Privatizacija HEP-a

[Monsignor.m]

Neuson kaže:

Stvarno ne znam. Zar već postoji netko drugi osim Hep-a, dostupan na razini cijele države od koga mogu kupovati struju?

Jedino Korlea, oni su jedini registrirani (ne postoji teritorijalna podjela, struja se ne moze pakirati u kante), osim ako si jako velika pravna osoba. Nego, jel' HEP monopolist i zasto nema vise registriranih? Da to rascistimo.

[Faca5]

Monsignor.m kaže:

Ja sam recimo negdje citao da samopotrosnja elektrane ne ulazi u gubitke i da su gubici u prijenosu kod HEP-a u rangu zapadnih zemalja (3%), a u distribuciji 7,5% naspram 4,5% razvijenih zemalja (ova druga jest velika brojka), a usporedba industrijske potrosnje i gubitaka u prijenosu/distribuciji je otprilike jednako smislena kao usporedba je li hladnije nocu nego vani.
Disclaimer: Niti ja niti itko iz obitelji mi ne radi u HEP-u kako su neki tu pretpostavljali.

Najsvježiji precizni podaci koje sam našao su iz 2003 godine ali sumnjam da se od tad nešto bitnije promijenilo. No možda i jest ali kasnija izvješća nisu tako pregledna pa ih nisam imao vremena detaljno pregledati.

Po ovoj tabeli se vidi da su ukupni gubici u prijenosu i distribuciji preko 15% (u odnosu na ukupno proizvedenu + uvezenu energiju), ne računajući gubitke u elektranama.
http://www.mingorp.hr/UserDocsImages...H-04-FINAL.pdf

Ako si negdje čitao drugačije molio bih te da staviš link. Ja sam stavio link sa našeg ministarstva gospodarstva pa mislim da ih možemo uzeti kao relativno pouzdan izvor informacija.

Također mislim da se ne smiju zapostavljati ni gubici u elektranama, tu razlika od svega par promila gubitaka može dugoročno stvoriti ogroman trošak.

[Monsignor.m]

Faca5 kaže:

http://www.mingorp.hr/UserDocsImages...H-04-FINAL.pdf

Ako si negdje čitao drugačije molio bih te da staviš link. Ja sam stavio link sa našeg ministarstva gospodarstva pa mislim da ih možemo uzeti kao relativno pouzdan izvor informacija.
.

Eto, vidi gore EDIT, uracunali su isporuceno, a nenaplaceno, to nije inzenjerski problem.

HATZ Tehnicki vjesnik, prof.dr.sc. Danilo Feretic kaže:

Nadalje, postavlja se pitanje koliko racionalno trošimo naše proizvodne kapacitete posebno u odnosu na gubitke električne energije u prijenosu i distribuciji. Pri tome treba razlikovati gubitke u visokonaponskoj prijenosnoj mreži u vlasništvu HEP-a i gubitke u distribuciji kojom upravljaju regionalna distributivna poduzeća. Gubitci u prijenosnoj mreži su u 1998. godini bili oko 443 GWh (tj na razini od oko 3% prenesene energije, što je u granicama prihvatljivosti). Bitno su veći gubici u niskonaponskoj distributivnoj mreži (12-13%). Ti gubici dijelom rezultiraju iz zastarjelosti i nedovoljne dimenzioniranosti niskonaponske mreže, a dijelom iz neplaćanja potrošene električne energije. Tehnički gubici se procjenjuju na oko 7,5% a i,ostali gubicili na oko 4,5%. Tehnički gubici u distribuciji prema iskustvima razvijenih elektroprivreda ne bi smjeli prelaziti 4,5% (što znači da bi trebalo predvidjeti znatna ulaganja u poboljšanje i razvoj naše distributivne mreže kako bi se gubici smanjili s približno 7,5% na oko 4,5%), a i.ostale gubitkelo treba rješavati administrativnim mjerama. Svođenjem gubitaka u distribuciji na prihvatljivih 4,5% mogli bismo samo na račun smanjenja gubitaka odgoditi gradnju novih elektrana, za oko 1-2 godine. Međutim, rekonstrukcija distributivne mreže, pogotovo u gradovima, je vrlo skupa investicija i ponekad teško provediva i isplatljiva i zbog toga je teško očekivati da će se gubici uspjeti smanjiti na svjetsku razinu. Bez obzira na tempo gradnje proizvodnih kapaciteta neophodno je planirati i znatna ulaganja u razvoj prijenosne a naročito distributivne mreže.

