Natrag   Forum.hr > Društvo > Duhovnost

Duhovnost Slobodnim stilom...

Pogledaj rezultate ankete: Odrzavete li stalnu ili povremenu kontemplativnu praksu?
Da - vipassana ili zen tradicija 23 17.42%
Da - budisticka mantra, bud. joga, bud. tantra itd 18 13.64%
Da - istocna nebudisticka praksa 20 15.15%
Da - krscanska kontemplativna praksa 12 9.09%
Da - ostalo 28 21.21%
Ne 45 34.09%
Anketa s višestrukim izborom Glasovatelji: 132. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.08.2008., 10:36   #981
Ovaj film o Milarepi je sasvim Okej: http://www.imdb.com/title/tt0499238/
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2008., 10:45   #982
Evo još jednog zanimljivog dokumentarca dostupnog i na netu.
Act Normal

"The unusual, if not bizarre, spiritual journey of an Englishman who became a Buddhist monk in Thailand, moved to Iceland, and then gave it all up to marry a Russian..." Da li da ti otkrijem tajnu, da se posle, ipak, ponovo zamonašio
sati is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2008., 12:48   #983
ja skidam filmove s ove stranice ima dosta dobrih filmova i muzike budisticke i druge da ne nabrajam...ima i knjiga koje su na eng. jeziku al ih ne skidam jer to nebi bilo u redu...
a.i.c. is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2008., 23:58   #984
E, ovo mi je već prihvatljivije, hvala momci!
Harmenszoon is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.08.2008., 03:48   #985
Quote:
saya otonashi kaže: Pogledaj post
Juzni
ti imas ogromnu konfuziju i veliku kolicinu magle u svom umu. Mislim da te ljudi ovdje ne uzimaju uopce ozbiljno kad nam dajes totalno besmislene linkove pune izvitoprenih pogleda koji pisu ljudi koji u svom zivotu nisu dozivjeli niti jednu minutu unutrasnje realizacije i niti imaju intelektualnog znanja o budizmu. I to uzimas kao argument svoje teze.
Reci nam ti rade s kojim si motivom u stvari dosao ovdje na temu o budizmu, spasavati duse? Jel te navela ljubav prema bliznjem? Ovo ti sad ne pisem ironicno niti mi je namjera provocirati. Znatizeljna sam. Da li ti stvarno zivis ono sto tu pricas?
Evo posvecujem ti jedan link, nadam se da znas engleski dovoljno dobro da bi razumio profesora Thurmana.

http://fyminc.typepad.com/bob_thurma...-bob-thur.html

Ja prakticiram vajrayanu pa te u tom svjetlu i sukladno s mojim zavjetima stavljam na krunu svoje glave. OM MANI PADME HUM HRI. Hvala ti na dobroj namjeri.
Da, živim ono što pričam, a bilo što da radiš u vezi mene ma kakva bila namjera, nema nikakva značaja jer ovlast ima samo Duh Sv. koji je vladar Univerzuma i niti jedan duh, koji stoji iza svakog pobožnog djela nema utjecaja na mene, pa stoga gubiš vrijeme, zato posveti se sebi radije i spoznaj Istinu koja će te osloboditi kao što je i mene poslije TM-a za koju sam mislio da je kraj mog putovanja.
JUŽNI is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.08.2008., 10:38   #986
Kao lijepi cvijet šaren, ali bez mirisa,
isto su tako jalove i lijepo izražene riječi
onoga tko ih ne primjenjuje u djelu.

Kao lijepi cvijet šaren i mirisan
tako su plodonosne i lijepo izražene riječi
onoga tko ih primjenjuje u djelu.


