Budizam

[konjokradica]

Gdje su mu argumenti? I tko kaže da je Bog različit od sebstva u monoteistčkm religijama? I neka knjige o jogi reklamira na temama u svezi s hinduizmom.

[Beljki]

nebi mu se molio da nema odvojenosti. Odvojenost=dualizam.

I u budhizmu se koriste yoga tehnike, osobito nekim pravcima mahayane.

[konjokradica]

Zašto onda nešto što se ne slaže s njegovim poimanjem stvarnosti naziva besmislicom, umjesto drugačijim mišljenjem? Sigurno ne zato što je "produhovljen".

[Beljki]

Ma nema to veze s produhovljenoscu. Neko je vise "jednostran" u gledanju, neko je bolje u stanju promjeniti kut gledista i sagledati nesto iz raznih perspektiva. Nije vezano nit za duhovnost nit za inteligenciju nit sta trece.. jednostavno je prica za sebe. Bilo je svetih osoba iznimno fanaticnih kao i onih sa dobrim razumjevanjem drugih.. ko zna zasto. Neko moze dosta luta prije nego nadje svoj film pa upozna puno toga i ako ima pozitivna iskustva imat ce dobro misljenje i dalje, osim ako u toj njegovoj "zavrsnoj sljedbi" nemaju izrazito fanaticne stavove glede drugih. Zatim pitanje je karaktera same sljedbe/religije. Neke poticu razmatranje stvari iz raznih gledista i sirenje horizonata, neke teze sto vecoj jednousmjerenosti. Pitanje je u istocnim sljebama kakav je ucielj ako se covjek nalazi u sistemu koji naglasava ulogu gurua. Zatim zanimljivo mi je kako sam navise rada na medjureligijskom dijalogu kod katolika naisao u kontemplativnim redovima (benediktici i njihove reformacije, kamaldolezani..) i to na razini "misticnog" i monaskog dijaloga. Vjerojatno spoj vlastite intenzivnije duhovne prakse (i vjerojatno iskustva) te poznavanja tudjih tradicija sto moderna globalizacija i dostupnost informacija dozvoljava kao i vrijeme za proucavanje kojeg mozda kontemplativci imaju vise od onih vise posvecenih radu ili propovjedanju..

samo nagadjam naravno, no zelim reci da su nasi stavovi prema drugim duhovnim tradicijama odraz vise nekih drugih stvari nego samih duhovnih dostignuca. Neko vrlo radno (moda i od malena ako je odgajan u toj religiji) prihvati odredjeni sistem, on mu tolko lezi da ga ni ne propituje, dostigne duhovno jako puno kroz njega ali upravo zbog toga je ogranicen u odnosu na druge tradicije. S druge strane neko moze odlicno poznavat sve i svasta, ali stekat na duhovnoj praksi i napretku.. naravno i obratno. Ne mislim da to ima ikakve direktne veze sa produhovljenoscu.

[Fazlija]

konjokradica kaže:

Kršćanstvo nema za počelo dva boga, već Jednog.
Istina je da učenje Rimokatoličke Crkve govori o stvaranju "ex nihilo", ali da je to napravilo ograničeno biće je prokleta laž. Nigdje kod kršćana (ne samo kod rimokatolika) nećeš naći da je Stvoritelj ograničeno biće. Isto vrijedi za muslimane i Židove.

Ako reklamiraš knjige o jogi, kakve veze ima budizam s jogom?

Krscanstvo nazalost niti samo nije svjesno da zastupa dva ili cak vise prapocela, jer mi se cini da taj problem jednostavno nije dosljedno domislilo do kraja kao istocnjacki sustavi duhovne filozofije. Na Istoku to ne bi ostalo neprimjeceno, i um izvjezban u istocnim sustavima odmah primjecuje da je rijec o dualistickoj filozofiji.

Ako naucavamo da je Bog stvorio svijet "iz nista", postavlja se pitanje tko je stvorio to nistavilo?! Na pocetku, prije samog cina stvaranja (vrlo uvjetno receno) postojao je samo Bog, sveprisutan, u svemu, svugdje bez granice. Nije postojalo niti jedno mjesto bez Boga. Nema osnove za nikakvu prazninu. Dakle, ili je Bog iz Samoga Sebe stvorio nistavilo, pa onda iz nistavila sve ostalo... ili mislite da je odmah na pocetku postojao Bog i nistavilo? U prvom slucaju je rijec o monizmu, a u drugom o dualizmu. Meni se cini da krscani ipak zastupaju drugu mogucnost. Ako je to tako, onda je ustvari Bog samo djelatna sila tog nistavila, a nistavilo je ustvari prava sustina svijeta. Dobro, Nagarjuna bi se s tim slozio, samo ne bi prihvatio Boga kao djelatnu silu nistavila .Po tome je dakle tako razumljen Bog vrlo ograniceno bice. Tome ne pomaze ako se na njega nalijepi naljepnica "Bog, neograniceno Bice". Bez obzira kako Ga krscani nazivali, oni Ga razumiju na vrlo ogranicen nacin.

