Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 22.04.2012., 23:36   #2781
Pozdrav
Može malo više informacija za prezime Žufić s područja Pule? Hvala.
awesome43 is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2012., 00:49   #2782
Quote:
houar kaže: Pogledaj post
Akademik Petar Šimunović, vodeći hrvatski onomastičar i istaknuti dijalektolog.
Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su bez prezimena sve do 19. stoljeća, a Turci (muslimani) svoja su prezimena dobili tek za Atatürka 1933. godine

jel to moguce???
Nisam se nadao ovakvim podacima.
Nakon osvajanje Slavonije od strane Turaka ( 1535 g. ) vršeni su popisi u kojim se koriste imena i prezimena !
Nakon protjerivanja Turaka i pola stanovništva Slavonije , u Slavoniji su ostali Hrvati koji nisu prešli na iaslam i doseljeni Srbi ! U starosjedilačkim selima sa Hrvatima i doseljenim Srbima , dio prezimena je izumro po muškom članu , ako obitelj nije imala sina , ako su umrli od bolesti ( kuga ) ili poginuli u ratovima !
Na temelju popisa ,starosjedilačko stanovništvo u Slavoniji može pratiti razvoj obiteljskog stabla od prvog Turskog popisa !
Đuro Japaric is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2012., 21:28   #2783
prezime bunčić (lika,podlapac)
bunči is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2012., 00:38   #2784
Quote:
bunči kaže: Pogledaj post
prezime bunčić (lika,podlapac)
Mozda je rijeka Buna u pitanju, kao i kod Bunjevaca.
facebook12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.05.2012., 14:39   #2785
Buncic, prezime

Znas li gdje su Buncici??? Moja baka je Buncic prezimena
Ako znas Sveti Ivan Zelina ili Moravce - molim javi se
Ciglanec is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.05.2012., 18:42   #2786
Žufići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Pazina. Razmjerno najviše Žufića u proteklih sto godina rođeno je u Gržinima i Gradišću kraj Pazina, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Žufić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Žufića u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Bunčići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Obrovca, a često su i Srbi (iz okolice Duge Rese). Razmjerno najviše Bunčića u proteklih sto godina rođeno je u Podlapači kraj Obrovca, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bunčić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Bunčića u više od tristopedeset domaćinstava (614. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
Kyle Reese is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 00:36   #2787
Prezime Eštek Otok-Sinj?
Don Kalu is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 16:06   #2788
Zna li tko odakle potiču ova dva do tri prezimena: Košiša Čičin Šain (crtice se valjda stavljaju po nekom nahođenju...)
- isprike ako je već ranije postavljeno
Michelagnola is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2012., 12:59   #2789
da li netko zna gdje se može naći slika obiteljskog grba?jel ima neka baza podataka??
gradojev is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2012., 22:33   #2790
da li netko zna porijeklo prezimena Moharić?
flower4you is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2012., 22:39   #2791
Da se ne pravim pametan:
http://imehrvatsko.net/namepages/index/index/cat/2

Quote:
Podrjetlo
Moharići
su Hrvati, većim dijelom iz okolice Čakovca. Razmjerno najviše Moharića u proteklih sto godina rođeno je u Šandorovcu kraj Čakovca, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Moharić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Moharića u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Raspostranjenost
Moharići
su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 24 općine i 47 naselja, pretežito u seoskim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Lopatincu kraj Čakovca (30), Zagrebu (25), Čakovcu (20), Goričanu kraj Čakovca (15) i u Trnovcu kraj Varaždina (15).
Međimurci, očigledno ...
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.06.2012., 02:03   #2792
Prezime je nastalo od svetačkog imena Mohor, koje je dosta rijetko, ali je recimo u Istri njegov kult očito bio raširen, jer tamo nalazimo i Mohoriće i Mohoroviće i Mohorovičiće.

http://sl.wikipedia.org/wiki/Sveti_Mohor

U Međimurju se prezime prvi put spominje početkom XVIII stoljeća, 1717. kao Moharics a 1720. kao Mogorich. Oba puta u Vratišincu kod Murskog Središča.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.06.2012., 11:56   #2793
Quote:
Pavo B. kaže: Pogledaj post
Prezime je nastalo od svetačkog imena Mohor, koje je dosta rijetko, ali je recimo u Istri njegov kult očito bio raširen, jer tamo nalazimo i Mohoriće i Mohoroviće i Mohorovičiće.

