Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.10.2017., 13:24   #1
Heidegger: Bitak i vrijeme (svježe čitanje)

Ne može se više odgađati neizbježno. Smrt se bliži, mozak u svakom slučaju polako propada, pa onda eto...došlo je vrijeme, pa makar se atmosfera na forumu i ne činila povoljna. No kad bi čovjek uvijek čekao povoljan trenutak, loše bi se proveo.
Dakle, Martin Heidegger: Bitak i vrijeme. Naprijed, Zagreb, 1985. Prijevod Hrvoja Šarinića. Uvod Gaje Petrovića (koji zauzima gotovo trećinu knjige).
Svakako treba uzeti na znanje i neka ranija čitanja:
https://protreptikos.wordpress.com/2...tak-i-vrijeme/

https://www.forum.hr/showthread.php?t=268637

https://www.forum.hr/showthread.php?t=62636

Pa onda idemo prvo kroz uvod:

Bitak i vrijeme je nedovršeni projekt fundamentalne ontologije.

-dva su osnovna modusa bivstvovanja: bivstvovanje svojstveno tubivstvovanju i b. svojstveno bivstvujućem koje nije tubivstvovanje. (bivstvovanje=Sein, odnosno seiendes; a tubitak ili Dasein je kod Heideggera način bivstvovanja karakterističan za čovjeka; Dasein ne znači kod njega samo puko determinirano biće kao što je uobičajeno značenje u Njemačkom ili kao što je barem kod Hegela - trebalo bi to bolje ispitati lingvistički, ali nemam za to sada ni volje ni vremena)

-bivstvovna određenja (karakteri) tubivstvovanja su "existentialien" a bivstvovna određenja bivstvujućeg koje nije tubivstvovanje su kategorije.
Njima odgovara pitanje tko (egzistencija) ili što ("predručnost").

-osnovno ustrojstvo tubivstvovanja je - bivstvovanje u svijetu (In-der-Welt-sein), a bivstvujuće koje nije tubivstvovanje je "unutar svijeta" (innerweltlich).

-ovo drugo bivstvuje u dva modusa: 1. u modusu upotrebljivosti ili "priručnosti" ("Zuhandenheit") i 2. u modusu pukog postojanja ili "predručnosti" ("Vorhandenheit")

-priručnost je način bivstvovanja (sie Seinsart) koje susrećemo u svakodnevnoj "brizi" ("Besorgen"), a to bivstvujuće nije "stvar" nego "pribor" ("das Zeug") - vidjeti posljednji od gore navedenih linkova:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=62636

-Heidegger ne govori ništa o tome što je zajedničko dvama modusima bivstvovanja, o odnosu kategorija i egzistencijala. To je trebalo biti objašnjeno u nastavku Bitka i vremena koji nije nikad objavljen - kao objašnjenje o smislu bivstvovanja uopće. Nastali dualizam (kategorija i egzistencijala) čini se nije bilo moguće prevladati. Sam Heidegger govorio je da u tom pogledu "mišljenje zakazalo".
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2017., 17:44   #2
Taj Petrovićev Uvod meni nije bio od neke koristi kao uvod, ali dobro, mogao bih ga opet čitati. Neskromno preporučujem to naše ranije zajedničko čitanje na koje si stavio link, koje je doduše došlo tek do §11 (od §83).
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Svakako treba uzeti na znanje i neka ranija čitanja:
https://protreptikos.wordpress.com/2...tak-i-vrijeme/
Quote:
-dva su osnovna modusa bivstvovanja: bivstvovanje svojstveno tubivstvovanju i b. svojstveno bivstvujućem koje nije tubivstvovanje. ...

-bivstvovna određenja (karakteri) tubivstvovanja su "existentialien" a bivstvovna određenja bivstvujućeg koje nije tubivstvovanje su kategorije.
Njima odgovara pitanje tko (egzistencija) ili što ("predručnost"). ...

-Heidegger ne govori ništa o tome što je zajedničko dvama modusima bivstvovanja, o odnosu kategorija i egzistencijala. To je trebalo biti objašnjeno u nastavku Bitka i vremena koji nije nikad objavljen - kao objašnjenje o smislu bivstvovanja uopće. Nastali dualizam (kategorija i egzistencijala) čini se nije bilo moguće prevladati.
Vrlo brzo nakon objavljivanja SuZ Heidegger ravnopravno navodi i druge "moduse bivstvovanja" (ili "načine bitka", kako je meni ljepše reći), tako da taj dualizam nije toliko relevantan kako bi moglo izgledati samo na osnovi SuZ.