Tako je krscanstvo neka vrsta politeizma u kojem postoje Bog, Vrag i pojavni tvarni svijet kao nezavisno polje u kojem se oni sukobljavaju. U najmanju ruku nije dobro objasnjen odnos Tvorca i tvorevine.

No, da se vratimo Bogu. Taj pojam u buddhizmu ne igra vaznu ulogu. U svakom slucaju onakav Bog (kao u krscanstvu) koji bi bio razumljen kao neko veliko, mocno, glavno, ali ipak jos uvijek ograniceno bice - prema takvom bogu buddhizam gaji potpunu ravnodusnost (iako se spominje da je bas takav bog Brahma zamolio Buddhu da izlozi svoju nauku za dobrobit svih bica, pa tako i njega samoga). Ukoliko Boga razumijemo na posve dosljedan monisticki nacin kako npr. u tantri ili advaita i shuddha vedanti, onda bi takav Bog bio jedna apsolutna neizrecena i nepojmljiva sustina koja nadilazi domasaj uma. U tom slucaju bi mogao postojati dovoljno sirok prostor za razgovor s buddhistima o tome nije li ono sto oni smatraju nirvanom ustvari posve isto kao ono sto yoga, tantra i vedanta nazivaju nirguna brahma? Eto, to bi bilo moje misljenje o tom pitanju.

Na koncu, kakave veze imaju moje reklame i prodaje yoga knjiga? Zar ako objavim prodaju yoga knjiga ne smijem pisati na temama o buddhizmu ili... alpinizmu?! Osobno radim tantricku yogu, ali sam veliki simpatizer buddhizma.

[konjokradica]

Fazlija kaže:

Krscanstvo nazalost niti samo nije svjesno da zastupa dva ili cak vise prapocela, jer mi se cini da taj problem jednostavno nije dosljedno domislilo do kraja kao istocnjacki sustavi duhovne filozofije. Na Istoku to ne bi ostalo neprimjeceno, i um izvjezban u istocnim sustavima odmah primjecuje da je rijec o dualistickoj filozofiji.

Ako naucavamo da je Bog stvorio svijet "iz nista", postavlja se pitanje tko je stvorio to nistavilo?! Na pocetku, prije samog cina stvaranja (vrlo uvjetno receno) postojao je samo Bog, sveprisutan, u svemu, svugdje bez granice. Nije postojalo niti jedno mjesto bez Boga. Nema osnove za nikakvu prazninu. Dakle, ili je Bog iz Samoga Sebe stvorio nistavilo, pa onda iz nistavila sve ostalo... ili mislite da je odmah na pocetku postojao Bog i nistavilo? U prvom slucaju je rijec o monizmu, a u drugom o dualizmu. Meni se cini da krscani ipak zastupaju drugu mogucnost. Ako je to tako, onda je ustvari Bog samo djelatna sila tog nistavila, a nistavilo je ustvari prava sustina svijeta. Dobro, Nagarjuna bi se s tim slozio, samo ne bi prihvatio Boga kao djelatnu silu nistavila .Po tome je dakle tako razumljen Bog vrlo ograniceno bice. Tome ne pomaze ako se na njega nalijepi naljepnica "Bog, neograniceno Bice". Bez obzira kako Ga krscani nazivali, oni Ga razumiju na vrlo ogranicen nacin.

Tako je krscanstvo neka vrsta politeizma u kojem postoje Bog, Vrag i pojavni tvarni svijet kao nezavisno polje u kojem se oni sukobljavaju. U najmanju ruku nije dobro objasnjen odnos Tvorca i tvorevine.

No, da se vratimo Bogu. Taj pojam u buddhizmu ne igra vaznu ulogu. U svakom slucaju onakav Bog (kao u krscanstvu) koji bi bio razumljen kao neko veliko, mocno, glavno, ali ipak jos uvijek ograniceno bice - prema takvom bogu buddhizam gaji potpunu ravnodusnost (iako se spominje da je bas takav bog Brahma zamolio Buddhu da izlozi svoju nauku za dobrobit svih bica, pa tako i njega samoga). Ukoliko Boga razumijemo na posve dosljedan monisticki nacin kako npr. u tantri ili advaita i shuddha vedanti, onda bi takav Bog bio jedna apsolutna neizrecena i nepojmljiva sustina koja nadilazi domasaj uma. U tom slucaju bi mogao postojati dovoljno sirok prostor za razgovor s buddhistima o tome nije li ono sto oni smatraju nirvanom ustvari posve isto kao ono sto yoga, tantra i vedanta nazivaju nirguna brahma? Eto, to bi bilo moje misljenje o tom pitanju.

