Osviješten pristup hrvatskom jeziku - preporuke

[eutow]

Pozdrav!

Zadnjih sam mjeseci zamijetio da mi se u pisanju potkradaju greške poput miješanja ije i je (primjerice: svijest, svjesno, osviješteno - nisam siguran vidim li ikakvu logiku ovdje), zarezima se razbacujem skoro po volji, tek nedavno doznao sam da se "na sreću" piše spojeno ("nasreću, nije padala kiša"; podatak s pravopis.hr), itd. itsl.
Sad, nije da bih se inače baš klao od muke zbog tih stvari, ali student sam stranog jezika, s interesom za prevođenje i književnost, pa bi mi ovakva tehnička strana područja trebala biti više-manje jasna, trebao bih biti u stanju suvereno vladati njome, umjesto da sam cijelo vrijeme na autopilotu/autocorrectu. Razumijem da ima spornih aspekata npr. pravopisa, i općenito ne valja misliti da je standardni jezik baš sveto pismo koje se ne smije nikad i nikako kršiti, ali u tom slučaju (mislim da) bih morao znati koja sporna mjesta postoje i sam izabrati rješenje koje smatram prikladnim iz ovog ili onog razloga. (Dovoljno sam važnih pisaca vidio da griješe u pravopisu, a i onih koji su namjerno manipulirali pravopisom ili jezikom radi umjetničkog efekta.)

Dakle, što bi prema vama bio dobar prvi korak da se takve stvari sustavno prouče? Znam da postoje jezični savjetnici, no njihova nesistematičnost čini mi se da je od upitne koristi - ne bi li bilo bolje znati načelo umjesto dva-tri slučaja primjene tog načela koje samo po sebi u biti ostaje neosviješteno? Čini mi se da bi bilo najbolje nabaviti gramatiku i pravopis, no tu je nejasno koji su standardni, najkvalitetniji, itd... a ima ih na kilograme.

Pažnju na ovaj problem mi je svratio i ovaj tekst: http://stilistika.org/jezik-in-fabul.../331-1-pitanje - odgovori raznih naših pisaca na pitanje "Koristite li pri pisanju jezične priručnike (pravopis, gramatiku, savjetnik i sl.)?" - s ugodno šarolikim odgovorima.

[Shain]

eutow kaže:

Zadnjih sam mjeseci zamijetio da mi se u pisanju potkradaju greške poput miješanja ije i je (primjerice: svijest, svjesno, osviješteno - nisam siguran vidim li ikakvu logiku ovdje), zarezima se razbacujem skoro po volji (...)
Dakle, što bi prema vama bio dobar prvi korak da se takve stvari sustavno prouče? Znam da postoje jezični savjetnici, no njihova nesistematičnost čini mi se da je od upitne koristi - ne bi li bilo bolje znati načelo umjesto dva-tri slučaja primjene tog načela koje samo po sebi u biti ostaje neosviješteno? Čini mi se da bi bilo najbolje nabaviti gramatiku i pravopis, no tu je nejasno koji su standardni, najkvalitetniji, itd... a ima ih na kilograme (...)

Prvi si korak već učinio: uočio si problem. Čim imaš slutnju da bi se neka riječ mogla pisati drukčije, obavio si pola posla.

Što se stavljanja zareza tiče, to je po nekim pravopisima čista matematika, tj. postoje precizna pravila. Treba poznavati sintaksu rečenice: kod jednih se (nekad) piše, kod drugih ne, treba poznavati dijelove rečenice, jer se kod istovrsnih dijelova nekad stavlja, a nekada ne itd. Takav je npr. Anićev i Silićev pravopis (2001.).

Drukčiji je Babićev i Mogušev (2010.). Umjesto poznavanja sintakse oni stavljanje zareza svode na primjere kod kojih se pojmovi nižu, dodaju ili su u suprotnosti. To je jednostavnije, ali i ovdje treba dobro proučiti što u pravopisu piše.