Tako je Heideggeru stalo da na putu analize našeg prethodnog shvaćanja bitka fenomenologijski pokaže kako bitak ne znači samo predručnost /Vorhandenheit/, nego također uključuje: priručnost /Zuhandenheit/ kao način bitka upotrebnih stvari [naime pribora]; postojanost /Bestand/ kao način bitka matematičkih predmeta; egzistenciju kao način bitka (čovjekova) opstojanja; subitak kao način bitka alter ega [dakle, drugog čovjeka]; život kao način bitka životinje – da spomenemo samo neke od ustroja bitka… (Kao načini bitka koje još valja istražiti navode se način bitka mita, jezika, način bitka umjetnosti i ”svetosti”, onoga daimonion, dakle božanskog.) (više ovdje)

Ne postoji, koliko znam, neko sistematsko Heideggerovo izvođenje, pa čak ni navođenje, koliko ima načina bitka i koji su.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2017., 19:59   #3
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Taj Petrovićev Uvod meni nije bio od neke koristi kao uvod, ali dobro, mogao bih ga opet čitati.
Nije od neke koristi u smislu pojašnjavanja, odnosno u smislu "kako čitati Heideggera", nego je više ukratko nabrajanje onoga o čemu će se govoriti. Najvažnija stvar u uvodu, po meni, je ukazivanje na činjenicu nedovršenosti "Bitka i vremena", na činjenicu neuspjeha zadanog cilja: objašnjavanje smisla postojanja (bivstvovanja) kao takvog iz smisla bivstvovanja tubitka kao početne točke.

Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Vrlo brzo nakon objavljivanja SuZ Heidegger ravnopravno navodi i druge "moduse bivstvovanja" (ili "načine bitka", kako je meni ljepše reći), tako da taj dualizam nije toliko relevantan kako bi moglo izgledati samo na osnovi SuZ.
Misliš na dualizam egzistencijali/kategorije? Petrović u uvodu navodi da je taj dualizam bitan za neuspjeh postavljenog (valjda ipak preambicioznog) cilja. A i sam Heidegger kaže da je taj dualizam nerješiv, odnosno da je u pogledu njega "mišljenje zakazalo". Petrović kaže ovako:
Quote:
"Iako sam Heidegger, ako se ne varam, nije nigdje kritički pisao o dualizmu kategorija i egzistencijala, mislim da mu je promašenost te distinkcije ubrzo postala jasna (pa je tiho nestala u njegovim kasnijim djelima)."
Nadalje, vrlo je zbunjujuće govoriti o "načinima bitka". Bitak je bitak - bit postojećeg. Ne može jedna tako radikalna apstrakcija odjednom poprimati razne bogate i sve bogatije oblike. To je moguće za "moduse bivstvovanja", ili kako bih ja jednostavnije rekao - za načine postojanja. Ono najvažnije je razlika između načina postojanja čovjeka (taj način je Dasein ili tubitak) i načina postojanja običnih objekata ili stvari. Petrović kaže da je H. "otišao predaleko u elaboriranju tog uvida."

No, krenimo dalje s uvodom:

Postoje 4 teze o bivstvovanju iskazane u povijesti zapadne filozofije:

1. Kantova teza: bivstvovanje nije realan predikat.
2. skolastička teza preuzeta od Aristotela: u bivstvovno ustrojstvo jednog bivsvujućeg pripadaju bit ili štostvo (Was-sein) - essentia i postojanje (predručnost, Vorhandensein) - existentia
3. teza novovjekovne ontologije: osnovni načini bivstvovanja su bivstvovanje prirode (res extensa) i bivstvovanje duha (res cogitans)
4. teza logike u najširem smislu: sve bivstvujuće može se bez obzira na svoj svagdašnji način bivstvovanja nagovoriti (osloviti, ansprechen) sa "jest": bivstvovanje kopule.

