prošao ispod višnje, mislim da će flekovi ostati na majci, srećom to je baš majca koju koristim samo za vožnju pa me nije briga.

[parcov]

prije stotinjak godina sadili su se masovno dudovi, murve. Ima ih više vrsta i za sva tla. U Slavoniji su obično u dudove udarali gromovi a ne u jablane koji su znatno viši. Možda se zbog toga više ne sade
http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=909

[Sable Opulent]

fgzcvijetic kaže:

Ovo pitanje me je oduvijek zbunjivalo. Gradski parkovi su male, održavane šume, svi mi plaćamo za njihovo održavanje ali, što doista raste u njima i zašto. Tko određuje kakve će se biljke zasaditi i zašto?

Zašto u mome parku nema oraha, pitomog kestena, trešanja, jabuka, smokava, lješnjaka, maslina.... Jasno mi je da je voće osjetljivo i da traži malo više truda ali, zar ne postoje nekakve malo žilavije, gotovo divlje vrste koje bi mogle rasti po parkovima, na korist i zadovoljstvo svih nas, od ptica i vjeverica do ljudi.
A da mogu uspjeti, mogu sigurno. U mom susjedstvu ima nekoliko samoniklih bajama i smokava, ooogroman orah i par nešpula koji je posadio jedan od stanara prije 40-tak godina. I sve to živi, raste i redovito donosi plodove koje ljudi (i životinje) redovito ubiru.

Usput, ove zime sam dobio na živce kad sam vidio kako je ekipa iz gradskih parkova posjekla mladi šipak koji je svake godine davao nekoliko desetina iznimno velikih i nadasve slasnih plodova. Istina, bio je blizu nekog potpornog zida ali ni blizu toga da bi ugrozio isti. Šta li se vrtilo u njihovoj glavi?

Ti bi jeo plodove koji rastu uz prometnice u gradovima? Ozbiljno?

[fgzcvijetic]

Sable Opulent kaže:

Ti bi jeo plodove koji rastu uz prometnice u gradovima? Ozbiljno?

Vozimo na bezolovni, nema kadmija u kočnicama...zar ne?

Obzirom što sve zna doći na tržnicu (posebice iz domaće radinosti) prometnice su eko plantaža.

Koji put pojedeš i ribu. Jesi li se ikada upitao čega u njoj ima?

[hasnfefer]

Istina, a i čitao sam da je med pčela iz urbanih zona bolje čistoće od onih koje žive u zonama intezivne poljoprivrede. Prvenstveno se misli na pesticide, fungicide, herbicide... Toga u gradu nema.

[Čarobna njiva]

Bas ti je zanimljiva ideja.

Vocke se obrezuju jednom,jednu sezonu i tako sasvim solidno narastu,a moraju se okreciti kako bi se zastitile od insekata.

Na moru bi bilo lijepo vidjeti limunove i narance dok se šetaš uz setnicu.
U sjevernoj i istocnoj Hrvatskoj smokve,kestenje,bazgu....

[beastfall]

divlje visnje
i kaze deda da orah moze bilo gdje uspijevat nakon godinu-dvije
mislim,ako nesto moze uspijevat na obicnoj zemlji kilometar od grada,zasto ne bi i u npr. maksimiru?
kad usadis drvo u zemlju onda dodas gnojivo,jednom godisnje ga obrezes i okrecis

[hasnfefer]

Orah se ne dira. samo krečenje, ali obrezivanje nikako. Što ga se manje dira bolje uspjeva. Ali ima jako puno lišća. Kad počne padati nema kraja.

[Čarobna njiva]

Nije sigurno da ce bas svake godine orasi dati ploda,nekad budu mali i s malom jezgrom.

[beastfall]

pa ionako nisu za komercialnu prodaju nego za eventualne prolaznike

[Biljka]

magicna gljiva kaže:

Vocke se obrezuju jednom,jednu sezonu i tako sasvim solidno narastu,a moraju se okreciti kako bi se zastitile od insekata.

Fall the beast kaže:

dako nesto moze uspijevat na obicnoj zemlji kilometar od grada,zasto ne bi i u npr. maksimiru?
kad usadis drvo u zemlju onda dodas gnojivo,jednom godisnje ga obrezes i okrecis

Drveće se ne obrzuje već orezuje!

Deblo voća premazuje se vapnom prije zime kako bi se kora debla za sunčanog dana što manje grijala. Ako se deblo danju zagrije, noću, kad temperatura padne ispod 0° C, kora puca. Bijela boja na deblu sprečava zagrijavanje i ne dolazi do pucanja kore.

[Garofeeder]

magicna gljiva kaže:

Na moru bi bilo lijepo vidjeti limunove i narance dok se šetaš uz setnicu.
U sjevernoj i istocnoj Hrvatskoj smokve,kestenje,bazgu....

Je, to bi bilo lijepo vidjeti