Kako znati da je ovca ovca, a da stvarnost nije san?

[Leteća]

nexst kaže:

evo samo kratko.......xy puta vidim žensku :dvije noge,dvije ruke,duga kosa,dvije cice,stražnjca kao u Poršea....ma ono razmišljam sve upućuje da je pravo žensko.....priđem i upoznamo se i dalje žensko,par rečenica i dalje žensko i onda kad je bolje upoznam ......ma obična koza .......a nema ni dlaku kao koza ni četri noge......ma šta je to !?

Drugi put provjeri ima li dlakave noge.

[nexst]

Leteća kaže:

Drugi put provjeri ima li dlakave noge.

?? pa ono uglavnom su bile suknjice tik iznad koljena a nogice? pa vitke,onako kao u gazele,te dobro epilirane......teško je tako vidjeti.....da se bar za prvi spoj ne epilirate ono čisto *natural* bez push upa,bez pola kile šminke,bez umjetnih trepavica itd.....ma ono sve što odvlači pažnju od onoga što je u glavi

[Leteća]

nexst kaže:

?? pa ono uglavnom su bile suknjice tik iznad koljena a nogice? pa vitke,onako kao u gazele,te dobro epilirane......teško je tako vidjeti.....da se bar za prvi spoj ne epilirate ono čisto *natural* bez push upa,bez pola kile šminke,bez umjetnih trepavica itd.....ma ono sve što odvlači pažnju od onoga što je u glavi

Tko nema u glavi, ima u nogama.

[nexst]

Leteća kaže:

Tko nema u glavi, ima u nogama.

si ovo ti na slici...........kad si bila mlada i zgodna!?

[Leteća]

nexst kaže:

si ovo ti na slici...........kad si bila mlada i zgodna!?

Neću potvrditi, ali neću ni opovrgnuti.

[bozoou]

krena kaže:

Ali na žalost ima često i događaja koji su isto jako , jako rijetki, ali za neke katastrofični. Ali tako katastrofični da u tome nitko ne može pronaći ni najmanje zrno mudrosti. Sjeti se Tragedije na Kornatima.

Jer što je Kornatska tragedija: niz slučajnosti , vrlo rijetkih , koji su završili vrlo rijetkim prirodnim fenomenom , ali su se njih 13 našlo na krivom mjesu u krivo vrijeme: 50 metara i unutar 30 sekundi !!!
Jebeni sinhronicitet !

Sinkronicitet ne povezujem uz nikakvu božansku silu koja sudi hoće li nametnuti dobro ili zlo... (Dobro za koga? Zlo za koga? ..tu su stvari poprilično relativne)

Ako postoji ikakva veza, onda je to na razini "mehanike" poput gravitacije...koja ne bira na koga će pasti kamen.

Leteća kaže:

Autor teme sada pretpostavlja da treba postojati još jedna razina stvarnosti s koje bi se ova u kojoj sada živimo činila kao nelogična bedastoća. Bar ja pretpostavljam da on to pretpostavlja.

Kakve veze s tim imaju ovce, nemam blage. Osim ako su možda električne.

Ovca je primjer koja ukazuje kako mi cijeli svijet promatramo vođeni pretpostavkama. To nas prilično dobro služi, jer pravilo "sličnost nije slučajna" je vrlo konzistentno i ne vara nas. Tom logikom trebalo bi biti da i snovi djele puno više toga sa ovom stvarnosti nego nam se to čini...ali eto, u ovom slučaju ignoriramo sličnost iz određenih razloga koje ne opravdavam.

[nexst]

Leteća kaže:

Neću potvrditi, ali neću ni opovrgnuti.

znači sve su opcije otvorene...........hahaha čak i da su ti noge bile onako dlakave

[Leteća]

nexst kaže:

znači sve su opcije otvorene...........hahaha čak i da su ti noge bile onako dlakave

Ipak sam s Filozofskog.

Jesi li Bosanac? Mislim, pitam radi opcija.

[nexst]

Leteća kaže:

Ipak sam s Filozofskog.