http://sl.wikipedia.org/wiki/Sveti_Mohor

U Međimurju se prezime prvi put spominje početkom XVIII stoljeća, 1717. kao Moharics a 1720. kao Mogorich. Oba puta u Vratišincu kod Murskog Središča.
Mogorovići?
__________________
Vrata na umu fanatika otvaraju se prema vani, tako da ih pritisak izvanjskih činjenica još čvršće zatvara.
nevenb is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.07.2012., 14:59   #2794
ima li netko nesto vise podataka o prezimenu Malović? nasla sma samo ovo: http://imehrvatsko.net/namepages/vie...rezime-malovic
I Brabenec, za to prezime sam sigurna da je Češko, ali mozda netko ima podataka i za to. zahvaljujem unaprijed
tinaa6 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.07.2012., 15:00   #2795
ima li netko nesto vise podataka o prezimenu Malović? nasla sma samo ovo: http://imehrvatsko.net/namepages/vie...rezime-malovic
I Brabenec, za to prezime sam sigurna da je Češko, ali mozda netko ima podataka i za to. zahvaljujem unaprijed
tinaa6 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.07.2012., 15:47   #2796
STAROSJEDIOCI SLAVONSKE POSAVINE - ŠOKAČKI RODOVI

UVOD

Najstariji poznati stanovnici slavonske Posavine bili su Kelti koji su u svome pohodu na istok, u četvrtom stoljeću prije krista stigli iz Galije te zauzeli Slavoniju. Do dolaska Rimljana u Posavini su živjela panonska plemena, mjestimice pomiješana s Keltima. Slavonska i bosanska Posavina pripadale su Ilirskom plemenu Breuka (Breuci). Ove krajeve Rimljani su osvojili između 12.god. prije Krista, te su ubrzo domaće Breuke počeli novačiti u rimsku vojsku. Time su postupno prihvaćali rimski način života.

Tko su i odakle su došli današnji starosjedioci slavonske Posavine ? Svakako da je ova enigma vezana uz etnik Šokac. Pa tako nalazimo u prošlosti razne dokumente koji se dotiču raznih migracija stanovništva na ovim prostorima. Nakon oslobađanja Slavonije od Turaka veliki broj Hrvata iz Bosne je pod vodstvom fratara Franjevaca nastanio ovo područje. Migracija ikavaca iz Bosne u Slavoniju može se dokazati još u razdoblju prije Osmanlija, u vrijeme kada je bosanski biskup preselio iz Vrhbosne u Đakovo i tako privlačio katolike iz Bosne koja je bila razdirana vjerskim sukobima protiv heretika tj. bosanskih Kristjana.

ETNIKUM - ŠOKAC

Starosjedioci slavonske posavine su Hrvati etničke skupine Šokci, rimokatoličke vjere. Prvo znanstveno promišljanje o Šokcima poteklo je iz pera Valpovčanina Matije P. Katančića. Polazeći od gledišta da su Hrvati izravni potomci Ilira, pjesnik čuvenih ''Jesenskih plodova'' (1791.) i autor niza etnolingvističkih rasprava (o jeziku drevnih Panonaca, o porijeklu panonskog imena i dr.) pisao je o ilirsko-panonskom porijelu Šokaca. Naziv Šokac doveo je Katančić u vezu s planinom Succus, koja je u dalekoj prošlosti dijelila Tračane od naših starosjedilaca Ilira. Kako Ilire zovu tada Succi, otud Sukci i naposlijetku Šokci.

O izumrlom antičkom plemenu Sukci pisat će i Ferdo Filipović (1833.-1916.), pripovjedač druge polovine 19.stoljeća, rodom iz Velike Kopanice. Očito pod utjecajem Katančićeve ''ilirske teorije'', Ferdo Filipović u raspravi ''Prasidioci Slavonije'' (1866) piše: ''Vidivši Sukci, po svojoj prilici, kako su njiovi srodnici Besi (Bjesi štono Bosnu naseliše) izselili se, udariše njiovim tragom, te se razplodiše čak po našoj domovini''. Misleći u ovom slučaju na Sllavoniju, dodaje : ''A bili su također po Sremu, osobito pak po Banatu i Bačkoj naseljeni'', da bi potom zaključio : ''Uspomena njiova traje još dan danas u riječi Šokac''.

Istraživači o podrijetlu Šokaca većinom se slažu u tome da su oni došli iz Bosne. Mnoga se mišljenja pojedinih istraživača razilaze u pitanju podrijetla i postojbine Šokaca.