Na koncu, kakave veze imaju moje reklame i prodaje yoga knjiga? Zar ako objavim prodaju yoga knjiga ne smijem pisati na temama o buddhizmu ili... alpinizmu?! Osobno radim tantricku yogu, ali sam veliki simpatizer buddhizma.

"Iz ništa" nije najbolji prijevod, i s time se mnogi teolozi slažu.
Ništavilo je jako teško shvatiti i nacrtati u umu. Više odgovara da je u početku bio Bog,a ničega osim Boga nije bilo. Ništavilo nije nešto, već ništa. Zato je te ključne riječi teško prevesti. Misli se na to da prije Boga nije bilo ničega. Da je on započeo stvaranje. Takav Bog jest neograničen, inače ne bi bio Bog. Naravno da se Bog ne može pojmiti niti zamisliti. Zato postoje slike koje olakšavaju shvaćanje Boga. Mislim da prije nego nešto kažeš o kršćanskoj duhovnosti i mistici, trebaš (ne moraš) pročitati djela sv. Ivana od Križa, Meistera Eckharta, Terezije Avilske, Dionizija Areopagite (ne baš sve; nešto je prevedeno na hrvatski - svakako Ivana od Križa i Meistera Eckharta; takvi pisci su jedini koji imaju zanimanje budista u odnosu na kršćanstvo (tzv. negativna teologija)).
http://www.geocities.com/sinkronicitet/mistika.html

[Fazlija]

Izuzetno su mi dragi mistici poput Ivana od Krica i Tereze Avilske. Njihova koncepcija duhovnih zaruka, vjencanja i sjedinjenja duse s Bogom mi je vrlo bliska. No, oni su mnoge duhovne stvari morali skrivati i nejasno izricati od straha pred Inkvizicijom.

Osobno ne vidim pravog razloga zasto bi se to "nista" uopuce spominjalo ako ne postoji i ne predstavlja ista vise osim Boga samoga?! Zbog cega krscanski teolozi jednostavno ne kazu (kao sto kazu recimo tantricki) da je Bog svijet ispoljio iz samoga Sebe? No, mozda tom temom uzurpiramo prostor buddhistima?

[konjokradica]

Fazlija kaže:

Izuzetno su mi dragi mistici poput Ivana od Krica i Tereze Avilske. Njihova koncepcija duhovnih zaruka, vjencanja i sjedinjenja duse s Bogom mi je vrlo bliska. No, oni su mnoge duhovne stvari morali skrivati i nejasno izricati od straha pred Inkvizicijom.

Osobno ne vidim pravog razloga zasto bi se to "nista" uopuce spominjalo ako ne postoji i ne predstavlja ista vise osim Boga samoga?! Zbog cega krscanski teolozi jednostavno ne kazu (kao sto kazu recimo tantricki) da je Bog svijet ispoljio iz samoga Sebe? No, mozda tom temom uzurpiramo prostor buddhistima?

Terezija Avilska je prva žena proglašena Naučiteljicom Crkve od strane Katoličke Crkve. Istina je da je bila pod paskom inkvizicije, ali je konačan sud donijela Crkva poslije njene smrti, pa me zanima čemu ove poluistine. Mrziš Katoličku Crkvu ili što? Ivan od Križa je također crkveni naučitelj, i nikada nije proganjan od inkvizicije. Ako si netolerantan prema drugoj vjerskoj zajednici, pa se koristiš poluistinama i lažima, ne znam što bih ti rekao osim da mi se budizam sviđa više od tebe. I, po meni, budizam autentično mogu tumačiti budisti, a ne npr. hinduisti. Isto kao što kršćanstvo autentično mogu tumačiti kršćani, a ne npr. muslimani.

[sati]

Staro je iskustvo, Atula, nije tek današnje,
da se prekorava onaj tko šuti, kao i brbljavci,
pa i onaj čiji je govor prijazan.
Nitko na svijetu nije besprijekoran.

Niti je bilo, niti će biti, niti sada ima
čovjeka koga se samo prekorava ili samo hvali.