Dhammapada, stihovi 51-52

sati is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.08.2008., 11:28   #987
kao sto se mnogi vjencici
mogu isplesti iz hrpe cvijeca,
tako i smrtan covjek na ovom svijetu
moze ucinit mnoga dobra djela.
a.i.c. is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.08.2008., 09:40   #988
JUŽNI
Quote:
Da, živim ono što pričam, a bilo što da radiš u vezi mene ma kakva bila namjera, nema nikakva značaja jer ovlast ima samo Duh Sv. koji je vladar Univerzuma i niti jedan duh, koji stoji iza svakog pobožnog djela nema utjecaja na mene, pa stoga gubiš vrijeme, zato posveti se sebi radije i spoznaj Istinu koja će te osloboditi kao što je i mene poslije TM-a za koju sam mislio da je kraj mog putovanja.
Jako lijepo od tebe sto si pronasao napokon svoj put. Ti i ja nismo isto, zato ti hajde svojim putem kam vec moras ic, i hodi propovijedaj tam di te hoceju slusat jer mene ne zanima pridika.
saya otonashi is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.08.2008., 09:42   #989
Those who by my form did see me, And those who followed me by voice,
Wrong the efforts they engaged in, Me those people will not see.
Vajrachedika Prajnaparamita
saya otonashi is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.08.2008., 12:15   #990
Atiša – misionar dinastije Pala

Pala - jedna od najvažnijih vladarskih kuća Indije, vladala je sjeverom podkontinenta od sredine 8. do početka 12. stoljeća Nove ere. Začetnik dinastije, kralj Gopala I (750-770), bio je izabran na narodnoj skupštini kao prvi nezavisni buddhistički kralj Bengala (područje današnjeg Bangladeša te istočnih indijskih država Bengala i Bihara). Riječ "pala" na samskrtu znači zaštitnik, a kasniji vladari su je dodavali imenu. Najveći opseg kraljevstvo Pala je doseglo za vrijeme 2. i 3. vladara Dharmapale (770-810) i Devapale (810-850) kada se prostiralo cijelom sjevernom Indijom obnavljajući zakratko sjaj prijašnjih sjevernoindijskih carstava Gupta i Maurya.

Povijesne karte prostiranja različitih indijskih carstava:
http://satyamsivamsundaram.blogspot....h-century.html

Kasnije se utjecaj Pala sveo na istočnu Indiju, ali je nastavio igrati važnu ulogu na potkontinentu. Porijeklo Pala nije izvjesno. Vrlo su malobrojni izvori o porijeklu dinastije. Neki izvori navode da su potjecali od nižih kasta, a neki da su porijeklom od otočnih naroda (koje nisu Bengalci). Možda je to jedan od razloga zašto su Pale bili buddhisti, jer buddhizam nije pridavao toliku važnost kastinskom porijeklu. Također, neobičan izbor prvog vladara ove dinastije na narodnoj skupštini ukazuje da je Gopala I vjerovatno bio narodni vođa nearistokratskog porijekla. U svakom slučaju, on i njegovi nasljednici su donijeli istočnoj Indiji nekoliko stoljeća stabilnosti i napretka nakon razdoblja sukoba poslije raspada carstva Gupta i kratkotrajne vladavine Harše Vradhane čije se carstvo prostiralo od Bengala do današnjeg Pakistana. U tom razdoblju je buddhizam bio u stalnom povlačenju, pa su Pale zauzele ulogu zaštitnika buddhizma i pokrovitelja velikih samostana i sveučilišta. Možda zbog svojeg pomorskog porijekla, Pale su bili skloni prekomorskim istraživanjima i plovidbi. Tako su stvorili jedno od najvećih indijskih pomorskih carstava, koje je obuhvaćalo kraljevstva na Javi, Sumatri i Malayi kojima su vladali kraljevi iz kuće Pala. Svoja prekomorska istraživanja i posjede Pale su koristile i za širenje buddhizma.

Sveučilište u Nalandi je djelovalo pod zaštitom vladara Pala, a kralj Dharmapala je osnovao i novo sveučilište u Vikramašili, koje je uskoro steklo veći ugled od drevne Nalande. Pale su bili zaštitnici i pokrovitelji misionara koji su s njihovog područja odlazili u susjedne zemlje. Tako su značajno pridonijeli širenju mahayanskog i tantričkog buddhizma u Tibet, ali i otočne zemlje današnje Malezije i Indonezije. Jedan od najpoznatijih bengalskih buddhističkih misionara koji su krenuli put Tibeta i Sumatre iz kraljevstva Pala je bio Dharmapala Dipankar, poznatiji kao Šrijnana Atiša (980-1054).