Jesi li Bosanac? Mislim, pitam radi opcija.

s Filozofskog!!? baš se pitam kako sam na odjelu ' filozofije' nabasao na nekoga s Filozofskog??
neću potvrditi ali neću ni opovrgnuti da sam Bosanac ....zavisi od vrste opcija ))))

[Leteća]

nexst kaže:

s Filozofskog!!? baš se pitam kako sam na odjelu ' filozofije' nabasao na nekoga s Filozofskog??
neću potvrditi ali neću ni opovrgnuti da sam Bosanac ....zavisi od vrste opcija ))))

Trebamo nekoga da postavi skele. Kad završi Ekonomski, normalno.

[nexst]

Leteća kaže:

Trebamo nekoga da postavi skele. Kad završi Ekonomski, normalno.

Ekonomski!?Pa taj fakultet nema u Bosni

[somied]

bozoou kaže:

...citirat ću jedan dio iz teksta:



To je ono što sam spominjao da sam pogledom tražio kamion pod koji bi se bacio od oduševljenja. Zaista kada se desi jak sinkronicitet, em zanijemiš, em bi vrištao u istom momentu. I upravo to, svijet koji uzimamo "zdravo za gotovo" ...postaje veličanstven!


Zanimljivo mi je da u članku počinju sa primjerom kada se sjetiš neke osobe koju nisi vidio ni čuo godinama, i onda momentalno nazove ili ju sretneš tipa sutradan. ..to se i meni čini kao primjer koji je puno ljudi doživjelo u izraženom smislu da im zapne za oko čudnovata slučajnost. Nemam ideju zašto baš ta situacija toliko odskače učestalosti od drugih.

Evo jedne moje situacije koja mi je zapela za oko prije nego sam imao ikakvu ideju o sinkronicitetu. Ali bila je onako u najmanju ruku čudna.

Igrali pictionary i naišla riječ "kafeterija". I nitko od nas nije znao što ta riječ znači, bilo je svakakvih teza da je to neka vrsta kafića...no nitko nije bio siguran u ono što govori. Sutradan ja i cura u intersparu i meni za oko zapela neka čudna posuda ...bacim pogled da vidim što piše na cijeni, a ono tamo "kafeterija".
Hebemu, kada tako nešto dođe...malo zbunjen ostaneš.
Ako tko voli računati statističke šanse, neka slobodno da procjene kakvi su izgledi za to.


Nego, jednom sam uzeo mačku u ruke i pred njom škljocao po prekidaču svjetla. Mački kao da je postalo čudno kako svjetlo/mrak reagira na prekidač...i sva je postala zainteresirana oko tog prekidača.
Iz perspektive mačke, to je čarolija kako baš uvijek ide svjetlo nakon što škljocne prekidač. Nama ljudima je jasno da čarolije nema i što prekidač uistinu radi.
Vjerujem da je ista stvar sa sinkronicitetom...ne radi se o nikakvoj čaroliji, samo ne poznajemo dovoljno dobro materiju stvarnosti da nađemo logičku povezanost između naizgled ne povezanih događaja.

Istrazivanja su dokazala da ljudi izuzetno lose procjenjuju matematicku vjerojatnost. Zapravo je to evolucijska prilagodba, ali pustimo sad detalje. Zapravo lose procjenjuju broj mogucih dogadjaja. Docim je vjerojatnost nekih dogadjaja vrlo mala, postoji jako veliki broj dogadjaja koje mi percipiramo kao koincidencija (pridajemo im neko subjektvno znacenje). Kako ovo drugo mozemo intuintivno relativno dobro procjeniti, a u onom prvo strasno grijesimo (vidi "paradoks" rodjendana - vjerojatnost da dva covjeka imaju rodjendan na isti dan je dosta mala, ali u grupi od npr. 20 ljudi ima puno mogucih parova koji se mogu usporediti), tako se nekim stvarima cudimo ko pura dreku. Vjerojatnost jednog "cudnog" dogadjaja je umnozak dva broja (pojednostavljeno): velikog broja mogucih "cudnih" dogadjaja x vjerojatnost jednog (mali broj). Rezultat tog umnoska otkriva i ne tako nevjerojatan dogadjaj (mala je vjerojatnost da se desi jedan unaprijed izabrani takav dogadjaj, ali postoji strasno puno mogucih dogadjaja).