Dhammapada, stihovi 227-8


Možda nekad pomislimo kako Buda nije bio kritikovan ili optuživan za bilo šta, jer je bio toliko pročišćen. To je pogrešno zaključivanje. Zapravo, bilo je upravo suprotno; bio je kritikovan, prekorevan i čak nepravedno optuživan, baš kao i svako drugi. Tragati samo za pohvalom i strahovati od kritike, rekao je, besmisleno je. Komentar uz gornja dva stiha opisuje situaciju kada je veća grupa duhovnih tragača putovala u potrazi za najproduhovljenijim od Budinih učenika kako bi im rastumačio Učenje. Jedan monah je, tako, samo sedeo i ćutao i to ih baš nije mnogo impresioniralo. Drugi im je izlagao nadugačko i
naširoko i o tako uzvišenim stvarima da ih je to bacilo u očajanje. Treći, kad je čuo njihove pritužbe o prethodnicima, ponudio im je učenje koje su oni kasnije ocenili kao suviše pojednostavljeno za njih. Kad je ta grupa konačno stigla kod Bude, opisali su zamerke koje su imali u vezi sa monasima i njihovom podukom. Buda je iskoristio priliku da ukaze kako bila šta što uradimo u ovom zivotu, šta god da kažemo (ili ne kažemo), ne možemo izbeći da nas neko zbog toga kritikuje. Potom je nastavio kako je jedina kritika koja zaista treba da nas zanima ona koju nam uputi mudrac. Ako nas kritikuje neko ko i sam živi čistim životom, imamo razloga da obratimo pažnju na njegove reči. No, možda nas pogađa kritika ma od koga dolazila. U tom slučaju, neophodno je da stvari pogledamo malo dublje. Čak je i Buda bio meta bola koji ljudi i neznajući nose u sebi, jer kritikovanje odatle dolazi. I zato ćemo najverovatnije i sami biti meta. U svemu tome može pomoći ako razumemo da ljudi time samo izbacuju iz sebe bol koji više nisu u stanju da izdrže; oni ga izražavaju kroz nalaženje mana u drugima. Kada imamo svesnost i sposobnost da sebe do kraja prihvatimo, tada jednostavno nismo skloni da kritikujemo bilo koga, ni sebe, a ni druge.

[114DiraR]

Kako se zove sveta knjiga budista ?
Da li ta knjiga ima neke nadnaravne stvari kojim dokazuje svoju ispravnost ?

Ako ste već napisali sorry, prevelik je forum da sve čitam, zanima me čisto informativno . Želim znati par stvari i o budizmu

[sati]

114DiraR kaže:

Kako se zove sveta knjiga budista ?

Nije jedna knjiga, već više njih. Ukupno 34. One se zajednički nazivaju Tipitaka. Više možeš naći ovde

114DiraR kaže:

Da li ta knjiga ima neke nadnaravne stvari kojim dokazuje svoju ispravnost ?

Nema. To ti je više naravna, nego nadnaravna stvar. Kao nekakav recept kako skuvati dobru čorbu. Pa onda po njemu probaš. Ako uspeš, znači da je recept dobar. Tako se on proverava. Ako ne uspeš, tražiš drugi recept. Mada dosta zavisi i od kuvara.

114DiraR kaže:

Ako ste već napisali sorry, prevelik je forum da sve čitam, zanima me čisto informativno . Želim znati par stvari i o budizmu

U tom slučaju najkraći put ti je da pročitaš ovo

Sve najbolje

[Beljki]

Uz Tipitaku koja je Theravada kanon kontam da postoji i dosta toga iz drugih skola odnosno iz Tipitake dva djela prihvacaju i drugi, ali imaju i svoje specificne tekstove, dok treci prihvaca Theravada, a ostali ne. Tako se bar nesto sjecam

[Fazlija]

konjokradica kaže:

Terezija Avilska je prva žena proglašena Naučiteljicom Crkve od strane Katoličke Crkve. Istina je da je bila pod paskom inkvizicije, ali je konačan sud donijela Crkva poslije njene smrti, pa me zanima čemu ove poluistine. Mrziš Katoličku Crkvu ili što? Ivan od Križa je također crkveni naučitelj, i nikada nije proganjan od inkvizicije. Ako si netolerantan prema drugoj vjerskoj zajednici, pa se koristiš poluistinama i lažima, ne znam što bih ti rekao osim da mi se budizam sviđa više od tebe. I, po meni, budizam autentično mogu tumačiti budisti, a ne npr. hinduisti. Isto kao što kršćanstvo autentično mogu tumačiti kršćani, a ne npr. muslimani.