Prema Heideggeru, ove teze su međusobno najintimnije povezane i vode pitanju o smislu bivstvovanja uopće.
Termin "Ontološka diferencija" označava razliku između bivstvovanja i bivstvujućeg.
H. postavlja pitanje kako se usprkos raznolikosti načina bivstvovanja (ovo što smo gore spomenuli)može govoriti o jednom jedinstvenom pojmu bivstvovanja uopće?
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2017., 20:33   #4
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Nadalje, vrlo je zbunjujuće govoriti o "načinima bitka". Bitak je bitak - bit postojećeg. Ne može jedna tako radikalna apstrakcija odjednom poprimati razne bogate i sve bogatije oblike. To je moguće za "moduse bivstvovanja", ili kako bih ja jednostavnije rekao - za načine postojanja.
Ovo o "mnoštvu načina na koje nešto jest", H. nasljeduje od Aristotela, dakle ne uvodi on neku mnogostrukost. Biće je i stol i broj 5 i Zeus i ja i Heidegger i 9. simfonija itd. U kojem je smislu to sve jedno - naime biće, a u kojem je smislu raznoliko? Svako od tih je biće, po tome što jest (nekako), ali se razlikuju načini na koji svako od njih jest. Nije isto kako jest broj 5 i kako jest 9. simfonija. Dakle nije samo razlika u što, nego i u kako jest. A to opet ide iz njegovog projekta fundamentalne ontologije kao temelja za regionalne ontologije. Dakle on smatra da je u tom smislu "kako jest" moguće razlikovati neke "regije" (npr. matematički predmeti su na jedan način, živa bića na drugi, umjetnička djela na treći, itd.), a da fundamentalna ontologija onda treba ispostaviti neko strukturalno jedinstvo tih regija, koje omogućuje da te raznolike načine na koje bića jesu ipak iskazujemo istom riječju "jest".
Quote:
Ono najvažnije je razlika između načina postojanja čovjeka (taj način je Dasein ili tubitak) i načina postojanja običnih objekata ili stvari. Petrović kaže da je H. "otišao predaleko u elaboriranju tog uvida."
Ne. To će te odvesti pravo u subjekt-objekt relaciju koja se sad kao drugačije naziva (recimo "tubitak"-"predručnost", pa je sad on nekako još ugurao i tu neku "priručnost"), a baš je to Heidegger htio izbjeći. Možda mu nije uspjelo - eto Petrović valjda misli da nije. Ali ono, bar mu daj šansu.
Quote:
H. postavlja pitanje kako se usprkos raznolikosti načina bivstvovanja (ovo što smo gore spomenuli)može govoriti o jednom jedinstvenom pojmu bivstvovanja uopće?
Da.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2017., 21:07   #5
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Dakle on smatra da je u tom smislu "kako jest" moguće razlikovati neke "regije" (npr. matematički predmeti su na jedan način, živa bića na drugi, umjetnička djela na treći, itd.), a da fundamentalna ontologija onda treba ispostaviti neko strukturalno jedinstvo tih regija, koje omogućuje da te raznolike načine na koje bića jesu ipak iskazujemo istom riječju "jest".
Ok, razumijem. To su različiti načini "bivstvovanja". Za sada mi je jasno da Petrović u uvodu kaže da je H. namjeravao iz smisla načina bivstvovanja tubitka (što je sadržaj "Bitka i vremena") doći do smisla bivstvovanja općenito (što je ostalo nedovršeno i neučinjeno).

Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
. Ali ono, bar mu daj šansu.
Da.
Pa dajem mu. Inače ne bih čitao dalje. Al idemo dalje (još uvijek uvod):

-Smisao bivstvovanja tubivstvovanja = pitanje o biti čovjeka.

-Osnovno ustrojstvo tubivstvovanja: bivstvovanje u svijetu.

(ne bih sad to dalje elaborirao, jer, kao što rekoh - u Petrovićevom uvodu se samo ukratko izlaže ono što ćemo kasnije pokušati dokučiti sa samim Heideggerom)

- Bivstvovanje tubivstvovanja: briga

- Smisao bivstvovanja tubivstvovanja (smisao brige): vremenitost (die Zeitlichkeit)

-Čovjek se po nečemu razlikuje od svih drugih bića. To nije neki skup čvrstih svojstava, nego njemu svojstveni način bivstvovanja. H.:"'Bit' tubivstvovanja leži u njegovoj egzistenciji".

-Distinkcija između autentičnog i neautentičnog bivstvovanja (eigentlich/uneigentlich - može i pravi/nepravi, ali na njemačkom bi to bilo echt/unecht)

-"uvijek-mojost" (Jemeinigkeit) tubivstvovanja. (identitet ? op.)

-o tubivstvovanju se, u skladu s njegovim karakterom "uvijek-mojosti" mora izricati osobna zamjenica ("ja" i "ti").

-bivstvovanje je uvijek moje.

-na uvijek-mojosti se temelji autentičnost ili neautentičnost bivstvovanja.

-pored autentičnog i neautentičnog modusa tubivstvovanja postoji i indiferentni modus koji se često dovodi u vezu s "prosječnom svakodnevnošću".

