Koji fakultet odabrati? (pročitati uvodni post!)

[unknown9]

fakEEE kaže:

E pa zato sam i doso ovdje na temu da se informiram posto je vrlo " sturo " napisano, a i to sta je napisano znam da ne moze bit sve tako bajno ..
Stoga , sta vi predlazete da zavrsim kako bih postao doktor psihologije ? Na filozofskom nakon preddiplomskog se ne mogu usmjerit na doktorat il tak nes ? Koliko bi bila cijena studija / jedne godine ? 5 godina traje fax ? Zasto nebih mogao 3-4 godine nakon zavrsenog studija ni taknut covjeka ? Sta bih u tih par godina mogao radit ?
A mislim da bih posla, sa svojom ordinacijom mogao imati, posto dolazim iz Zagorja i ovdje ne poznam ni u blizoj ni daljoj okolici mozda 2 doktora psihologije .. A vjerujte slucajeva je dovoljno
Pa ono, zanima me cisto i koliko bi se kretala plata ? Posto ne mogu dvosmjerno uz psihologiju, to mi moze pomoc u odluci takoder ! Nesto slicno u vezi psihologije, tipa profesor, me ne zanima .. dakle izricito navedeno :/

Da bi postao doktor psihologije moras zavrsiti doktorat iz psihologije. Znaci upises preddiplomski, diplomski i onda poslijediplomski. I ne, neces lijeciti ljude, za to se brinu psihijatri. Sve mi se cini da si pomijesao pojmove psiholog i psihijatar. Uostalom, sto ti ocekujes da ces raditi kao "doktor psihologije"?
Kao sto je netko prije napisao, bavit ces se vise znanstvenim radom. Neces moci lijeciti ljude ili prepisivati lijekove. Psihologija nije isto sto i psihijatrija, a mnogi ljude brkaju te pojmove.

[borntobewinner]

unknown9 kaže:

Da bi postao doktor psihologije moras zavrsiti doktorat iz psihologije. Znaci upises preddiplomski, diplomski i onda poslijediplomski. I ne, neces lijeciti ljude, za to se brinu psihijatri. Sve mi se cini da si pomijesao pojmove psiholog i psihijatar. Uostalom, sto ti ocekujes da ces raditi kao "doktor psihologije"?
Kao sto je netko prije napisao, bavit ces se vise znanstvenim radom. Neces moci lijeciti ljude ili prepisivati lijekove. Psihologija nije isto sto i psihijatrija, a mnogi ljude brkaju te pojmove.

Kao što smo rekle Demona i ja gore, može i kao psiholog završiti edukaciju iz psihoterapije pa 'liječiti ljude', mada mi se diže kosa na glavi od tog izraza.

Dakle, fakEEE, doktori psihologije imaju doktorat znanosti i uglavnom predaju na faksu, to nema veze s tim što tebe zanima.

[unknown9]

borntobewinner kaže:

Kao što smo rekle Demona i ja gore, može i kao psiholog završiti edukaciju iz psihoterapije pa 'liječiti ljude', mada mi se diže kosa na glavi od tog izraza.

Dakle, fakEEE, doktori psihologije imaju doktorat znanosti i uglavnom predaju na faksu, to nema veze s tim što tebe zanima.

Naravno da moze kao psihoterapeut lijeciti ljude. Mada ne moze sve vrste poremecaja lijeciti. Neki od tih "poremecaja"(mada to ne bi tako nazvao, al eto ) su: razni strahovi, napadi panike, osjecaj manje vrijednosti, problemi u ucenju, nedostatak koncentracije, nedostatak samopouzdanja i dr. I koliko znam psihoterapeuti ne mogu izdavati lijekove, izuzev ako je u pitanju lijecnik, subspecijalista psihoterapije. U svakom slucaju, po meni je puno bolje zavrsiti medicinu, specijalizaciju iz psihijatrije i onda subspecijalizaciju iz psihoterapije, nego zavrsiti psihologiju pa onda edukaciju iz psihoterapije.