Moj stav o krscanstvu, ili o bilo kojoj pojedinoj krscanskoj crkvi, je posve nevazan... osobito na ovoj plemenitoj temi posvecenoj buddhizmu. I doista ne mrzim nikoga u svemiru, ali imam svoj stav o mnogim stvarima. Cinjenica da su oba sveca proglaseni "samo" nauciteljima, a ne i sluzbeno svecima RKC, jasno govori o stavu njihove crkvene zajednice o ucenjima koja su iznosili. Monizam je suprotan ucenjima te zajednice. Sada jednako kao i prije par stotina godina, kada je Tereza doista bila pod paskom Inkvizicije. To je u ono doba bilo otprilike kao da je netko u 20.st. bio pod paskom NKVD-a ili Gestapoa. Nije doduse bio poslan u logor, gulag ili odmah na lomacu, ali je cesto morao ici na informativne razgovore i tamo opravdavati svoju ideolosku ispravnost i vjernost potpuno neprosvjecenom i ne-duhovnom totalitarnom rezimu zasnovanom na sirenju praznovjerja, zatucanosti i dualizma najgore vrste. Sama cinjenica da je Inkvizicija istrazivala sv.Terezu Avilsku predstavlja jednu od najvecih sramota ljudske proslosti. Usprkos tome, ne vjerujem da ta rasprava zasluzuje siri prostor na temi o buddhizmu. Drago mi je da ti se buddhizam svidja vise od mene. I meni se buddhizam svidja vise od mene samoga, ali ipak vjerujem da svi ljudi mogu davati svoje tumacenje, misljenje i vidjenje bilo cega, pa tako i buddhizma, nezavisno od svoje vlastite ideoloske pripadnosti. To je naime jedna od osnovih ustavnih sloboda gradjana, pravo govora i pisanja na javnom forumu. Inace bi ovo bio monolog buddhista sa samima sobom.

[Fazlija]

Beljki kaže:

Uz Tipitaku koja je Theravada kanon kontam da postoji i dosta toga iz drugih skola odnosno iz Tipitake dva djela prihvacaju i drugi, ali imaju i svoje specificne tekstove, dok treci prihvaca Theravada, a ostali ne. Tako se bar nesto sjecam

Daj Beljki, ovakvim rebusima i vratolomijama mi samo zbunjujes zemljaka Bosanca! Neka samo procita najbolji buddhisticki web site na nasem govornom podrucju: www.yu-budizam.com pa ce sve sam shvatiti.

Inace Vinayapitaku prihvacaju i therevada i mahayana. Suttapitaku prihvacaju takodjer i jedni i drugi, samo ju je mahayana nadopunila svojim sutrama. Abhidhammapitaka je prihvacena od theravade (naravno, ona ju je i napisala), ali je prihvacaju i mnoge (osobito rane) mahayanske skole. Poznata je samskrtska Abhidharmapitaka skole sarvastivada. Doduse malo je kraca nego ona theravadska na paliju, ali je to osnovna mahayanska Abhidharma koju su kasnije preuzele skole madhyamaka i yogacara. Ipak, Abhidharma je u mahayani izgubila svoj prijasnji znacaj, jer su nove mahayanske sutre donekle bitno promijenile teologiju buddhizma, pa su cesto njezinu vaznost ustvari zamijenila tumacenja i prirucnici raznih mahayanskih ucitelja. No sve tri kosare postoje i u theravadi i u mahayani.

[Beljki]

Fazlija kaže:

Cinjenica da su oba sveca proglaseni "samo" nauciteljima, a ne i sluzbeno svecima RKC, jasno govori o stavu njihove crkvene zajednice o ucenjima koja su iznosili.

nije mi bas ovo jasno. Naucitelj crkve je jedna stvar, kanonizacija druga. U stvari ima vise kanoniziranih (nego svetaca), dakle rekao bih da ne samo da jesu sluzbeno sveci RKC nego medju "gomilom" svetaca imaju posebnom mjesto time sto su naucitelji crkve, znaci mogli bi reci medju onima koji definiraju njena ucenja. Naravno neki katolik ce to bolje znati, nadam se da nisam previse falio

Monizam je suprotan ucenjima te zajednice. Sada jednako kao i prije par stotina godina, kada je Tereza doista bila pod paskom Inkvizicije.

tu ne vidim neki problem. Jednako kao sto medju Indijcima i to svim sljedbama (shaivizma, shaktizma, vaishnavizma...) postoje i dualisticke sljedbe i one koje to nisu, svaka sa svojim argumentima, filozofijama, svecima, misticnim iskustvima i mitovima... tako je i krscanstvo jedna devocijska dualisticka tradicija i ne vidim nikakvog razloga zasto to ne bi bila i zasto bi to sto nesto nije nedualizam bilo smatrano necim losim ili inferiornim osim u istom onom smislu u kojem ce sami tvdi katolici drugacije poglede i iskustva smatrati inferiornim. Mana s druge strane jest fizicka prislila od strane crkve, progoni neistomisljenika i uopce uplitanje u svjetovne stvari te sljubljivanje sa politickim i vojnim silama. Zelim reci da nije nikakav problem sto ona slijedi svoj pristup vec je problem jedino sto drugima brani njihov.