-Heidegger: "tom se bivstvujućem ne smije konstruktivno-dogmatski pridodati nikakva proizvoljna ideja o bivstvovanju i zbilji, bila ona ne znam koliko "samorazumljiva"; tubivstvovanju se ne smiju ontološki nepromišljeno nametati nikakve na osnovu neke takve ideje ocrtane "kategorije" (nije li to isto što i Hegelovo "presuppositionless" mišljenje? op.); bivstvujuće se treba pokazati samo po sebi, samo od sebe.

...to be continued.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2017., 19:26   #6
Idemo dalje. Prelijećemo uvod Gaje Petrovića brzinom munje i brzo ćemo biti gotovi. Jest malo suhoparno, ali imam potrebu da s ovim idemo redom i sustavno (tko zna zašto ). Osim toga, već ovdje su uključena i neka bitna pitanja na koja ćemo pokušati kasnije dobiti odgovor:

-bivstvovanje treba prije svega shvatiti u njegovoj prosječnoj svakodnevnosti, a ne u nekom izuzetnom stanju.

-neautentično = samootuđeno?

-je li za Heideggera autentično samo ono bivstvovanje koje ima smisao? Ako da, što je smisao po H-u?

-Vremenitost (ili vremenost) je smisao bivstvovanja tubivstvovanja. Briga je bivstvovanje tubivstvovanja.

-razlika između u-bivanja i bivanja-u (svijetu).

-"Svijet nije nešto neovisno od čovjeka, unutar čega bi se odvijali odnosi između čovjeka i neljudskog bivstvujućeg, nego je svijet samo strukturni moment čovjekovog bivstvovanja, unutar kojeg se može pojaviti unutarsvjetsko bivstvujuće. Čovjek nije biće koje povremeno stupa u odnos prema svijetu, a može kao ljudsko biće biti i ne stupajući u taj odnos. Čovjek je upravo kao čovjek uvijek u svijetu.
Upravo na osnovu neshvaćanja čovjeka kao bivstvovanja-u-svijetu nastaju po Heideggeru mnoge kobne zablude tradicionalne filozofije i napose spoznajne teorije." (str. XCVII)

-Spoznaja je odnos između bivstvujućeg (svijeta) i bivstvujućeg (duše), odnosno između subjekta i objekta.

-"Kad se jednom pretpostavi da je spoznaja unutar "subjekta", koji je odvojen i bitno različit od "objekta", prirodno nastaje pitanje kako se subjekt iz te unutrašnje sfere probija u ono vanjsku i postiže spoznaju." (str. XCVIII)

-H. se pita što je spoznaja, pa odgovara da je ona "...bivstvovni modus (modus bivstvovanja, Seinsmodus) tubivstvovanja kao bivstvovanja-u-svijetu, ona ima svoje ontičko fundiranje u tom bivstvovnom ustrojstvu".
(ako je spoznaja samo modus bivstvovanja-u-svijetu, onda problem kako spoznaja dolazi do svijeta ili prodire u svijet ne može ni nastati. H. kaže da se takvom interpretacijom spoznaje uništava spoznajni problem.)

-Mnogi bi ovome prigovorili to da analiza fenomena spoznaje treba prethoditi svakom drugom pokušaju filozofske spoznaje te da analiza načina bivstvovanja onog koji spoznaje nije nužna pretpostavka analize fenomena spoznaje. Ali dobro...o tome kasnije.

-ovo "bivstvovanje-pri" (svijetu) nije neki teorijski odnos, nego aktivni, angažirani ili praktični odnos, ali H. te termine ne smatra adekvatnim, nego kaže da je bivstvovanje u svijetu kao briganje (zbrinjavanje, Besorgen), zaokupljeno (benommen) svijetom o kojem se briga.

-H. poriče mogućnost da se problem spoznaje razmatra neovisno od pitanja o smislu bivstvovanja onog bivstvujućeg koje spoznaje (čovjeka).

-neautentično bivstvovanje = propadanje.

-konstitutivni momenti u-bivstvovanja su Befindlichkeit (osobina da se nešto negdje nalazi), razumijevanje i govor.

-autentično razumijevanje proizlazi iz vlastitog sopstva.

-"nikad nije dan neki puki subjekt bez svijeta" ...isto tako nije dan "neki izolirani ja bez drugih". "Svijet tubivstvovanja je su-svijet (Mitwelt)". U-bivstvovanje je su-bivstvovanje (Mitsein) s drugima.