Ima raznih zanimljivosti, kada govorimo općenito o narodu ili etničkim skupinama, naime ne možemo reći da su posve čistog porijekla, tako npr. iako su živjele te prve zajednice dosta patrijahalno u zajednicama (rod, pleme, brastvo,itd.), uvijek je dolazilo do miješanja sa ostalim narodima i etničkim skupinama uslijed raznih povijesnih okolnosti. Primjer navodimo naseljavanje Bunjevaca iz Like u slavonsku Posavinu za vrijeme Vojne krajne, koji međusobnim ženidbenim vezama asimilirali se sa starosjedilačkim Šokcima. Takvih primjera imamo više na ovim prostorima i šire. Ukupno gledajući etničku skupinu Šokce čine i negdje oko 30 % asimiliranih Bunjevaca, koje povezuju isti govor - ikavica, te slični narodni običaji, nošnja i tradicija. Prema tome, biološka struktura Šokaca u Slavoniji mjenja se ženidbama s bunjevcima i ostalim doseljenim granama hrvatskog naroda.
Euphrasie is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.07.2012., 15:48   #2797
SRODSTVO

Svaki rod imao je svoje rodovsko ime, koje se nasljeđivalo i po kome se očitovala rodovska pripadnost. U mnogim primitivnim zajednicama imenu roda pridavala se neka svetost i magičnost. Pripadnici roda između sebe razlikovali su se na taj način, što su imali osobna ili individualna imena, koja se ne nasljeđuju, i što se rod više širio i dalje dijelio u porodice, imena su se više gomilala i češće mjenjala. Te su promjene u osobnim imenima zavisile od ukusa ljudi, od načina života, od prilika, u kojima je čovijek živio.

Pod pojmom rod podrazumjeva se takav oblik obiteljske strukture koji se temelji na podrijetlu od stvarnog ili izmišljenog zajedničkog pretka, tj. rodočelnika. Osim toga, što su povezani krvnim vezama, članovi roda posjeduju zajedničko sjedište, mjesto pokopa, simbole (obilježja). Svoju povezanost pokazuju koristeći i zajedničko ime, tj. definirajući se kao taj i taj de genere. Rod ime obično nosi prema zajedničkom pretku, ali se u nekim slučajevima naziva i po svome glavnom sjedištu (staništu).

U slavonskoj Posavini i danas velik dio stanovništva čine potomci najstarijih starosjedilačkih rodova. To su u većini Šokci, te manji dio Bunjevaca koji se asimilirao sa njima. Kada govorimo pod pojmom starosjedilačkih rodova (ili starinaca) podrazumjevaju se najstarija prezimena koja žive na ovome prostoru '' od pamtivika'', odnosno to su ona prezimena ili rodovi koje kao prve i najstarije spominju najčešće crkveni ili vojni dokumenti, te u tursko doba porezne knjige.

izvor: šokacgraničar http://sokacgranicar.bloger.hr/post/...vi/747669.aspx
Euphrasie is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.07.2012., 15:50   #2798
KUĆNA ZADRUGA ( družina, familija )

Kućnu zadrugu ili družinu čini grupa ljudi u krvnom srodstvu koja u nekoliko generacija živi pod istim krovom, a zajednički obavljaju rad i posjeduju imovinu. U slavonskoj Posavini, u dijelu nazvanom Šokadija (na nekadašnjem području Vojne krajine tj. Granice), seljačke su obiteljske zadruge još do prvog svjetskog rata bile veoma brojne, a u priličnoj su se mjeri još održale i između dva rata.

Što je to kućna zadruga ?

Zadruga se definira obično kao zajednica (skupina) znatnog broja ljudi, kao zajednica od nekoliko porodica. Definira se ona tako, kao da se u tome, što je taj broj dosta velik, sastoji čitavo biće, čitava priroda zadruge. (Ivan Strohal, Zadruge u južnih Slovjena,n.Dj.,21)

Kako bi zaštitila i iskoristila slavonsko bogastvo te uvela red i mir, Habsburška monarhija počevši od 1702.god. donosi niz uredbi o organizaciji i reorganizaciji ''granice na Savi''. Nakon ''sad boljih sad lošijih eksperimenata'' Engelshoferova uredba iz 1745.god. temeljitije ustojava slavonsko-srijemsku Vojnu krajinu ili ,,Granica'' i Provincijal ili ,,Paorija''.
Istovremeno su sredinom 18.st. uslijedile određene društveno-gospodarske mjere koje se odnose na uređenje i organizaciju seoskog života. Institucija kućnih zadruga i naredba o ''ušoravanju sela'', te norma o uređenju vojnih komuniteta tj. ustroj Kumpanija iz 1754.god. glavne su odrednice za život stanovnika na ovome području.