[Fazlija]

Ovo sam nasao u jednoj svojoj staroj skripti:

VINAYA-PITAKA (zbirka redovničke discipline): nastala na osnovu starijeg izvankaknonskog ispovjednog obrasca
PATTI-MOKKHA (sam: prati-mokša)
- 277 članaka za ispitivanje redovničke discipline (uveo vjerovatno već Buddha)

1) Sutta-vibhanga (razjašnjenje sutta): tumačenje uz Patti-mokkhu, priče o okolnostima u kojima je Buddha dao neko pravilo

a) Para-jika (veliki prijestupi) b) Paćittiya (mali prijestupi)

2) Khandhaka (odsjeci)
propisi za razne ustanove zajednice (samgha) a) Maha-vagga (veliki odsjeci): 10 poglavlja, propisi za primanje u samghu, svečanosti posta, odijevanje, boravišta,
odnosi u zajednici (raskoli)
b) Ćulla-vagga (mali odsjeci): 10 poglavlja, stegoni postupci pri manjim prekršajima, propisi za redovnice, zgode kako
je Buddha dao neka pravila, povijest prvih dvaju sabora (Rajagrha i Vaišali)

3) Parivara (patha)
- mlađi dio, možda nastao na Šri Lanki, zbirka 19 malih radova:
dodaci i propisi u obliku pitanja i odgovora (katehizam), sličan Abhi-dhamma-pitaki, vjerovatno sličnog vremena nastanka

SUTTA-PITAKA (zbirka temeljnih učenja, Buddhine propovjedi u 5 zbirki):

1) Digha-nikaya (dugi govori) – 34 dulja govora, neka su kasnije obilno proširene legnedama (npr. Brahma-jala-sutta ili Maha-pari-nibbana-sutta)

2) Majjhima-nikaya (srednji govori) – 152 propovijedi i razgovora

3) Samyutta-nikaya (govori po skupinama) – 56 skupina vrlo kratkih govora vezanih za neke osobe i događaje, često ponavljanje i dramatski obrti

4) Anguttara-nikaya (govori s 1 članom više) – 11 skupina u kojima je 2308 sutta, u prvoj skupini je 1 predmet izlaganja, u drugoj su 2 itd.

5) Khudaka – nikaya (manji komadi) – 15 poglavlja vrlo raznorodnih sadržaja, stara buddhistička književnsot kao i mlađi dodaci (pjesništvo, priče), spada u mlađe zbirke kanona, ali sadrži i neke od najstarijih predaja (Dhamma-pada, Jatake, Thera/theri-gatha) + Milinda-painha (Pitanja kr. Menandrosa svecu Nagaseni) u burmanskom kanonu

ABHI-DHAMMA-PITAKA (7 zbirki tumačenja i razrada osnovnih pojmova):
Zasnivanje etike na psihologiji, u obliku pitanja i odgovora (katehizam), stariji izvori spominju da izvorno nije postojala, sautrantike nisu priznavale AdP kao dio kanona

1) Puggala-paininatti (opis osobnosti) - pregled psiholoških tipova ličnosti

2) Dhatu-katha (razvrstavanje elemenata) - 14 poglavlja o elementima duševnih pojava

3) Dhamma-sangani (nabrajanje duševnih stanja) - priručnih psihološke etike

4) Vibhanga (razdio) - nastavak prethodne zbirke

5) Patthana-pakarana ili Maha-pakarana

6) Yamaka (dvostruka pitanja) - pitanja i odgovori postavljeni dvostruko, potvrdno i niječno

7) Katha-vatthu (predmet rasprave): 23 odjeljka pitanja i odgovora (katehizam), pobijanje krivih učenja, tumačenje uz ovaj dio daje uvid u nastanak buddhističkih škola (mahasamghika), pripisuje se Tissa Moggaliputti, predsjedniku 4. sabora u Pataliputri

IZVANSKANONSKA DJELA MAHASAMGHIKA (priručnici):
Sačuvana gotovo jedino u kineskim i tibetskim prijevodima
Češće u kineskim zbog ranijeg utjecaja za vrijeme indijskih mahasamghika