-Priroda je i sama jedno bivstvujuće koje se susreće unutar svijeta.

-o tubivstvovanju se govori uz pomoć egzistencijala, a o netubivstvovnom bivstvujućem uz pomoć kategorija.

-"egzistencijali i kategorije dvije osnovne mogućnosti bivstvovnih karaktera" Je li opravdano strogo dijeljenje kategorija i egzistencijala? Kao što spomenusmo ranije, Petrović ne kaže izričito da to dijeljenje nije opravdano, nego kaže da je H. u tome malo "pretjerao".

-Briga kao bivstvovanje tubivstvovanja (Die Sorge als Sein des Daseins).

-Vremenitost kao ontološki smisao brige.

-Vremenitost nije ni bivstvujuće ni bivstvovanje, nego smisao bivstvovanja. (str. cxxxi)

...i to je to! Uvod je gotov.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2017., 19:57   #7
gad demit zvuci zanimljivo
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2017., 20:10   #8
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
gad demit zvuci zanimljivo
Oćeš čitat? Ili ćeš samo primjedbovat iz lože kao Waldorf i Statler.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 13:09   #9
Pismo iz Kalifornije za našeg Sigmunda

Zamolio sam svog frenda filozofa, autora 3 knjige, da mi napiše svoje mišljenje o Bitku i vremenu jer je moj virtualni prijatelj Sigmund otvorio temu na forumu:

Evo njegovog mišljenja o bitku i vremenu (podebljavanja i smajlijanja su moja ! )

====================================

At the beginning of this renowned philosophy text, Heidegger writes, “Our aim in the following treatise is to work out the meaning of Being, and to do so concretely.” In no way does Heidegger achieve his aim, and in 590 pages of ponderous, palaverous prose, all he manages to do is to provide a turgid, reductionist hermeneutic of Being. Incapable of providing an ontology of Being itself, he instead provides us with a bloated, insufferable anthropology and phenomenology of Being in the context of a human (Dasein) living in the “horizon” (his term) of the three dimensions of time (past, present and future).

Heidegger, like Schelling, Hegel, and Schopenhauer before him, appropriates from Eastern philosophy (which he conveniently doesn’t mention) the idea of an ineffable Transcendental Substratum that underlies phenomenal existence. Hegel called this non-entity “Mind,” while Heidegger refers to it as “Being.” Heidegger rightly understands that this universal Being, while not an entity itself, is always the Being of entities. In the words of the late spiritual adept Adi Da Samraj (1939-2008), who read Heidegger while a college philosophy major, Being (which is Consciousness Itself) is “the Condition of all conditions.” But Heidegger doesn’t grok that Being is Consciousness (or more precisely, Consciousness-Power, or Siva-Shakti), and so his exegetical attempt to explain Being in itself and in the space-time world, is doomed to failure from the get-go.

Heidegger writes, “Basically all ontology, no matter how rich and firmly compacted a system of categories it has at its disposal, remains blind and perverted from its ownmost aim, if it has not first adequately clarified the meaning of Being, and this clarification is its fundamental task.” But Heidegger never clarifies the meaning of Being, which renders his entire discourse defective. His thematic focus on Dasein’s ways of being in, and through, time, has no clear Foundation to stand on, and so the Cognoscenti can only turn down their noses at his pretentious prattle.

The Cognoscenti, who are not only philosophers of a higher order than Heidegger, but also Spirit-infused mystics, understand the meaning of Being (which is timeless) and can explain its presence in the world through the time-bound psycho-physical vehicle that is Dasein. And they can explain it in 59 pages, or perhaps even 5.9, rather than the 590 that Heigegger devotes to the task.

Per the Cognoscenti, Being (which is Di-“Vine” in nature) consists of two “Vines” – Consciousness and Spirit (or Clear-Light Energy, or Radiant Blessing/Blissing Power). The Hindu Yogis summarize this in two formulas: Sat (or Being) = Chit (Consciousness)-Ananda (Blessing/Blissing Power), and Sat (or Being) = Siva (Consciousness)-Shakti (Clear-Light Energy).

How does one realize Di-Vine Being and recognize it as the Condition of all conditions? Through the practice of Di-Vine Yoga, which is pre-ontological (or prior to conceptual categorization of the ontological status of existents). Di-vine Yoga is a matter of (directly and immediately) uniting one’s soul (or consciousness) with Light-Energy (or Spirit).