Autori pravopisa IHJJ-a (2018.) usvojili su Babićev i Mogušev pristup, samo što su proširili broj situacija: uz nizanje, dodavanje i suprotnost imaju isticanje, stavljanje nakon veznika pa i te (u nekim slučajevima) itd. - Vidi pravopis - link.

Sve dok se budeš bavio pisanjem, morat ćeš tražiti i načela i primjere po jezičnim savjetnicima, pravopisnim i drugim rječnicima i po internetu jer ih je mnogo i teško je sve stalno držati pod kontrolom.

Neusklađenosti i sporna mjesta u priručnicima postoje, ali ih je mnogo manje nego što se obično misli.

[rokolina]

Svjesna sam da podizem temu iz mrtvih, no mozda mi se i posreci: Je li zaista tocno da se 'na srecu' ne pise odvojeno nego 'nasrecu'?

Primjetila sam vec davno da tu i tamo netko napise da je nesto 'uredu' umjesto 'u redu' i redovito bih se zgrozila nad time - sada medjutim to primjecujem sve cesce pa se pitam jesam li u krivu?

Shain, ili bilo tko drugi, zahvaljujem unaprijed!

[Nyittiuny]

rokolina kaže:

Svjesna sam da podizem temu iz mrtvih, no mozda mi se i posreci: Je li zaista tocno da se 'na srecu' ne pise odvojeno nego 'nasrecu'?

Primjetila sam vec davno da tu i tamo netko napise da je nesto 'uredu' umjesto 'u redu' i redovito bih se zgrozila nad time - sada medjutim to primjecujem sve cesce pa se pitam jesam li u krivu?

Shain, ili bilo tko drugi, zahvaljujem unaprijed!

ukrivu


Ja inače pišem kako izgovaram. Kad osobito naglasim obje riječi, onda napišem 'na sreću'; kada riječi čine jedinstvenu naglasnu cjelinu, onda je 'nasreću'. Smatram da je tako lakše čitati i pri čitanju odgonetnuti piščevu misao.

Ali nisam više školarac, pa se ne zamaram vazdamijenjajućim pravopisima. Ipak, ako se hoćeš predati nekom Pravopisu, u zadnje je vrijeme IHJJ poprimio odlike svetoga pisma. Meni se osobno ne da uvijek ravnati prema IHJJ-ovim rješenjima.

Uostalom, kod nas prije 1941. nije bilo nekog jednoumlja u pravopisu, i ne smatram da je to problem sve dok se piše dosljedno. Eto tako npr. Stjepan Radić nije koristio ni Maretićev ni Boranićev pravopis do kraja života, pa šta.

[Hekatonhir]

Uredu je bosanski pravopis, u hrvatskom je u redu. Nasreću, nažalost i slični spojevi prijedloga i imenice - uz iznimke naprimjer (i na primjer), navrijeme (i na vrijeme), odsrca (i od srca) nastale zbog neprenošenja naglaska na proklitiku - pišu se sastavljeno zato što su to složenice s jednim naglaskom i jednim značenjem. No ako postoje naglasne varijacije, prilog ima jedno, a sintagma drugo značenje. Tada ima smisla rastavljeno pisanje.

[averagejoe]

Hekatonhir kaže:

Uredu je bosanski pravopis, u hrvatskom je u redu. Nasreću, nažalost i slični spojevi prijedloga i imenice - uz iznimke naprimjer (i na primjer), navrijeme (i na vrijeme), odsrca (i od srca) nastale zbog neprenošenja naglaska na proklitiku - pišu se sastavljeno zato što su to složenice s jednim naglaskom i jednim značenjem. No ako postoje naglasne varijacije, prilog ima jedno, a sintagma drugo značenje. Tada ima smisla rastavljeno pisanje.