[seka.iz.osijeka]

unknown9 kaže:

Naravno da moze kao psihoterapeut lijeciti ljude. Mada ne moze sve vrste poremecaja lijeciti. Neki od tih "poremecaja"(mada to ne bi tako nazvao, al eto ) su: razni strahovi, napadi panike, osjecaj manje vrijednosti, problemi u ucenju, nedostatak koncentracije, nedostatak samopouzdanja i dr. I koliko znam psihoterapeuti ne mogu izdavati lijekove, izuzev ako je u pitanju lijecnik, subspecijalista psihoterapije. U svakom slucaju, po meni je puno bolje zavrsiti medicinu, specijalizaciju iz psihijatrije i onda subspecijalizaciju iz psihoterapije, nego zavrsiti psihologiju pa onda edukaciju iz psihoterapije.

Ne bih baš rekla da je bolje. Ako se kaniš baviti psihoterapijom, znanje iz psihologije će ti, pretpostavljam, više koristiti nego fiziologija, anatomija, dermatologija i ostale grane medicine koje 6 godina drilaš na faksu.

Psihoterapeuti ipak ne liječe, oni provode terapiju i nemaju ovlasti prepisivati lijekove. A i nezgodno je pričati o liječenju jer u psihologiji gotovo ne postoji pojam 'bolest', nego se radi o poremećajima.

[Demona]

unknown9 kaže:

Naravno da moze kao psihoterapeut lijeciti ljude. Mada ne moze sve vrste poremecaja lijeciti. Neki od tih "poremecaja"(mada to ne bi tako nazvao, al eto ) su: razni strahovi, napadi panike, osjecaj manje vrijednosti, problemi u ucenju, nedostatak koncentracije, nedostatak samopouzdanja i dr. I koliko znam psihoterapeuti ne mogu izdavati lijekove, izuzev ako je u pitanju lijecnik, subspecijalista psihoterapije. U svakom slucaju, po meni je puno bolje zavrsiti medicinu, specijalizaciju iz psihijatrije i onda subspecijalizaciju iz psihoterapije, nego zavrsiti psihologiju pa onda edukaciju iz psihoterapije.

Poremecaji koje si ti nabrojao ne spadaju u opis posla psihijatra nego baš psihoterapeuta.
Psihijatri se bave poremećajima poput shizofrenije, kliničke depresije... u principu sve ono što se treba liječiti lijekovima.
I po meni bi bilo bolje specijalizirat psihijatriju i završit edukaciju.
Ali eto, zašto težim putem (medicinom) do psihoterapije ako se može lakšim (psihologija).
Čak ti za upis edukacije ne treba niti zavšena psihologija nego bilo koji društveni fax.

[unknown9]

Demona kaže:

Poremecaji koje si ti nabrojao ne spadaju u opis posla psihijatra nego baš psihoterapeuta.
Psihijatri se bave poremećajima poput shizofrenije, kliničke depresije... u principu sve ono što se treba liječiti lijekovima.
I po meni bi bilo bolje specijalizirat psihijatriju i završit edukaciju.
Ali eto, zašto težim putem (medicinom) do psihoterapije ako se može lakšim (psihologija).
Čak ti za upis edukacije ne treba niti zavšena psihologija nego bilo koji društveni fax.

Znam da ti poremecaji spadaju u opis posla psihoterapeuta.
Bas me zanima da li su na istom nivou oni koji su zavrsili psihologiju ili neki drugi drustveni fax i zavrsili edukaciju iz psihoterapije i oni ljudi koji su subspecijalizirali psihoterapiju, dakle dr. med. spec. psihijatrije? Rade li isti posao ili su subspecijalisti psihoterapije educiraniji? Vjerojatno su ovi drugi educiraniji, bas cu se raspitati za to.