MAHAVIBHAŠA (Veliko razjašnjavanje): pisac Vasumitra, na čelu skupine arhata koji su u Kašmiru održali 5. sabor oko 120.god. za cara Kaniške
- sakupljena i objašanjena nauka sarvasti-vade škole vaibhašika
- komentar Abhi-dhamma-pitake škole vaibhašika (sarvasti-vada)

ABHI-DHARMA-KOŠA (Riznica Abhidharme): pisac Vasubhandhu (možda brat Asange, osnivača yogačare?)
- tumačenje gledišta sarvasti-vade (nabrajanje i razvrstavanje pojmova)
- prvo se iznose izreke (karikah), a potom tumačenje (bhašya)

Buddhistička umjetnost (pjesme, proza, epovi):
Ašvaghoša (oko 120 n.e.) – začetnik kavye i prvi klasični pisac, savjetnik cara Kaniške

1) Buddha-čarita (Buddhin život) - veliki klasični ep o Buddhinu životu
2) Sundara'nanda kavya (Priča o Sundari i Nandi): ep o ljubavi Buddhina polu-brata Nande i lijepe Sundari
3) Sutra-alamkara (Ukras sutri): zbirka buddhističkih legendi

4) Mahayana-šraddhotpada-sutra (Buđenje vjere u mahayanu) – filozofski priručnik koji se pripisuje Ašvaghoši, iznosi učenje o alaya-vijinana (yogačara)

MAHA-VASTU (Veliki događaj):
životopis Buddhe , dio je Vinaya-pitake škole lokottara-vada

LALITA-VISTARA (Širenje igre):
životopis Buddhe u mahayanskoj verziji, nastao na osnovu starije palijske građe, kineski izvori tvrde da je to spis vaibhašika (savrasti-vade)

AVADHANA (Junačko djelo):
poučne priče o djelovanju karmana, nastale na osnovu Jataka i Apadana (biografija) iz pali kanona (Kuddhaka nikaya)

Divyavadana – nebeska junaštva, mlađi sloj ali još uvijek u stilu kasnih mahasamghika


PALIJSKI PREPOROD (theravada):
u 5. st.N.e. su redovnici Šri Lanki počeli pisati tumačenja smisla (attha-katha): Jataka-atthavannana (tumačenja Buddhinog života), njezin uvodni dio je... Nidhana-katha (Priča o početku), zbirka legendi o Buddhinu životu, najmanje iskićena čudesnim i natprirodnim zbivanjima.

Buddha-datta (4-5.n.e.): porijeklom iz Tamilnadua, posjetio Šri Lanku i napisao tumačenja (netti) uz Vinaya-pitaku i Buddha-vamšu

Buddhaghosa (5.n.e.): porijeklom iz brahmanske obitelji iz sj.Indije u blizini Boddhigaye, postao buddhist i djelovao na Šri Lanki
Napisao: tumačenja (netti) Vinaya-pitake i dijelova Sutta-pitake

priručnike: Visuddhimagga (Put pročišćenja) – moral (sila), sabranost (samadhi), spoznaja (panna)
Samanta-pasadika (vež 489. prevedena na kineski)

Dhammapala (5-6.n.e.): porijeklom s istočne obale Indije (Čennai), djelovao na jugu Šri Lanke, napisao tumačenja (netti) na nekoliko kanonskih knjiga


Mahayanske sutre (vaipulya-sutre, opsežne sutre): Teorijski su dio Sutra-pitake, ali mlađi dodaci, naknadne objave Sambhoga-kaye Buddhe
Mahayana: Vinaya-pitaku, zadržala
Sutra-pitaku, nadopunila novim sutrama
Abhi-dharma-pitaku, preuzela od vaibhašika (Sarvasti-vada), dala joj nova tumačenja i na koncu je zamijenila djelima svojih učitelja
- stari je kanon izgubio smisao, pa su se prenosila samo pojedina djela (ne više cjelina)

1) SADHARMA-PUNDARIKA (lopoč dobre nauke):
sastavljena na čistom samskrtu, umetnute strofe na hibridnom, sliči na purane (istog vr. nastanka). Sambhoga-kaya Buddha propovijeda o oslobođenju i spasenju bića

2) AVALOKITEŠVARA-GUNA-KARAN-DVAYUHA: posvećena milosrdnom buddhi Avalokitešvari, starija je prozna, mlađa u stihovima (opširan opis košare svojstava Avalokitešvare) Adi-Buddha = Brahma

3) SUKHAVATI-VYUHA (opširan prikaz blažene zemlje): opisi buddhe Amitabhe (Sjajnog) i zemlje blaženstva Suhkhavatii koja se dostiže dobrim djelima i obožavanjem Amitabhe