Mjesto njegovog rođenja je Vikramapura (današnji okrug Dhaka) u Bangladešu. Ovo mjesto je u srednjem vijeku bilo središte buddhističkog kulturnog, vjerskog i političkog života tog dijela Bengala. Sam Atiša je rođen u kraljevskoj obitelji. Njegov otac Kalyana Šri je bio kralj tog dijela Bengala. Dječak je od malena bio usmjeren na proučavanje buddhističke nauke i zarana je savladao učenja glavnih buddhističkih škola filozofije: theravade, mahayane i tantrayane. Večer prije svojeg vjenčanja Atiša je imao viziju tantričke boginje Tare, koja mu je razotkrila da je u prošlom životu bio predan redovnik. Savjetovala mu je da se u ovom životu ne zaokuplja kratkotrajnim i prolaznim svjetovnim užicima. Poučen ovim iskustvom Atiša je odlučio odreći se kraljevskog položaja, bogatstva i obitelji te nastaviti duhovno učenje. Pod izlikom da odlazi u lov napustio je roditeljski dom. Učio je na raznim mjestima. U poznatom sveučilištu Nalandi se upoznao s učenjem o praznini (šunyata) mahayanske škole madhyamaka. Nakon studija mahayane Atiša je započeo proučavanje vajrayane, jedne od najpoznatijih škola tantričkog buddhizma, kao i različitih smjerova ne-buddhističke tantre. U dobi od 29 godina je i službeno zaređen za buddhističkog redovnika mahasamghika (vjerovatno škole sarvastivada). Obilazio je brojna mjesta u Indiji, a kao misionar odlazi i u prekomorske dijelove carstva Pala na Sumatri. Uskoro je imenovan nadstojnikom sveučilišta u Vikramashili, a kasnije i u Nalandi. Kaže se da u to doba nije postojao poznatiji i ugledniji buddhistički učenjak nego što bi to bio Dharmapala Dipankar. Stoga ga je tibetski kralj Sangt-sen-gampo 1042. godine pozvao da dođe i pomogne obnovi buddhističkih redova, uspostavi redovničke discipline i ustanovljenju buddhizma u Tibetu. Buddhizam je u Tibet uveden nekih 200 godina ranije od strane Padmasambhave, ali je njegov utjecaj bio u stalnim mijenama zbog sukoba s predstavnicima bon religije i plemenskim vođama koji nisu prihvaćali buddhizam. Upravo je Atiša zaslužan za konačnu prevagu buddhizma u Tibetu i ustanovljenje kao glavne državne religije. Atiša je suzbio čarobnjaštvo, unio nove katehetske poticaje, razvio kult Avalokitešvare, proširio but boddhisattve te uveo učenje koje je bilo spoj učenja madhyamaka i tantrizma. Uz pomoć tibetskih redovnika je sa samskrta preveo Prajna-paramita sutre, kao i svoje djelo Bodhi-patha-pradipa (Svjetiljka na putu prosvjetljenja), u kojem govori o važnosti odanosti učitelju prije stupanja na tantrički put. Ovim djelom je postao utemeljitelj tzv. književnosti puta , čije je učenje o stupnjevitosti puta (lam-rim) kasnije primjenio Tsongkhapa. Zbog dubokog poznavanja buddhističke nauke i zasluga u širenju buddhizma kralj Sangt-sen-gampo je poznatom učenjaku dao počasni naziv Šrijnana Atiša, po kojem je ovaj velikan ostao poznatiji nego po svojim drugim imenima. Atiša je u Tibet putovao dva puta, a nakon prvog povratka u Nalandu su iz Tibeta s njim došli brojni buddhistički učenjaci kako bi nastavili učenje, prevođenje spisa i njihovih tumačenja na tibetski jezik. Tada je nastavljeno prevođenje buddhističkog kanona i mahayanskih sutri na tibetski. Atišin glavni tibetski učenik Damton (Dom-tön, 1008-1064) je 1057. utemeljio školu Kadam čiji su sljedbenici kadampe, oni koji su odani zakonu tj. vezani svetom riječju. Obilježja reda su redovnička strogost, celibat, suzdržavanje od opojnih sredstava, zabrana upotrebe novca i sl. Kadampe su isticali učenje o prajna-paramitama i put boddhisattve koji je bio uzor za svakodnevni život. Red Kadam zbog svoje strogosti nije bio široko rasprostranjen, a kasnije je njihovo učenje uključeno u školu Gelug.