Kao sto mozak u u dvije crte i dvije tocke prepoznaje lice - :-), tako i groznicavo nalazi korelacije i medjuzavisnosti. U tom ocajnickom pokusaju i grijesi, sistematski. Mozak je stohasticki automat, ne digitalni.

Elem, teorija da je ono sto mi zovemo java zapravo samo neciji san spada u red nefalsifikabilnih teorija.
Daklem zgodna je za filozofiju jer mozes trkeljati o tome do u beskraj i ne mozes nista dokazati, ali bi se po konvenciji odbacila u naucnom svijetu. Zapravo nije ni teorija u naucnom smislu (ne zadovoljava kriterije nuznosti i dovoljnosti).

[222mm]

somied kaže:

Istrazivanja su dokazala da ljudi izuzetno lose procjenjuju matematicku vjerojatnost. Zapravo je to evolucijska prilagodba, ali pustimo sad detalje. Zapravo lose procjenjuju broj mogucih dogadjaja. Docim je vjerojatnost nekih dogadjaja vrlo mala, postoji jako veliki broj dogadjaja koje mi percipiramo kao koincidencija (pridajemo im neko subjektvno znacenje). Kako ovo drugo mozemo intuintivno relativno dobro procjeniti, a u onom prvo strasno grijesimo (vidi "paradoks" rodjendana - vjerojatnost da dva covjeka imaju rodjendan na isti dan je dosta mala, ali u grupi od npr. 20 ljudi ima puno mogucih parova koji se mogu usporediti), tako se nekim stvarima cudimo ko pura dreku. Vjerojatnost jednog "cudnog" dogadjaja je umnozak dva broja (pojednostavljeno): velikog broja mogucih "cudnih" dogadjaja x vjerojatnost jednog (mali broj). Rezultat tog umnoska otkriva i ne tako nevjerojatan dogadjaj (mala je vjerojatnost da se desi jedan unaprijed izabrani takav dogadjaj, ali postoji strasno puno mogucih dogadjaja).

Kao sto mozak u u dvije crte i dvije tocke prepoznaje lice - :-), tako i groznicavo nalazi korelacije i medjuzavisnosti. U tom ocajnickom pokusaju i grijesi, sistematski. Mozak je stohasticki automat, ne digitalni.

Elem, teorija da je ono sto mi zovemo java zapravo samo neciji san spada u red nefalsifikabilnih teorija.
Daklem zgodna je za filozofiju jer mozes trkeljati o tome do u beskraj i ne mozes nista dokazati, ali bi se po konvenciji odbacila u naucnom svijetu. Zapravo nije ni teorija u naucnom smislu (ne zadovoljava kriterije nuznosti i dovoljnosti).

Samo što kada se čovjeku dogodi nešto malo vjerojatno to ostavi ogroman dojam na njega, pa upadne u zamku pridavanja značaja tome što se upravo njemu dogodio takav događaj.
Napomenuo bi da nam se vjerojatno događaju još i više i još manje vjerojatni događaji, svakodnevno, ali koji nisu povezani s nekim od naših trenutnih interesa, pa ih i ne primjećujemo.
A stvar je jednostavna za one koji se čude. Treba ponoviti pokus relativno veliki broj puta. Recimo izazivanje događaja prema želji, kao npr. pronalaženje 100 kuna svaki mjesec sljedećih godinu dana, pa onda iz dobivenih podataka nešto zaključiti, premda je i to statistički premali uzorak.

Što se tiče budnog života kao sna iz nekog drugog nivoa, zaista nema načina da se dokaže da nije tako.
Ali ne može se dokazati da svijet nije stvoren prošli četvrtak poslijepodne. Postoji beskonačno takvih neoborivih teorija i bavljenje njima je gubitak vremena.
Vrijeme u ovom svijetu, stvarnom ili nestvarnom, jedinom ili jednom od, nam je ograničeno. Mislim da je bolje baviti se stvarima primjenjivim ovdje.