[zgibbb]

zamolio bih pojedince da ako već odgovaraju ljudima da prvo nauče tematiku pa da onda "laprdaju" jer sorry ali to radite.. kakve veze ima psiholog i psihijatar.. to je kao da napišeš policajac i vojnik.. psihijatar ima posla s psihički bolesnim osobama i liječi ih... kod psihologa ne idu nužno bolesni već ljudi s problemima (pokaži mi osobu koja nema problema).. ljudi trebaju nekoga za razgovor, olakšat dušu, podijelit probleme, nekoga tko ih razumije.. pronaći smisao, naučiti se nositi s nekim stvarima..

Za obavljanje poslova psihologa nužno je, nakon srednje škole, završiti četverogodišnji studij psihologije. U Hrvatskoj se psihologija može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru te na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Psiholozi koji završe jedan od ta tri studija, stječu stručni naziv profesor psihologije. Upis na studij psihologije može predstavljati problem, jer broj prijavljenih kandidata znatno premašuje broj studenata koji se može upisati. Četverogodišnji studij psihologije nužan je obrazovni minimum, a za uspješan profesionalni rad na području psihologije poželjno je završiti i dvogodišnju poslijediplomsku specijalizaciju iz odgovarajućeg područja primijenjene psihologije. Za znanstveni rad i akademsku karijeru potreban je doktorat iz psihologije.

Psiholozi istražuju ponašanje pojedinaca i grupa te primjenjuju stečene spoznaje da bi riješili razne probleme ljudi. No poslovi različitih psihologa jako se razlikuju. Neki psiholozi istražuju ljudsko ponašanje: laboratorijskim pokusima i terenskim istraživanjima oni nastoje otkriti kako ljudi opažaju, misle, uče, osjećaju. Drugi su nastavnici koji poučavaju psihologiju u srednjim školama i na fakultetima.Treću skupinu čine psiholozi koji primjenjuju spoznaje o ljudskom ponašanju da bi riješili praktične probleme u životu ljudi. Ovisno o području primjene, primijenjeni psiholozi dijele se u velik broj različitih podskupina. Ovdje ćemo ukratko opisati samo tri važnije.
Školski psiholozi specijalizirani su za unapređenje postupaka odgoja i obrazovanja. Oni intervjuiraju i testiraju učenike te nastoje procijeniti njihove psihološke probleme i izvore poteškoća u učenju. U suradnji s roditeljima i nastavnicima planiraju načine pomoći pojedinim učenicima. Bave se i unapređivanjem metoda poučavanja i ocjenjivanja, ispitivanjem psihološke atmosfere u razredima, profesionalnim informiranjem i savjetovanjem učenika.
Industrijski i organizacijski psiholozi bave se orga-nizacijom ljudskog rada. Nastoje ga olakšati i pridonijeti njegovoj produktivnosti. U tom cilju bave se različitim poslovima: unapređuju metode odabira i osposobljavanja ljudi za razne poslove, razvijaju metode procjene radne uspješnosti, istražuju uzroke umora, nesreća na radu, izostanaka i fluktuacije radnika, analiziraju radna mjesta i predlažu mjere za poboljšanje uvjeta rada; istražuju metode rukovođenja i odnose u radnim grupama, predlažu mjere za povećanje radne motivacije itd. U pravilu, ne bave se izravno pojedincima nego mjerama i programima koji se tiču većih skupina ljudi.
Klinički psiholozi bave se upravo pojedincima, ponajprije onima koji imaju poteškoća u prilagodbi. Sudjeluju u postupku dijagnosticiranja psihičkih premećaja, predlažu načine njihova uklanjanja i prate učinke liječenja. I sami se bave liječenjem nekih poremećaja, kao što su emocionalne smetnje i poremećaji u ponašanju. Bave se i bračnim savjetovanjem, problemima delinkvenata, savjetovanjem ovisnika itd.
Postoje i druge podskupine psihologa kao, npr. dječji psiholozi, koji se bave razvojnim problemima djece i omladine, forenzički i penološki psiholozi, specijalizirani za sudsko vještačenje i kaznene mjere, zatim psiholozi stručnjaci za tržišna istraživanja i ekonomsku propagandu, vojni psiholozi...
Očito je da se poslovi psihologa jako razlikuju. Ipak ima nekih bitnih zajedničkih obilježja njihova profesionalnog rada. Bez obzira na to gdje i što rade, psiholozi u pravilu temelje svoje prosudbe na pažljivo prikupljenim empirijskim podacima. Zbog toga sustavno opažaju ponašanje ljudi u raznim okolnostima i bilježe njihove reakcije, provode vrlo temeljite intervjue, sastavljaju upitnike i provode anketna ispitivanja, primjenjuju testove za ispitivanje ljudskih sposobnosti i osobina ličnosti. Podatke prikupljene ovim metodama zatim obrađuju složenim postupcima statističke analize. Na temelju toga donose sudove o pojedincima i grupama, predlažu terapijske postupke i druge mjere za rješavanje ljudskih problema.