Dakle, o tome se radi, koliki dio tih gubitaka je u stvarnosti nesposobnost HEP-a (ona inzenjersko-tehnickog karaktera) i losa poslovna politika, a koliko losa infrastruktura naslijeđena iz Jugoslavije, rat, nedostatak ulaganja, neplacanje. To je sporno. Sporno je zato jer se od HEP-a istovremeno ocekuje da ulaze u infrastrukturu, a istodobno prodaje struju po "popularnim" cijenama po kojima nitko drugi u Hrvatskoj ne zeli poslovati.

Međutim, ono sto nije sporno (ponavljam se) je to zasto "tarifni" kupci ne mijenjaju dobavljaca, a to je zato jer je cijena struje u Hrvatskoj izrazito niza nego realna (trzisna) i zato, ako dodje do privatizacije ala HT ce bit velikih zvizdarija sto se racuna za struju tice.

[Neuson]

@Monsignor.m

Pa ako kažeš da je ta Korlea jedina registrirana za tu djelatnost, onda da, Hep je monopolist. Vidim ja da me ti hoćeš "masirati" ima neka kvaka, ali ja ju stvarno ne znam, pa me molim te prosvijetli ako želiš.

[Monsignor.m]

Neuson kaže:

@Monsignor.m

Pa ako kažeš da je ta Korlea jedina registrirana za tu djelatnost, onda da, Hep je monopolist. Vidim ja da me ti hoćeš "masirati" ima neka kvaka, ali ja ju stvarno ne znam, pa me molim te prosvijetli ako želiš.

Korlea je jedina osim HEP-a, ali nema frke, tu smo da ucimo.
Naime, u Hrvatskoj je trziste el. en. liberalizirano i odabran je model bilateralnih ugovora. Međutim, ostavljen je institut "tarifnih" kupaca koje opskrbljuje HEP po cijenama propisanim od Vlade koje su nize od onih koje bi druge tvrtke mogle ponuditi pa nemaju interesa poslovati u RH. To je to u najjednostavnijim crtama.

E, sad, je li HEP monopolist? Pa, po ekonomskoj terminologiji jest, ali u stvarnosti *ebes ti takav monopol di moras prodavat struju po "dumping" cijeni iako si radi toga u gubitku 165 mio kn (kraj 2. kvartala). Međutim, ti si vise ciljao (ako sam dobro shvatio) na to da HEP ima zakonski monopol, a to nema. Trziste je potpuno liberalizirano od 1.7. 2007. ako se dobro sjecam datuma.

[Neuson]

Tako je, tu smo da učimo. Malo smo se nesporazumjeli. Ja sam mislio da je je Hep faktični monopolist. Oko zakona znam da je bilo neke riječi o liberalizaciji, ali što to vrijedi kada ja evo nemam od koga drugoga kupiti "struju". Na to sam ciljao. Ovi alternativni su u povojima i Hep i dalje grabi najveći dio kolača.

[banderas]

Taj kolač koji "grabe" im donosi stotine milijuna kuna gubitka. Struja u Hrvatskoj je prejeftina i samo zato nema nikoga drugog osim HEPa.

[Monsignor.m]

banderas kaže:

Taj kolač koji "grabe" im donosi stotine milijuna kuna gubitka. Struja u Hrvatskoj je prejeftina i samo zato nema nikoga drugog osim HEPa.

E, to je pjesnik htio reci...

[Neuson]

banderas kaže:

Taj kolač koji "grabe" im donosi stotine milijuna kuna gubitka. Struja u Hrvatskoj je prejeftina i samo zato nema nikoga drugog osim HEPa.

Sve stoji što kažeš ali ja to gledam na drugi način. Hep ima gubitak zbog prodaje jeftine struje, ako malo jače zaglibi (tipa brodogradilišta i sl.) krpati će ga državi tj. mi svi porezni obveznici. Onda ispadne da struja i nije toliko jeftina za krajnjeg potrošača.

Kada i ako dođe do privatizacije čisto sumnjam da će država ostaviti Hep sa dugom na računu. Ulomiti će u njega novaca, upicaniti ga, što košta da košta.

[Monsignor.m]

Neuson kaže:

Sve stoji što kažeš ali ja to gledam na drugi način. Hep ima gubitak zbog prodaje jeftine struje, ako malo jače zaglibi (tipa brodogradilišta i sl.) krpati će ga državi tj. mi svi porezni obveznici. Onda ispadne da struja i nije toliko jeftina za krajnjeg potrošača.

Zapravo, po toj logici gledanja na stvari (koja je kriva, al' nek ti bude) u ovoj drzavi privređuje oko 1,4 mio ljudi. Ostalima je struja jeftina.
No, utvrdili smo, HEP nije monopolist, a ti, ako ti se prodaje struja po cijeni manjoj od nabavne slobodno otvori d.o.o. i kreni u opskrbu malih kupaca.Evo, nudim ti besplatno svoje strucnu pomoc oko stjecanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti kod HROTE-a.