[Jednostavko]

222mm kaže:

Vrijeme u ovom svijetu, stvarnom ili nestvarnom, jedinom ili jednom od, nam je ograničeno. Mislim da je bolje baviti se stvarima primjenjivim ovdje.

A jedna od najzanimljivijih stvari kojima se možemo baviti "u ovom svijetu" je upravo to da spoznamo stvarnost.

[Jednostavko]

somied kaže:

Istrazivanja su dokazala da ljudi izuzetno lose procjenjuju matematicku vjerojatnost. Zapravo je to evolucijska prilagodba, ali pustimo sad detalje. Zapravo lose procjenjuju broj mogucih dogadjaja. Docim je vjerojatnost nekih dogadjaja vrlo mala, postoji jako veliki broj dogadjaja koje mi percipiramo kao koincidencija (pridajemo im neko subjektvno znacenje). Kako ovo drugo mozemo intuintivno relativno dobro procjeniti, a u onom prvo strasno grijesimo (vidi "paradoks" rodjendana - vjerojatnost da dva covjeka imaju rodjendan na isti dan je dosta mala, ali u grupi od npr. 20 ljudi ima puno mogucih parova koji se mogu usporediti), tako se nekim stvarima cudimo ko pura dreku. Vjerojatnost jednog "cudnog" dogadjaja je umnozak dva broja (pojednostavljeno): velikog broja mogucih "cudnih" dogadjaja x vjerojatnost jednog (mali broj). Rezultat tog umnoska otkriva i ne tako nevjerojatan dogadjaj (mala je vjerojatnost da se desi jedan unaprijed izabrani takav dogadjaj, ali postoji strasno puno mogucih dogadjaja).

Matematička vjerojatnost nema blage veze s ničim što je napisano u uvodnom postu.

[222mm]

Jednostavko kaže:

A jedna od najzanimljivijih stvari kojima se možemo baviti "u ovom svijetu" je upravo to da spoznamo stvarnost.

Tako je.
Pa zato, s obzirom da nemamo beskonačno vremena, bolje je baviti se onime što je dokazivo nego onime što nije. Ima bezbroj nedokazivih stvari.
Naravno, količina znanja se mijenja, pa ponekad ideje skoče iz područja nedokazivog u dokazivo.

[Jednostavko]

222mm kaže:

Pa zato, s obzirom da nemamo beskonačno vremena, bolje je baviti se onime što je dokazivo nego onime što nije. Ima bezbroj nedokazivih stvari.

Slažem se da ima puno nedokazivih stvari. Npr. jedna od nedokazivih stvari je da svako znanje mora biti zasnovano na dokazima.

[Leteća]

222mm kaže:

Tako je.
Pa zato, s obzirom da nemamo beskonačno vremena, bolje je baviti se onime što je dokazivo nego onime što nije. Ima bezbroj nedokazivih stvari.
Naravno, količina znanja se mijenja, pa ponekad ideje skoče iz područja nedokazivog u dokazivo.

Da, fundamentalna istraživanja su posve beskorisna.

[222mm]

Leteća kaže:

Da, fundamentalna istraživanja su posve beskorisna.

Naravno. Beskorisna su ako takva istraživanja ne vode nikakvom zaključku.
Na primjer, ja mogu reći da mislim da je svijet stvoren u četvrtak (jučer) u 2 popodne. Ne mogu dokazati da je, ali niti ti ne možeš dokazati da nije. Možemo danima raspravljati, ali nećemo doći do nikakvog zaključka.
O stvarima koje sa ne mogu dokazati pogrešnima, niti točnima se ne isplati raspravljati dok se netko ne sjeti dobrog eksperimenta koji bi pokazao da je jedna od tvrdnji točna.

[Jednostavko]

222mm kaže:

Naravno. Beskorisna su ako takva istraživanja ne vode nikakvom zaključku.
Na primjer, ja mogu reći da mislim da je svijet stvoren u četvrtak (jučer) u 2 popodne. Ne mogu dokazati da je, ali niti ti ne možeš dokazati da nije.

Taj tvoj primjer nije nikakvo fundamentalno pitanje.