Di-Vine Yoga is the radical (or gone-to-the-root) ontical enactment of the “asana” (or organismic “posture”) of Be-ing, which, in an Initiated (or Spirit-Baptized) yogi, spontaneously unites the Vines of Consciousness and Spirit. The Great “Secret” is that, for an Intiated (or Shakti-Blessed) yogi, to be unqualifiedly related is to Di-Vine-ly Be. For when relationship is unqualified (meaning unobstructed by self-contraction), then it spontaneously morphs into Divine Be-ing (or Radiant Self-Existing Consciousness-Power).

Pages could be written by the Cognoscenti on the anthropology and phenomenology of timeless, unmanifest Spirit (or Mind, or Consciousness, or Being) actually “lived” by Dasein in the “horizon,” or context, of the three dimensions of time -- and these pages would in no way resemble those penned by Heidegger or Hegel.

But because this review is already too long, this member of the Cognoscenti will leave that task to another day, or to a future fellow member.

Yours truly Ron

ps. Please send my kind regards to famous forum philosopher Sigmund
===============================
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš

Zadnje uređivanje parsifal : 11.10.2017. at 13:23.
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 13:30   #10
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
gad demit zvuci zanimljivo
ne znam, moram probavit jos barem trece poglavlje tamo na Hegelu pa onda odlucit sta dalje, ne stignem oboje, slabo stignem i samo jedno... treba se stvarno udubiti u to, nisam vican takvom stivu, a i kad imam vremena nisam uvijek raspolozen za to ili nemam fokus.

vjerujem da cu kad tad to uzeti u ruke barem malo, ako ipak odlucim se drzat hegela zasad

zvuci mi zanimljivo jer mi se cini da Heidegger krece iz neke meni blize perspektive, ali na kraju ne uspijeva to sto je htio, to koprcanje me mozda zanima, koliko u tome ima mog razmisljanja, i ja se puno koprcam oko toga i ono kao da mi fali ono.. dz da se to poveze ali nikako
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 14:04   #11
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Zamolio sam svog frenda filozofa, autora 3 knjige, da mi napiše svoje mišljenje o Bitku i vremenu jer je moj virtualni prijatelj Sigmund otvorio temu na forumu
Ne znam jesi li primijetio da je tvoj frend filozof na tvoju molbu odgovorio tako što je kopipejstao vlastiti "customer review" Heideggerovog "Bitka i vremena" s Amazona (gdje su čak tri čovjeka izjasnila da im je taj "review" bio koristan).

P.S. Pozdravi i ti njega.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 14:12   #12
Kako čitati Bitak i vrijeme

Quote:
addx kaže: Pogledaj post
.. to koprcanje me mozda zanima, koliko u tome ima mog razmisljanja, i ja se puno koprcam oko toga i ono kao da mi fali ono.. dz da se to poveze ali nikako
Stalno pokušavam pronaći izvor tj ime filozofa koji je to rekao ,ali odustajem.
Važno je da i ti i svi mi koji ništa ne razumijemo Hegela i Hajdegera imamo na umu ovu misao PROFESIONALNOG FILOZOFA koji je napisao važnu pouku o tome kako čitati i razumijeti Hajdegera ...

''Pročitao sam prvih 60 stranica knjige Bitak i vrijeme. Nisam ništa razumio pa sam odustao ...''

( )
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 14:14   #13
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne znam jesi li primijetio da je tvoj frend filozof na tvoju molbu odgovorio tako što je kopipejstao vlastiti "customer review" Heideggerovog "Bitka i vremena" s Amazona (gdje su čak tri čovjeka izjasnila da im je taj "review" bio koristan).

P.S. Pozdravi i ti njega.
Mi njega pitamo za mišljenje o knjigama pa ga on napiše tako da spoji ugodno i korisno i posta privatnu prepisku javno na Amazonu

nekada čak i spomene u recenziji - ''na molbu(nagovor ) mog prijatelja pročitao sam ovu knjigu ,a nekada to ne spomene

( evo ovdje je direktno spomenuo mene i moje zablude jer sam mu poslao ovaj tekst na uvid i prosudbu .naravno, nije me spomenuo imenom )

(A fan of my Amazon reviews (fifty of which are of Buddhism books) sent me this spiritual text to review, because he (mistakenly) thought it might be on the level of Sri Ramana Maharshi's and Adi Da Samraj's Teachings. After spending several hours working my way through the text, I informed him that it's not. In fact, it's not within a quantum leap of the foremost mystical Dharmas, which, in addition to Ramana's and Da's Teachings, include Kashmir Shaivism, esoteric Yogacara and Dzogchen (beyond the author's understanding of the practice), the esoteric Christian Eucharist, and my Plugged-in Presence/Electrical Spiritual Paradigm.)

https://www.amazon.com/Mastering-Cor...ct_top?ie=UTF8
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 14:30   #14
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne znam jesi li primijetio da je tvoj frend filozof na tvoju molbu odgovorio tako što je kopipejstao vlastiti "customer review" Heideggerovog "Bitka i vremena" s Amazona (gdje su čak tri čovjeka izjasnila da im je taj "review" bio koristan).