čovjek je lijepo napisao da želi svoju ordinaciju imati jednog dana i raditi kao psiholog.. gdje je problem.. 6 godina faxa i udri majstore

[Demona]

zgibbb kaže:

zamolio bih pojedince da ako već odgovaraju ljudima da prvo nauče tematiku pa da onda "laprdaju" jer sorry ali to radite.. kakve veze ima psiholog i psihijatar.. to je kao da napišeš policajac i vojnik.. psihijatar ima posla s psihički bolesnim osobama i liječi ih... kod psihologa ne idu nužno bolesni već ljudi s problemima (pokaži mi osobu koja nema problema).. ljudi trebaju nekoga za razgovor, olakšat dušu, podijelit probleme, nekoga tko ih razumije.. pronaći smisao, naučiti se nositi s nekim stvarima..

Cijela rasprava oko psihijatara je krenula od toga što autor stalno spominje "doktor psihologije" i željeli smo mu ukazati da to nije ekvivalnet "doktor medicine ili stomatologije" nego da je u slučaju psihologa to samo akademski naziv i s njime nije nužno povezano prakticiranje psihoterapije koju za koju je autor izrazio želju.
Sve informacije koje su napisane su točne i tu su iz određenog razloga koje ne spada u kategoriju laprdanja.

zgibbb kaže:

a za uspješan profesionalni rad na području psihologije poželjno je završiti i dvogodišnju poslijediplomsku specijalizaciju iz odgovarajućeg područja primijenjene psihologije.

Molila bih te da mi kažeš koja točno specijalizacija traje samo 2 godine?
Jer KBT i geštalt NE!

zgibbb kaže:

čovjek je lijepo napisao da želi svoju ordinaciju imati jednog dana i raditi kao psiholog.. gdje je problem.. 6 godina faxa i udri majstore

Ček, kojih sad 6 godina ako sam fax traje 5

[seka.iz.osijeka]

zgibbb kaže:

zamolio bih pojedince da ako već odgovaraju ljudima da prvo nauče tematiku pa da onda "laprdaju" jer sorry ali to radite.. kakve veze ima psiholog i psihijatar.. to je kao da napišeš policajac i vojnik.. psihijatar ima posla s psihički bolesnim osobama i liječi ih... kod psihologa ne idu nužno bolesni već ljudi s problemima (pokaži mi osobu koja nema problema).. ljudi trebaju nekoga za razgovor, olakšat dušu, podijelit probleme, nekoga tko ih razumije.. pronaći smisao, naučiti se nositi s nekim stvarima..

Za obavljanje poslova psihologa nužno je, nakon srednje škole, završiti četverogodišnji studij psihologije. U Hrvatskoj se psihologija može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru te na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Psiholozi koji završe jedan od ta tri studija, stječu stručni naziv profesor psihologije. Upis na studij psihologije može predstavljati problem, jer broj prijavljenih kandidata znatno premašuje broj studenata koji se može upisati. Četverogodišnji studij psihologije nužan je obrazovni minimum, a za uspješan profesionalni rad na području psihologije poželjno je završiti i dvogodišnju poslijediplomsku specijalizaciju iz odgovarajućeg područja primijenjene psihologije. Za znanstveni rad i akademsku karijeru potreban je doktorat iz psihologije.