Seoska kućna zadruga bila je temelj cjelokupnog vojno-feudalnog sistema Vojne granice. Zadružna kuća je društveno gospodarska upravna jedinica u Granici. Seoske kućne zadruge primjetno su se množile za vrijeme vladavine carice Marije Terezije (1740.-1780.). Vojno-krajiške vlasti posebnu su pozornost poklanjale kućnim zadrugama, jer su svojom strukturom odgovarale vojničkom duhu. Sve one velike zahtjeve, koje su u vrijeme izgrađivanja Granice svaljivali na graničare, mogla je podnijeti samo zadružna institucija s brojnom radnom snagom.

http://sokacgranicar.bloger.hr/post/...vi/747669.aspx
Euphrasie is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.07.2012., 15:53   #2799
NARODNA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

Stara narodna imena, koja su sama po sebi nosila poganska obilježja, gube se postepeno, otkako su naši preci počeli primati kršćanstvo i s novom vjerom nova kršćanska imena.Taj proces gubljenja narodnih slavenskih imena bio je završen ranije u primorskim krajevima i gradovima, gdje je kristijinizacija bila jača i po vremenu ranija, a u unutrašnjosti proces je bio sporiji. Po odredbi Tridentinskog koncila ( 1563.) obavezno je bilo, da se na krštenju daju imena samo kršćanskih svetaca. Ali su jedan duži period narodna i kalendarska svetačka imena živjela jedna pored drugih.

PREZIME

Složenica prezime postala je od prijedloga prez (*pre-z), kojemu je prvobitno značenje trans, per, a tek se kasnije razvilo značenje -sine. Prema tome složenica prez-ime značila je preko imena, imenom. Prezimena su vrlo zanimljiva kako za onomastiku tako i za povijest. Naime ona su se redovno razvijala od prvotnog značenja do konačnog ustaljenog oblika, pri čemu su znatnu ulogu odigrali u našim krajevima franjevci kao predvodnici pučkog jezika. Prezimena su nastala na više načina, a obično ih možemo svrstati u nekoliko skupina: Čiji si ?, Odakle si ?, Kakav si ?, Što si ?, itd.

ŠPICNAME

U mnogim selima u Slavoniji, a posebno kod starosjedioca Šokaca ima mnogo porodica ili kuća, a malo familijarnih imena. U Babinoj Gredi npr. na 1000 kuća otprilike dolazi 12 osnovnih prezimena, u selu Sikirevcima odmah selo do, na oko 400 kuća samo 8 osnovnih prezimena, u selu Bošnjacima ima samo Lešića oko 130 kuća. Za vlast je dakako od važnosti samo osnovno prezime, ali se u samom selu pripadnici pojedinih kuća (u staro vrijeme kućnih zadruga) ili familija istog prezimena znaju i nazivati po drugim lokalnim ili seokim nazivima tj. špicname. Tako npr. u Bošnjacima ima Lešića, koji su samo ''po pismu'', tj. u službenim knjigama Lešići, a ''po selu'', tj. kako ih zovu u selu, oni su .......... .

STAROSJEDILAČKI RODOVI ( PREZIMENA )

Prikaz Šokačkih ,,starosjedilačkih'' rodova, odnosno familija u slavonskoj Posavini, koji svoje ognjište nastanjuju na ovim prostorima više od tri stoljeća. Ovdje zabilježena povijest starosjedilačkih rodova nije rađena po pukoj genealogiji, ali je ipak ovo dokument naše kulture življenja i opstojnosti na ovim prostorima i vrijedna publikacija sa dosta historiografskih podataka.

Iz Predgovora rukopisa za knjigu ,,Starosjedioci slavonske Posavine'', autor Ivan Nikolić



( nastavak )

STAROSJEDIOCI SLAVONSKE POSAVINE
ŠOKAČKI RODOVI
Memories des famille de la slavonienne Possavine
Family names in slavonska Posavina

PREZIMENA ( Povijesni tragovi u slavonskoj Posavini)

ADRIĆ ( Novi Perkovci )

Starosjedilački šokački rod Adrić zabilježen je prvi puta 1702.god. u Starim Perkovcima prema komorskom popisu naselja i stanovništva. Tada se navode tri kuće domaćina od ovoga roda ; Šimo Adrić, Luka Adrić i Simo Adrić.