P.S. Pozdravi i ti njega.
Evo što 'moj prijatelj' Jay kaže o parsifalovom prijatelju, sociologu Ronu:

This is such bad writing. It sounds like a cool concept but, it's just a Mary Sue novel. There's so much pointless detail, some of it from bad writing and some from wish fulfillment. There's no plot and nothing to move the story along. When your main character is all powerful there's no tension. Even before becoming Jesus there's nothing he can't do and there's always a convenient explanation for some ability or skill the main character has to overcome some challenge. Locked door? He was a locksmith one summer. Betting on a pool game? He's the best pool player in the world from so much practice as a kid. Betting on a swimming contest? He was a lifeguard one summer. Seriously, those are all plot points. I can't figure out why some plot points were brought up, like two different issues, one where he's asked to write a program to predict sports game outcomes for betting and another where he's asked to write a program to predict the stock market. Of course he can do both, he's a great computer programmer as a hobby. But he never does either of those things. Maybe there's a sequel? And instead of using the computer program to invest his own money in the stock market, he agrees to license the program. That makes no sense.

__________________
#HoldMyRakija
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 14:44   #15
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Evo što 'moj prijatelj' Jay kaže o parsifalovom prijatelju, sociologu Ronu:

[I]This is such bad writing. .......................

Poslao mi je svoj prvi roman, a ja ga još nisam stigao pročitati.
lijepo sam mu rekao da u 5 godina čitam jedno djelo beletristike.
svašta mogu čitati i progutati i paćenički čitam čak i forumske tekstove north wind i Leteće ,ali romane ne podnosim...
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš

Zadnje uređivanje parsifal : 11.10.2017. at 15:14.
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 16:44   #16
Ne smije se otvoriti topic zajedničkog čitanja bez ove rečenice:

Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
One koji ne čitaju zajedno s nama, kao i obično, pozivam da se suzdrže od dociranja.
Ne smije!
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 18:50   #17
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Stalno pokušavam pronaći izvor tj ime filozofa koji je to rekao ,ali odustajem.
Važno je da i ti i svi mi koji ništa ne razumijemo Hegela i Hajdegera imamo na umu ovu misao PROFESIONALNOG FILOZOFA koji je napisao važnu pouku o tome kako čitati i razumijeti Hajdegera ...

''Pročitao sam prvih 60 stranica knjige Bitak i vrijeme. Nisam ništa razumio pa sam odustao ...''

( )
Ako ga uspiješ izguglati, preporuči mu ono ranije zajedničko čitanje, taman smo došli do pred kraj stranice 58. Stojim na raspolaganju za dodatna pojašnjenja, koliko je u mojoj moći.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.10.2017., 19:16   #18
Idemo dalje s "BiV": postojanje se uvijek određuje iz tubitka - znači li to da ima smisla samo iz pozicije tubitka? Vjerojatno. To valjda ono kad kasniej kaže da je čovjek "pastir bitka".
H: "Ontologije koje imaju za temu bića s karakterom drugačijim nego u tubitka fundirane su i motivirane, prema tome, u ontičkoj strukturi samog tubitka, koja u sebi uključuje izvjesnost nekog predontološkog razumijevanja bitka." (str. 13-14) To bilo nekakvo nepsoredno razumijevanje postojanja; razumijevanje "iz muda" ili "from the guts"?
Da nema postojanja bez samosvjesnog subjekta (što čini se hoće reći Heidegger) vidi se i po slijedećem:

"Tubitak ima, prema tome, višestruko prvenstvo pred svim drugim bićima." "...tubitak je na temelju izvjesnosti svoje egzistencije, sam po sebi "ontološki". Ali tubitku onda - kao konstituensu razumijevanja egzistencije - upravo izvorno pripada: razumijevanje bitka svih bića koja su drugačija nego tubitak." ..."Tako se tubitak pokazao onim koga valja ontološki primarno ispitivati prije svakog drugog bića." (str. 14)

Sad, znači li to da H. nije ontološki realist? Ako pak jest realist, onda ovo može značiti samo da se postojanje kao takvo ne može shvatiti bez da se prvo shvati postojanje u subjektivnom smislu. U tom slučaju to nije različito od Hegelovog apsolutnog idealizma (pri čemu valja imati na umu da je Hegel ontolopki realist). Heidegger se jednostavno odbija izjašnjavati u ovim jednostavnim određenjima, ali mislim da je to pomalo kukavički.