A ja bi tebe zamolila da barem pročitaš o čemu se radi kad drugi put kopipejstaš toliku količnu teksta, pogotovo ako tako bahato uletiš u raspravu ispravljajući ljude koji nisu napisali ništa krivo.
Studij psihologije ne traje 4 godine nego 5, titula koju dobiješ nije profesor psihologije nego magistar, može se studirati na FF u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, na Hrvatskim studijima i u Zadru. Oko edukacija si se isto malo zeznuo jer uglavnom traju dulje, a ovo sa psihološkom ordinacijom uopće ne želim komentirati.

[Lent11]

Psihijatar - liječnik - dr.medicine, koji je specijalizirao psihijatriju
Psiholog dr. znanosti - osoba koja je studirala psihologiju i doktorirala

[fakEEE]

E da fkt sam mozda pobrkao te 2 stvari :// Izvinjavam se !
Znaci ja da bih jednog dana imao svoju ordinaciju te imao svoje pacijente sa bracnim, emocionalnim i slicnim problemima te ih sustavno intervjuirao i istrazivao te zakljucivao i propisivao nacin na koji da se odnose jedni prema drugima na temelju prikupljenih podataka i sati provedenih zajedno, propisivao im mozebit potrebne lijekove i slicno trebam studirat psihijatriju zapravo, a ne psihologiju kako sam ja to rekao ?

[seka.iz.osijeka]

fakEEE kaže:

E da fkt sam mozda pobrkao te 2 stvari :// Izvinjavam se !
Znaci ja da bih jednog dana imao svoju ordinaciju te imao svoje pacijente sa bracnim, emocionalnim i slicnim problemima te ih sustavno intervjuirao i istrazivao te zakljucivao i propisivao nacin na koji da se odnose jedni prema drugima na temelju prikupljenih podataka i sati provedenih zajedno, propisivao im mozebit potrebne lijekove i slicno trebam studirat psihijatriju zapravo, a ne psihologiju kako sam ja to rekao ?

Ti toliko iskompliciraš da ti se ne može odgovorit samo sa DA ili NE.

Ovo o čem ti govoriš je psihoterapija, s tim da psihoterapija ne uključuje davanje lijekova, ne odvija se u 'ordinaciji', i radi se o klijentima, a ne pacijentima, jer su to sve medicinski pojmovi.
Ako ti je do psihoterapije bolji ti je put preko psihologije, ali se u tom slučaju pomiri s tim da na faksu o samoj psihoterapiji nećeš puno naučiti, a prve 3 godine faksa ćeš se baviti statistikom, praktikumom, psihometrijom i raznim metodologijama, a zapravo najmanje psihologijom. Nadalje, kad završiš faks koji traje 5 godina, još uvijek NE MOŽEŠ provoditi psihoterapiju, nego moraš ići na dodatne edukacije iz područja psihoterapije koje obično traju nekoliko godina i jako su skupe, a neke od njih, kao što je npr. geštalt u pravilu ne možeš upisati prije 28. godine.

Jel sad jasnije?

[Demona]

seka.iz.osijeka kaže:

a neke od njih, kao što je npr. geštalt u pravilu ne možeš upisati prije 28. godine.

Ma baš. Eto frend mi diplomirao pravo i sa 25 upisao geštalt.
Autore, ja ne znam što bih ti rekla. Ako ti je do prepisivanja lijekova + provođenje psihoterapije, upiši medicinu i specijaliziraj psihijatriju.

No meni se čini da gledaš previše američkih filmova/serija u kojima su psiholozi/psihoterapeuti portretirani na način koji nije sukladan onome što se kod nas u praksi radi.

[unknown9]

Demona kaže:

Ma baš. Eto frend mi diplomirao pravo i sa 25 upisao geštalt.
Autore, ja ne znam što bih ti rekla. Ako ti je do prepisivanja lijekova + provođenje psihoterapije, upiši medicinu i specijaliziraj psihijatriju.