"Uredu" je ili nepismenost, odnosno nepoznavanje pravopisa (od "u redu", kada je nešto zadovoljavajuće) ili dativ (ili lokativ) imenice ured. Nema to veze sa Bosnom.

[Hekatonhir]

averagejoe kaže:

Nema to veze sa Bosnom.

Ima, nažalost. Nisam jednom raspravljao s lingvistima iz Bosanske akademije nauka i umjetnosti i Instituta za jezik uvjeravajući ih da se u Halilovićevu pravopisu nigdje ne spominju oblici uredu, upravu i slični, a oni ih uporno tako pišu jer Halilović navodi uistinu, ustvari, nasilu, ulijevo, udesno, uludo, napolju, naruku, odoka, isprva, nabrzinu, iznova, nazimu, smjesta, naglas, naoko itd. Iz hrvatske perspektive gledano, ništa što je napisano u tom pravopisu od 85. stranice nadalje nije prijeporno, i sami imamo slične ili iste oblike, ali problem su analogije koje pojedinci iskorištavaju za stvaranje bosanskih specifičnosti.

[Perkoski]

Ja bih rekao da uredu i upravu nisu prihvaćeni (i) zbog toga da izgledaju kao oblici imenica ured i uprava.

[Hekatonhir]

Nije to neki argument. Homonimija u jeziku postoji stotinama godina i od nje bježe samo neuki preskriptivisti. Problem je druge vrste, riječi se načelno pišu rastavljeno i sastavljeno pisanje mora biti opravdano. A nije.

[MmeTipfeler]

Hekatonhir kaže:

Uredu je bosanski pravopis, u hrvatskom je u redu. Nasreću, nažalost i slični spojevi prijedloga i imenice - uz iznimke naprimjer (i na primjer), navrijeme (i na vrijeme), odsrca (i od srca) nastale zbog neprenošenja naglaska na proklitiku - pišu se sastavljeno zato što su to složenice s jednim naglaskom i jednim značenjem. No ako postoje naglasne varijacije, prilog ima jedno, a sintagma drugo značenje. Tada ima smisla rastavljeno pisanje.

Meni je osobno uvijek bilo nejasno pisanje naprímjer i nȁvrijēme iako su moji Livnjaci ovaj drugi prilog upravo tako naglašavali. Sjećam se jedne rečenice iz Petrovićeve Logike za srednju školu koja je počinjala ovako: "Nažalost (ili na sreću!) ..." - Gajo se volio zezati, ali lektura nije popratila njegovu zafrkanciju.

Nyittiuny kaže:

Ja inače pišem kako izgovaram. Kad osobito naglasim obje riječi, onda napišem 'na sreću'; kada riječi čine jedinstvenu naglasnu cjelinu, onda je 'nasreću'. Smatram da je tako lakše čitati i pri čitanju odgonetnuti piščevu misao.

Ne naglašavaš osobito obje riječi, nego ne prenosiš naglasak na proklitiku. Prijedlog na nema vlastitog naglaska.

[rokolina]

@Nyittiuny hvala. Nisam do sada imala potrebu zavirivati u IHJJ, mozda sada budem.

averagejoe kaže:

"Uredu" je ili nepismenost, odnosno nepoznavanje pravopisa (od "u redu", kada je nešto zadovoljavajuće) ili dativ (ili lokativ) imenice ured. Nema to veze sa Bosnom.

To sam i ja mislila ali sad kuzim da je stvar malo kompleksnija. Zapravo puno.

@Hekatonhir, Mme Tipfeler, hvala.

[Nyittiuny]

MmeTipfeler kaže:

nego ne prenosiš naglasak na proklitiku. Prijedlog na nema vlastitog naglaska.

Pravo kažeš

[Perkoski]

Kako bi se moj izgovor percipirao ako ja nikada ne prenosim naglasak na proklitiku, tj. govorim kao u mojem materinskom jeziku?

[Hekatonhir]

Kao da nisi štokavac, otprilike.