[Neuson]

Dobra je to logika. Jedni plaćaju jeftino no zato ovi koji rade "krpaju brod" za sebe i za druge.

U redu, slažem se da nije monopolist jer je zakon sredio stvar.

Sve je ovo krenulo u pomalo krivom smjeru (ne potpuno krivom, jer sam i nešto naučio ) zbog mojeg sarkastičnog komnetara na činjenicu da se Hep mora reklamirati i tako rasipati novac. Nisam ništa rekao o cijeni ni da bih ja prodavao el. energiju jeftinije. I dalje mislim da im reklama uopće nije potrebna jer trenutno ne mogu imati puno više korisnika. Tržište tek stasava.

[spy]

sve što je ničije je u gubicima...i ina je imala 500 miliona minusa 2000 te godine a imala je manje konkurencije nego 2001 druge treće kad je poslovala sa dobiti

svaka firma koja služi za iživljavanje odabranih je u gubicima

[Neuson]

Pa to ti je to. Kao da mene sad netko pita: "pošto prodaješ spykijev auto". Ja kažem: "BMK, daj 1000 eura, nije moj da za njega tražim najbolju cijenu". Ma, cijela država nam je takva.

[KuciloOro]

Objektivna vrijednost HEPa........80-100 mrld kuna, imho.........
by KuciloOro


Predsjednik Narodne stranke – reformisti Radimir Čačić izjavio je u ponedjeljak da će se suprotstaviti najavljenoj prodaji 25 posto HEP-a.



Predsjednik Narodne stranke – reformisti Radimir Čačić izjavio je u ponedjeljak da će se najavljenoj prodaji 25 posto HEP-a putem inicijalne javne ponude (IPO) usprotiviti referendumom.

Na referendumima smo dosad odlučivali o temama koje nisu ni približno toliko značajne za budućnost zemlje, rekao je Čačić na konferenciji za novinare ocjenivši kako je jasan dugoročan interes građana da se ne prodaje monopol o kojem ovisi nadzor države nad cijenama energenata, konkurentnošću proizvoda i standardom građana.

Neprihvatljive su mu najave iz Vlade da će se za 25 posto dionica HEP-a tražiti dvije do tri milijarde kuna, budući da je prošlogodišnja dobit HEP-a iznosila 3,3 milijarde.

"Zbog čega ići na prikupljanje kapitala ako imamo dobit, a tu dobit povlačimo da bismo pokrpali rupe u neracionalnom vođenju države zbog nespremnosti da se provedu reforme u preskupoj javnoj upravi i pravosuđu", upitao je Čačić ustvrdivši da bi prodaja HEP-a značila "udar na nacionalni suverenitet".

Odbio je i argument o pozicioniranju HEP-a kao lidera u regiji. HEP već ima uložena sredstva u termoelektranu Gacko u BiH i termoelektranu Obrenovac u Srbiji u ukupnom iznosu od preko tri milijarde kuna, koje Hrvatska ne koristi, rekao je Čačić i upozorio kako postoji opasnost da ti dugovi odu u zastaru.

Uvjeren je da do IPO-a na kraju neće doći. "Sretna okolnost je što iskreno vjerujem da se nijedna Vlada neće usuditi ići u taj proces na ovaj način", rekao je.

Potpredsjednica Reformista Natalija Martinčević osudila je interpelacije o radu Vlade koje su u saborsku proceduru uputili HDZ i ORaH-ova Mirela Holy nezadovoljni načinom na koji Vlada provodi projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.

"Rizik je već tu, budući da Italija već ima 1358 istraživačkih bušotina, 110 plinskih i 38 naftnih platformi, a godišnje Jadranom prođe 5.000 tankera s naftom. No, od tog rizika Hrvatska nema nikakve ekonomske koristi", kazala je Martinčević.

Predlagateljima interpelacija spočitava da "radi malo medijske pozornosti i opstanka na političkoj sceni", podržavaju sve glasnije slovenske i talijanske regije.

"Jedno je kad to rade ORaH ili Živi zid, a drugo kad to radi HDZ koji se nudi kao opcija koja bi trebala preuzeti odgovornost za državu. To je opasno", kazala je Martinčević koja je uvjerena da su radi "jeftinih političkih bodova" obustavljeni mnogi kvalitetni energetski projekti.

Tako su, kaže, projekti hidroelektrane Ombla ili termoelektrane Plomin C "zaustavljeni zbog žaba i šišmiša", čime se onemogućuju velike investicije, energetska neovisnost Hrvatske i manje cijene energenata za građane.

Komentirajući najave da će se parlamentarni izbori održati početkom 2016., Čačić je ocijenio kako bi optimalno bilo da se izbori održe u listopadu, najkasnije početkom studenoga, kako bi se novoj Vladi ostavilo vremena da izradi proračun za iduću godinu.