No meni se čini da gledaš previše američkih filmova/serija u kojima su psiholozi/psihoterapeuti portretirani na način koji nije sukladan onome što se kod nas u praksi radi.

Sudeci po ostalim postovima na ovoj temi, sumnjam da autor uopce zna sto zeli.
Btw i ja prvi put cujem da se tek sa 28 godina moze upisati gestalt

[Bruner]

Prvi sam razred Elektrostrojarske škole Varaždin (smjer: tehnicar za racunalstvo)...znam da je fax jos daleko ispred mene, al bi se htio malo informirat o tome...bez obzira na to kaj si ni s faxom necu moci naci posao (al nebumo o tome) ja ga imam namjeru upisat i zavrsit To mi je prioritet...e sad...sudeci po mojem iskustvu (1. razred) mozete zakljucit da pojma nemam u sto se upustam...no sto mi je bolje upisat, Fer ili Foi? Sad da objasnim da lakse dođete do odgovora...uzasno sam zagrijan za hardware-ski dio racunala i zbog toga me vise privlaci Fer..no s druge strane su tu fizika i elektrotehnika koje bas i ne volim, pa me to dosta odbija od fera..sad kad sam se odbio od fer-a, dosao sam do foi-a...za njega sam cuo da ima puno teske matematike, sto meni ide u prilog (matematika mi stvarno ide, do te mjere da su ovo sto se u srednjoj ucimo, za mene "pričice za malu djecu" ) No isto sam tako cuo da je Foi fokusiran na matematicki (logicki) dio racunalstva (znaci vise softwarea i programiranja) koji mene ne privlace ni malo...i sad na kraju kad to sve zbrojim, najpametnija solucija mi ispadne da upisem PMF-matematika...ili ne...?

P.S cijeli ovaj post je u prenesenom znacenju...samo zelim da mi iskusniji ljudi objasne koji se fax fokusira na sto? U kojem je bitna matematika, u kojem fizika, a u kojem nesto trece? Kakav je program? I sto je najvaznije, da li se mogu ikako izvuci da prođem fax na inteligenciju uz sto manje ucenja? Jednostavno, trebam sto vise podataka!

[borntobewinner]

Demona kaže:

Ma baš. Eto frend mi diplomirao pravo i sa 25 upisao geštalt.
Autore, ja ne znam što bih ti rekla. Ako ti je do prepisivanja lijekova + provođenje psihoterapije, upiši medicinu i specijaliziraj psihijatriju.

No meni se čini da gledaš previše američkih filmova/serija u kojima su psiholozi/psihoterapeuti portretirani na način koji nije sukladan onome što se kod nas u praksi radi.

Onako offtopično, zar se psihoterapeutski pravci mogu upisati nakon prava?
Onda vjerojatno mogu i nakon ERF-a?

[Carica Hrdalo]

mališa138 kaže:

Pozdrav svima. Evo što me zanima. Poznanica mi je završila srednju trogodišnju školu, trgovačku. Može li ona uopće neki faks upisati ??? Hvala svima unaprijed na odgovorima

Želiš li preciznije odgovore, reci nam gdje ju je završila.

[Rovchanin]

Sta osoba koja je talentirana i za jedno i za drugo treba uzet?

Pretpostavimo da je doticna osoba okrenuta drustvenim znanostima. Da je procitala vise tisuca znanstvenih knjiga iz podrucja psihologije, da zna sa ljudima, zna ih procijeniti, zapaziti sitnice koje drugima promicu, proniknuti u bit covjekova bica na jednom sasvim van-amaterskom nivou. Osoba je povucena, ne voli skretati paznju na sebe i biti u centru zbivanja, vise voli promatrati iz daljine. Sa druge strane, kao da je stvorena za pravo. Vjest govornik, vrlo elokventna, umije drzati paznju slusalaca. Voli povijest, prati zbivanja iz politike, i ima snazan osjecaj za pravdu. Jednom je u skoli dobila kaznu, koju je ponistila tako sto je otisla na internet, skinula zakon, i nasla uvjete pod kojima se ta kazna smije izreci, izjavila da se ti uvjeti ne odnose na nju, i prosla odlicno.