Sredinom 18.stoljeća kada je razgraničeno područje Vojne krajine i Paorije (civilnog dijela), dio familija iz Starih Perkovaca koji nisu željeli služiti kao graničari prešli su na staro selište preko potoka Biđa, te osnovali naselje Novi Perkovci, gdje su se smjestili rodovi ; Adrić, Šarčević,... Novi perkovci su tada zajedno sa ostalim selima Dragotin, Trnava, itd. pripadali đakovačkom biskupskom vlastelinstvu.

pl. BAŠLINOVIĆ ( Sikirevci )

Familija Bašlinović u Sikirevcima se spominje od 1725.godine, kada je u vojnoj službi došao Pavao Bašlinović, graničarski časnik, napredovao do čina kapetana, rođen u obitelji Bašlin iz Trnovca kod Križevaca. Oženio se oko 1730.god. sa Ružom rođ. Rakitić, te imao dva sina. Godine 1762. dodijeljena mu je od carice Marije Terezije plemićka titula za 30 godina vjerne vojničke službe (počasna titula za više graničarske časnike, naknada za mirovinu).

VILAJTOVIĆ ( Slavonski Šamac )

Najstariji zapis prezimena Vilajtović nalazimo u slavonskoj Posavini 1566.godine u Turskom poreznom popisu (Tapu Defter), na području nahije Posavje, današnji Županjski kraj, Srijemskog sandžaka u selištu (kariye-i) Subotište, gdje je upisan Ivan Vilayiovit' ( Ivan Vilajtović). Kasnije nakon oslobađanja Slavonije od Osmanlija zabilježen je ovaj rod u Lukačevom Šancu ( danas Slavonski Šamac ).

http://sokacgranicar.bloger.hr/post/...vi/747669.aspx
Euphrasie is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.07.2012., 15:36   #2800
Quote:
K_e_N_s_A_i_1 kaže: Pogledaj post
Zamolio bih sve koji se prezivaju Ćosić i znaju da su im korijeni sa Kupresa, te ako su zainteresirani da pomognu u istraživanju.

Uglavnom najdalje u starinu sam otišao oko 1845.god. gdje sam zabilježio rođenje Pere Brstile-Ćosića (koji je i moj predak), žena mu bila Mara Barišić.

Pero je imao još petero braće imenom Stipan rođen oko 1843. sa ženom Marom Tokić, Niko rođen oko 1854. sa ženom Matia Pavić, Ilija rođen 16.9.1856. umro 12.3.1924. sa ženom Ružom Raštegorac-Jerkić, Marko rođen oko 1858. umro 3.2.1928. sa ženom Doma Raštegorac. Svi navedeni živjeli su u selu Zlosela na Kupresu.

Također sam pronašao Ćosiće porijeklo/koljeno iz sela Olovo isto sa Kupresa. Marko Ćosić rođen 1864. umro 2.11.1919. sa Ženom Angja Brzica/Brezica (prezime joj nečitko). Marko i Angja su imali sina Franu koji je vjenčan sa Marom Raštegorac (vjenčani 16.11.1872.), a Marko i Mara su imali sina Franu Ćosića rođenog 1.2.1924. u selu Olovo na kućnom broju 12.

Za gore spomenutog Marka sa Angjom iz sela Olovo nisam siguran da li je možda brat od Pere, Ilije, Stipana, Nike i Marka koji se odselio iz obiteljske zadruge pa otišao za Olovo, ili je možda čak jedno koljeno nazad pa bi im možda bio bratić.

Za gore spomenutu braću imam istražene njihove potomke do 1900.-1930. Istraženi podaci broje otprilike nekoliko stotina potomaka.

Uglavnom ako imate bilo kakve podatke o porijeklu slobodno me kontaktirajte na ovom forumu ili preko moje stranice kako bi još dalje istražili starinulink

Hvala!
Kako mi se nitko do sada nije javio u vezi istraživanja porijekla obitelji Ćosić (Brstilo-Ćosić) sa Kupresa. Stavljam link na njihovo stablo koje sam do sada uspio istražiti. Za ovaj pothvat mi je trebalo nekoliko mjeseci kako bih izvukao i sortirao podatke. Također sam pronašao Ćosiće koje jednostavno ne mogu svrstati ni u jedno koljeno. Sve se to nalazi na ovom linku

Koji je razlog zašto se ljudi ne javljaju. Možda neki misle da to sve može jedna osoba, nisu zainteresirani ili nešto drugo

Uglavnom kako sam ranije rekao postavljam link na stablo Ćosića (Brstilo-Ćosić) u nadi da će možda netko znati daljnju starinu. Pa možda saznamo imena predaka dalje od 1850.-ih.

Pozdrav!

P.S. ako ovdje ima nekog sa prezimenom Raštegorac-Žulj neka mi se javi na pp, radi razmjene podataka.

Zadnje uređivanje K_e_N_s_A_i_1 : 20.07.2012. at 15:46.
K_e_N_s_A_i_1 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:57.