4) AMITAYUR-DHYANA-SUTRA: Amitabha kao Amita-ayus (dugoga života), meditacija kako doći u njegovu Čistu zemlju (sutra o meditaciji na dugovjekog Amitabhu)

5) LANKAVATARA-SUTRA:
Buddha posjećuje Šri Lanku i Ravani izlaže nauku, počeci škole yogačara

6) SAMADHI-RAJAN (kralj sabranosti):
začeci madhyamaka filozofije

7) PRAJNA-PARAMITA-SUTRE:
velika skupina nastala na jugu Indije, učenja bliska šunya-vadi, proza sa umetnutim stihovima
6 savršenstava (paramita): - darežljivost
- svjesnost
- blagost
- hrabrost
- zadubljenost
- mudrost
VAJRA-YANA:

1) Najstariji sloj predstavljaju zbirke čarobnih izreka (dharani):
Panca-rakšita-sutra (spis o 5 zaštita)
Manjušri-nama-samgiti (pjevanje Manjušrijevih imena) Nilakantha (Plavogrli) Vasudhara (držač svijeta)

2) Potkraj 5. st. dolaze opsežnija djela:
Maha-viroćana-sutra (spis velikog Sjajnika) i Manjušri-mula-kalpa (temeljni Manjušrijev obred)

3) Buddhističke tantre:

Guhya-samaja (skup tajni)
a) Kriya tantre (opisi obreda)
Tathagata-guhyaka (tajna svetih)
b) Čarya tantre (životno ponašanje upućenih)
Ekaviira (jedini junak)
c) Yoga tantre (upute o yogi)
Maha-kala (veliko vrijeme)
d) Anuttara-yoga tantre (metafizika i vrhunska yoga)
Maya-jala (mreža obmana)

[Fazlija]

Prenosim vijest iz Srbije, rijec je o jedinstvenoj prilici za sve ljubitelje buddhizma (osobito theravade) s nasih prostora da sudjeluju u izvornom seminaru vodjenom od strane vrlo iskusnog zapadnog buddhistickog redovnika iz jednog samostana u Britaniji, ako se ne varam (cini mi se da je redovnik Amaravati samostana):

Dragi prijatelji
i ove godine organizujemo kurs meditacije, kako bismo ono o cemu cele godine na ovom mestu pricamo, i prakticno proverili u kontaktu sa nasim gostom.
Za sve one koji su zainteresovani, vise informacija mogu naci ovde:
http://www.yu-budizam.com

Prijatan dan vam svima zelim!

[Fazlija]

Nova Kadampa ima seriju predavanja po Hrvatskoj:
http://www.meditacijauhrvatskoj.hr/ostaligradovi.html

Moze li netko malo vise reci o toj bastini? Meni je opcenito tibetski buddhizam dosta nepoznat. Cuo sam samo da su Nove Kadampe imale nekih trzavica za Dalai Lamom, ali ne znam da li je to tocno, niti ista vise i poblize o toj bastini.

[Beljki]

Fazlija kaže:

Nova Kadampa ima seriju predavanja po Hrvatskoj:
http://www.meditacijauhrvatskoj.hr/ostaligradovi.html

Moze li netko malo vise reci o toj bastini? Meni je opcenito tibetski buddhizam dosta nepoznat. Cuo sam samo da su Nove Kadampe imale nekih trzavica za Dalai Lamom, ali ne znam da li je to tocno, niti ista vise i poblize o toj bastini.

da, njihov osnovac se razisao od Dalai Lame i uopce Tibetanske hijerarhije te osnovao vlastitu instituciju u Engleskoj. Meni se bas ne svidjaju odvec no to zaista nije najbolji kriterij

[Yivanmukta]

Fazlija;

Krscanstvo nazalost niti samo nije svjesno da zastupa dva ili cak vise prapocela...

A što to ti o kršćanstvu znaš, majke ti mile !?
Kad si ga upoznao.
Kad je to i gdje Bog tvoje srce blago dodirnuo !?
Gdje si ti to Isusa upoznao ?

Tebe da sam Bog opali tamburom po glavi nebi ga bio svjestan, pitao bi eventualno tko je ugasio svjetla - filozofe stari.

Analiziraj nešto drugo...manje zahtjevno.
Puno ti bolje ide "lave".

PS.
(by the way - moj Nono je znao kazat kako onaj koji uporno pili po propalim idejama / ocvalim kultovima - više liči na tvrdoglavo magare !
Svaka sličnost sa stvarnim osobama / sitacijama - sasvim je slučajna)