Zbog Atišinih ogromnih zasluga kralj Sangt-sen-gampo ga je pred kraj života pozvao da još jednom dođe u Tibet kako bi mu se iskazale najviše počasti. Atiša nije mogao odbiti ovaj poziv, iako je već bio u dubokoj starosti. Preminuo je na putu za Lhasu u mjestu Lethan. Atišin život i duhovni rad u Indiji te misionarsko djelovanje u Tibetu i Sumatri se poklapa s vrhuncem kulturne moći carstva Pala. Oko 120 godina nakon razdoblja Atiše carstvo Pala počinje slabjeti pod udarima hinduističke dinastije Čola iz južne Indije te borbama s hinduističkim dinastijama Raštrakuta i Pratihara iz sjeverne Indije. Konačno ga je na povijesnoj pozornici zamijenila brahmansko-kšatrijska dinastija Sena, nekadašnji vazali Pala koji su stekli nezavisnost i postupno preuzeli vlast u Bengalu. Sene su vladali iz grada Navadvipa, a u razdoblju od oko 150 godina njihove vlasti u Bengalu postupno nestaje buddhizam, uvodi se kastinski sustav i nova hinduistička religija purana. Dinastiju Sena su oko sredine 13. st. zamjenili vladari iz obitelji Deva, koji su bili i posljednji hinduistički vladari Bengala. Buddhistički utjecaj je u to vrijeme bio izrazito slab, iako su još uvijek postojala određena središta buddhističkog utjecaja osobito u istočnom Bengalu (današnjem Bangladešu). U tom razdoblju se miješanje buddhističkih i hinduističkih tantričkih kultova nastavilo do neprepoznatljivosti u kojoj se provodila asimilacija buddhizma u novu puransku hinduističku religiju pod pokroviteljstvom kraljevskih i plemićkih obitelji koje su prelazile na hinduizam. Konačan udar buddhizmu u Indiji i Bengalu je zadan od strane muslimanskih osvajača u 14. i 15. stoljeću. Velike narodne mase buddhističkih vjernika u Bengalu zbunjene 300-godišnjim opadanjem utjecaja buddhizma, nestankom buddhističkih vladarskih porodica, slabljenjem buddhističkih samostana i sveučilišta te širenjem puranskog hinduizma koji je sa sobom nosio ponovno nametanje kastinskih odnosa konačno su pod novim muslimanskim vladarima Bengala počele prelaziti na islam. Ta je pojava primjetna i u drugim dijelovima Indije u kojima je neposredno prije muslimanskog prodora došlo do slabljenja buddhizma pod naletom novog (puranskog) hinduizma. Tako su pokrajine poput Bengala, Kašmira, Sindha (Pakistan) ili Gandhare (Afganistan) s pretežnim buddhističkim utjecajem postale u vrlo kratkom razdoblju većinska muslimanska područja. No, uspon i pad vladarskih kuća i njihovih carstava, bez obzira na to da li su bili zaštitnici ili protivnici buddhizma, svjedoći o temeljnim učenjima buddhizma - sve pojave su prolazne, sve pojave su bolne i niti jedna nema trajno sopstvo. Ipak, ako uzmemo u obzir učenje o karmi, jednako u buddhizmu i hinduizmu, možemo reći da je carstvo Pala steklo zasluge u širenju buddhizma na područja u kojima je vladalo. Osobito je uočljivo činjenica tako bliska buddhističkom učenju o nenasilju da se taj utjecaj najviše odrazio u Tibetu, državi nad kojom Pale nisu imale nikakvu političku vlast, ali su s njom uvijek održavale vrlo tople prijateljske i kulturne veze. Veze kojima se buddhizam prenio i utvrdio bez vojnog osvajanja i političkog utjecaja.