U oba slucaja, u buducnosti bi voljela da joj se karijera krece u pravcu pomaganja drugim ljudima. Bilo kao psiholog (savjetima, terapijom...) bilo kao pravnik (zastupanjem pred sudom, pravnim savjetima i slicno...).

Pitanje je, sta odluciti? Pomozite, molim!

[pattie_boyd]

Rovchanin kaže:

Sta osoba koja je talentirana i za jedno i za drugo treba uzet?

Pretpostavimo da je doticna osoba okrenuta drustvenim znanostima. Da je procitala vise tisuca znanstvenih knjiga iz podrucja psihologije, da zna sa ljudima, zna ih procijeniti, zapaziti sitnice koje drugima promicu, proniknuti u bit covjekova bica na jednom sasvim van-amaterskom nivou. Osoba je povucena, ne voli skretati paznju na sebe i biti u centru zbivanja, vise voli promatrati iz daljine. Sa druge strane, kao da je stvorena za pravo. Vjest govornik, vrlo elokventna, umije drzati paznju slusalaca. Voli povijest, prati zbivanja iz politike, i ima snazan osjecaj za pravdu. Jednom je u skoli dobila kaznu, koju je ponistila tako sto je otisla na internet, skinula zakon, i nasla uvjete pod kojima se ta kazna smije izreci, izjavila da se ti uvjeti ne odnose na nju, i prosla odlicno.

U oba slucaja, u buducnosti bi voljela da joj se karijera krece u pravcu pomaganja drugim ljudima. Bilo kao psiholog (savjetima, terapijom...) bilo kao pravnik (zastupanjem pred sudom, pravnim savjetima i slicno...).

Pitanje je, sta odluciti? Pomozite, molim!

čim je povučena,pravo nije za nju.

[borntobewinner]

Rovchanin kaže:

Sta osoba koja je talentirana i za jedno i za drugo treba uzet?

Pretpostavimo da je doticna osoba okrenuta drustvenim znanostima. Da je procitala vise tisuca znanstvenih knjiga iz podrucja psihologije, da zna sa ljudima, zna ih procijeniti, zapaziti sitnice koje drugima promicu, proniknuti u bit covjekova bica na jednom sasvim van-amaterskom nivou. Osoba je povucena, ne voli skretati paznju na sebe i biti u centru zbivanja, vise voli promatrati iz daljine. Sa druge strane, kao da je stvorena za pravo. Vjest govornik, vrlo elokventna, umije drzati paznju slusalaca. Voli povijest, prati zbivanja iz politike, i ima snazan osjecaj za pravdu. Jednom je u skoli dobila kaznu, koju je ponistila tako sto je otisla na internet, skinula zakon, i nasla uvjete pod kojima se ta kazna smije izreci, izjavila da se ti uvjeti ne odnose na nju, i prosla odlicno.

U oba slucaja, u buducnosti bi voljela da joj se karijera krece u pravcu pomaganja drugim ljudima. Bilo kao psiholog (savjetima, terapijom...) bilo kao pravnik (zastupanjem pred sudom, pravnim savjetima i slicno...).

Pitanje je, sta odluciti? Pomozite, molim!

Nemam neki pametan savjet, ali moram ti reći da nakon oba faksa treba još podosta rada da bi se došlo do toga što ti želiš.
Nakon psihologije treba završiti još 4 godine dodatne edukacije iz psihoterapije da bi mogla raditi kao terapeut, a nakon prava trebaš (nek me netko ispravi) raditi tri godine kao odvjetnički vježbenik (=nositi kave) da bi mogla položiti pravosudni ispit, i tek imaš šansu zastupati nekog pred udom.