Možda ova rečenica pomalo razjašnjava stvari:
Premda tubitak neposredno "razumije" bitak, on ga ipak razumije ne iz sebe nego iz bića prema kojem se odnosi, tj. iz "svijeta". Tek iz smisla tubitka se može doći do smisla bitka uopće. (str 16)
...i dalje:
Tubitku ne valja apriori nametati nikakve "kategorije", nego ga treba pustiti da sam pokaže što je, i to u svojoj prosječnoj svakodnevnosti. I to je onda u biti filozofska antropologija. Ili fenomenologija duha? (str 18)
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2017., 10:52   #19
==
(uvodna filozofska digresija).
U subotu sam bio u Zagrebu na špici. Nisam susreo ni Sigmunda ni Leteću

Razvedrilo me,ipak, da vidim kako se Cvjetni trg preimenuje u Trg žrtava Tome Horvatinčića .

Izvrsna je bila i gibanica od 40 kuna u legendarnoj slastičarni TIME u Teslinoj.)
(digresija završena )
======================

Heidegger nije pisao o tubitku sinhroniciteta.

Ali Jung jest s Paulijem !
I Sinhoniciteti su postali moja životna svakodnevnica.
Vjera je skriveni entitet u univerzumu.
Naime univerzum se preoblikuje tako da potpomaže vašu sliku stvarnosti.
Ono što zračite to i privlačite

Pa sam ja tužan zato što Sigmunda nije bilo na špici, u knjižari Ljevak na trgu na gornjem katu, ipak sudbinski susreo Sigmunda ,ali i Hajdegera

Naime , ne tražeći je posebno moja ruka je posegnula za potpuno bijelom knjigom
http://www.matica.hr/knjige/1013/

BITAK I VRIJEME -INTERPRETACIJE

6 poznatih hrvatskih filozofa su prešli sa filozofskih riječi na djela i oživjeli u praksi najveću filozofsku istinu svih vremena koju je otkrio legendarni Bela Hamvas a koja glasi :

Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u filozofskom mračnom uredu.

I tako je 6 filozofa otputovalo iz Zagreba prekoputa Korčule u Orebić gdje su se kupali i raspravljali o Bitku i vremenu, a sve o tuđem trošku.
Mislim da bi i ovaj forum tako trebao organizirati za naš 6 koji pišemo na ovoj temi

O Bitku i vremenu raspravljali su tijekom proteklih osamdesetak godina i mnogi hrvatski filozofi, pa tako i učesnici Filozofske škole Matice hrvatske održane 2012. u Orebiću. U ovome zborniku otisnuta su njihova dorađena predavanja i interpretacije ključnih mjesta knjige, popraćena strogo filozofijskim prijevodom onih dijelova izvorna teksta što su ih u predavanjima problematizirali Petar Šegedin, Nebojša Mudri, Dean Komel, Stjepan Kušar, Ivan Kordić, Damir Barbarić i Igor Mikecin.
===

Odmah do te knjige za pravu ukoričenu sitnicu od 180 kuna Ivan Kordić je otputovao u Orebić sa Hajdegerom

__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2017., 14:02   #20
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
I tako je 6 filozofa otputovalo iz Zagreba prekoputa Korčule u Orebić gdje su se kupali i raspravljali o Bitku i vremenu, a sve o tuđem trošku.
Mislim da bi i ovaj forum tako trebao organizirati za naš 6 koji pišemo na ovoj temi
I ja tako mislim. U potpunosti te podržavam u tome.
Usput, slažeš li se s Andrejom Nikolaidisom da...

Quote:
Još od šezdesetih godina dvadesetog vijeka i ljevica i desnica elaboraciju svog nezadovoljstva modernim svijetom dijelom crpi i iz Heideggerovog rada. Duff ipak ističe dvije vjerne Heideggerove mušterije: ruske neo-imperijaliste i iranske teokrate.
Cijeli članak ovdje:
https://radiogornjigrad.wordpress.co...ala-i-ljevice/
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:23.