Slike buddhistickih skulptura i stupa iz razdoba Pala:
http://en.wikipedia.org/wiki/index.html?curid=1193777
http://www.asianart.com/carlocristi/2.html
http://www.sos-arsenic.net/english/pottery/index.html
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2008., 11:34   #991
koje je tocno znacenje prezenciju buddha-kipova u hramovima? u svrhu inspiracije? il nes trece...
horus is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.08.2008., 21:30   #992
Pa simbolika bi trebala biti ista kao i kod same riječi Buddha. Dakle, neka ljudska poveznica sa 'buđenjem' i valjda podsjetnik da se pod hitno moraš 'probudit'.

Barem koliko sam ja skužio.

A sad, tko zna što znači svim tim ljudima.
crazy person is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.08.2008., 23:09   #993
Prenosim vijest od poznanice iz Bgd:

Dragi prijatelji,

u sredu 27.08.2008 u 19.30h, u velikoj sali Studentskog Kulturnog Centra u Beogradu, Lama Ole Nidal ce dati predavanje na temu "Budizam - nauka o umu".

Evo i nekoliko informacija o njemu:

Lama Ole rođen je u Danskoj, 1941. godine. On i njegova supruga Hana postali su, 1968. godine u Nepalu, učenici lame Lopon Ceču Rinpočea, a zatim i XVI Karmape. XVI Karmapa je bio najveći majstor meditacije XX veka i poglavar Karma Kađu linije, jedne od četiri tradicionalne skole tibetskog budizma. Posle vremena provedenog u intenzivnom učenju i meditaciji sa Karmapom i drugim velikim tibetanskim lamama, Karmapa je Oleu i Hani Nidal poverio da budizam učine dostupnim zapadnom umu, nastavljajući 25 vekova neprekinutu liniju transmisije. Od tada, njihov zivot je ispunjen neprestanim putovanjima i predavanjima sirom sveta. Osnovali su vise od 500 budističkih centara u Evropi, Severnoj i Juznoj Americi, Aziji, Australiji i Novom Zelandu.

Od 1994. godine, Lama Ole Nidal redovno drzi predavanja i kurseve u Srbiji. Do sada najznačajniji skup u nasoj zemlji odrzan je 2002. godine u Zemunu, kada se 450 učesnika okupilo na petodnevnom kursu Pove - meditacije transfera svesti.

Lama Ole Nidal je dao bezbrojne novinske, radijske i televizijske intervjue i autor je osam knjiga, koje su prevedene na mnoge svetske jezike. Na srpskom jeziku, do sada su objavljene dve njegove knjige: Stvari kakve jesu (1997) i Ngondro - četiri osnovne prakse tibetanskog budizma (1998).

,,Budizam nazivamo religijom iskustva, zato sto metodi dovode do ostvarivanja cilja. Istina se, ovde, spoznaje kao sveprozimajuća i neodvojiva od svih bića. Da bi se to ostvarilo, praktikovanje mora biti neprekidni eksperiment sa umom i voditi ka svesnosti o njegovom bogastvu i mogućnostima. Na kraju, kao i u slučaju samog Bude, ovaj postupan, metodičan rad koji uključuje telo, govor i um vodi do potpune spoznaje uma: prosvetljenja. Citiraću sadasnjeg poglavara nase linije, XVII Karmapu Taje Dorđa ,,Budizam nije religija. Budizam je metod", koji nas povezuje sa nasom sustinom. Lama Ole Nidal

Dobrodosli!
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.08.2008., 21:01   #994
Za one koji bi bolje da upoznaju budistički Pali kanon, na forumu Prosvetljenje, podforum Theravada budizam krenulo je zajedničko iščitavanje i komentarisanje Govora srednje dužine (Majjhima nikaya). Zainteresovani mogu da se priključe, tako podele svoje komentare i pitanja sa drugima i ujedno prodube poznavanje Budinog učenja.

sati is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.08.2008., 12:11   #995
Fazlija, Sati

Kako bi lijepo bilo, kad bi bilo...
Ali nije, jer ovdje prezentirana škola je jedna od devijantnih tibetanskih škola, između ostalog iz razloga što ne priznaju H.H. Dalaj Lamu; Prestavljati se autoritetom u budizmu a ne vidjeti Dalaj Lamu kao Avalokitešvaru je u samoj svojoj suštini kontradiktorno. Spletkarenje, nazivanje svojega « učenja » jedinim ispravnim, proglašavanje inkarnacija učitelja po babi i stričevima, masovnost sa ciljem zgrtanja love, sve takve stavri nikada nisu bile budizam.Tako da škole koje ne priznjau H.H. Dalaj Lamu za vrhunskog poglavara svih tibetanskih škola ne bi se moglo smstrati izvornom Budizmom.
Ništa mudro, samo moja preporuka: NE TIM PUTEM!
Bango is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.08.2008., 13:41   #996
Quote:
Bango kaže: Pogledaj post
Fazlija, Sati
Kako bi lijepo bilo, kad bi bilo...
Cenjeni moj prijatelju, ni pored najbolje volje nisam shvatio sta zelis da mi kazes.
Naime, uz sav trud ne uspevam da dokucim svoju vezu sa tibetanskim budizmom. Mora da sam nesto propustio
sati is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2008., 09:33   #997
Quote:
sati kaže: Pogledaj post
Cenjeni moj prijatelju, ni pored najbolje volje nisam shvatio sta zelis da mi kazes.
Naime, uz sav trud ne uspevam da dokucim svoju vezu sa tibetanskim budizmom. Mora da sam nesto propustio
Oprosti prijatelju Sati, što sam te potpuno bezrazložno upleo u priču gore.
Bango is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2008., 22:58   #998
Sad mi je lakše. Već sam posumnjao da je počela skleroza da me drma
sati is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2008., 16:52   #999
da li je budizam ateizam. jer koliko vidim budisti nemaju boga, mislim buda nikad im nije dao odgovor na to pitanje, ono sve je usmjereno na čovjeka , mislim imaju život poslije smrti, al boga ne, ne?
__________________
volume3d: "Zvuči kao neki recept 'jeftina torta za 12-15min' koji bi uploadala neka bosanka na youtube (obavezno mora ići puding ili šlag iz vrećice ili biljni šlag)"
Ja,Lucifer is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2008., 17:18   #1000
Quote:
Ja,Lucifer kaže: Pogledaj post
da li je budizam ateizam. jer koliko vidim budisti nemaju boga, mislim buda nikad im nije dao odgovor na to pitanje, ono sve je usmjereno na čovjeka , mislim imaju život poslije smrti, al boga ne, ne?
Budizam ne poriče postojanje različitih božanstava, ali poriče postojanje onog vrhovnog, tvorca svemira i udelitelja nagradi i kazni. Tako, prema Pali kanonu, upravo jednom božanstvu koje se zove Brahma Sahampati treba da zahvalimo što je Budu, posle prosvetljenje, nagovorilo da počne da podučava o otkriću koje je načinio.

Sve u svemu, bogovi su bića kao sva druga, po tome što se rađaju i umiru unutar kruga samsare. A nama nagrade i kazne udeljuju jedino naša dela. Ona su naša imovina, naše nasledstvo.

sati is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 06:58.