Najcesca prezimena u Hrvatskoj su SRPSKA?

[Jelly02]

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj?
Ovako,sad cu dati malu analizu...Ovo su najcesca prezimena u Hrvatskoj i gdje se nalazi najvise osoba sa tim prezimenom(barem na Balkanu):
1.Horvat-Hrvatska
2.Kovačević-Srbija
3.Babić-Srbija
4.Marić-Bosna i Hercegovina
5.Novak-Hrvatska
6.Jurić-Hrvatska
7.Kovačić-Hrvatska
8.Vuković-Srbija
9.Knežević-Srbija
10.Marković-Srbija

Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije

Moze li meni netko ovo objasnit?
(Izvor:http://www.srednja.hr/jeste-li-znali...a-u-hrvatskoj/)

[vitorog]

Jelly02 kaže:

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj?
Ovako,sad cu dati malu analizu...Ovo su najcesca prezimena u Hrvatskoj i gdje se nalazi najvise osoba sa tim prezimenom(barem na Balkanu):
1.Horvat-Hrvatska
2.Kovačević-Srbija
3.Babić-Srbija
4.Marić-Bosna i Hercegovina
5.Novak-Hrvatska
6.Jurić-Hrvatska
7.Kovačić-Hrvatska
8.Vuković-Srbija
9.Knežević-Srbija
10.Marković-Srbija

Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije

Moze li meni netko ovo objasnit?
(Izvor:http://www.srednja.hr/jeste-li-znali...a-u-hrvatskoj/)

Kad su bježali pred Turcima, Srbi nisu donijeli nikakva prezimena. Sva ova prezimena koja su nabrojena su hrvatska. A to što takvih ima i u Srbiji, obzirom da dijelimo neke riječi (Marko, kovač, knez, baba,...), što se tiče podrijetla nema nikakve veze sa mozgom.

[Faro]

vitorog kaže:

Kad su bježali pred Turcima, Srbi nisu donijeli nikakva prezimena. Sva ova prezimena koja su nabrojena su hrvatska. A to što takvih ima i u Srbiji, obzirom da dijelimo neke riječi (Marko, kovač, knez, baba,...), što se tiče podrijetla nema nikakve veze sa mozgom.

Ahahaha

Ne da dijelimo neke riječi, već dijelimo valjda preko 90% leksika, drugim riječima lingvistički se radi o jednom jeziku, različitim dijalektima i razlici u standardizaciji.

[Wikiceha]

Po čemu su prezimena;
Kovačević (bosanska Posavina)
Babić (senjsko-zadarskog porijekla),
Marić (podravina ili zaleđe Dubrovnika),
Knežević (Zadar i Lika)
Marković (Turska Hrvatska)
srpskog porijekla?
Pola Srbije su ti, btw naselili Hercegovci
Svi novoštokavski govori su ti hercegovački porijeklom, a tamo (uz djelomičnu iznimku krajnjeg istoka) Srba baš i nema prije Turaka.

Isto, pazi riječi;
Kovačević-->mali kovač
Babić-->mali bakin
Marić-->mali Marijin
Knežević-->mali knez
Marković-->mali Markov

Po tebi su onda svi Srbi patuljci ili ?

ps. nastavci na -ev/ov se vezuju i na bugarsko porijeklo, kojima je kasnije, naknadno dodan -ić

[Wikiceha]

Faro kaže:

Ahahaha
Ne da dijelimo neke riječi, već dijelimo valjda preko 90% leksika, drugim riječima lingvistički se radi o jednom jeziku, različitim dijalektima i razlici u standardizaciji.

Djelimo dosta standarda, no postotak je puno manji.
Strukovni rječnici su potpuno drugačiji.
Od dijalekata u većem broju djelimo samo jednog (novoštokavsku jekavicu), svi ostali su pripadaju ili jednima ili drugima s eventualnom manjinom (npr. iločki Hrvati, ozrenski Srbi...).

Istu stvar imaju i Srbi s Bugarima (torlački govori), a u manjem djelu i mi (janjevački, letenički i karaševski Hrvati...).

Mi imamo sličnu stvar, ali u puno manjem opsegu sa Slovencima.
U Istri i na Žumberku uz granicu sa slovenske strane se pričaju čakavski, na jugu Bele Krajine štokavski, a uz Kupu (s obje strane) dolenjski.
U Prlekiji, na jugu Prekmurja i na sjeveru Bele Krajine su govori kajkavskog porjekla, a imaš i mješane zone onda dalje uz granicu.
No to je sveskupa par sela, dok je Srbima to većina južne Srbije...

Muslimani nemaju "svojih" dijalekata, većinu ih djele s nama, odnosno većinu govornika dijalekata kojima pričaju i BiH muslimani čine Hrvati.
Samo krajnji istočni zetsko-sandžački ima više govornika Crnogoraca i Srba nego Hrvata (Bokelji), a opet taj dijalekt se po novome djeli na dva (zetski i sandžački) ili čak i tri (bokeljski, kao govor bokeljskih Hrvata ili bokeljsko-perojski, ako isti uključuje i Peroj u Istri, no u oba slučaja je riječ o barem prijelaznim govorima prema zetskom).

[Jelly02]

Ja govorim o brojnosti prezimena..Npr.Vukovića ima oko 16 000 u Srbiji,te oko 8 000 tisuca u Hrvatskoj i zato sam ga i zapisao kao Srpsko.To prezime pocinje od imena Vuk...Jeli Vuk uopce hrvatsko ime?
Ali,moguce je da su neka prezimena nastala na iz vise izvora.....

[Jelly02]

Isto tako moram reci da prezime "Horvat" je najucestalije u Hrvatskoj,a prezime "HorvatOV" u Srbiji,dok je "HorvatovIĆ" opet u Hrvatskoj...

Ima nekih prezimena koja su podrijetlom iz podrucja danasnje Hrvatske koja su ucestalija u Srbiji nego u Hrvatskoj....Ako znate koji primjer slobodno javite.

[MoroHr]

Jelly02 kaže:

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj? Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije... Ja govorim o brojnosti prezimena... Jeli Vuk uopce hrvatsko ime? Ali, moguce je da su neka prezimena nastala na iz vise izvora...

Ne da je moguće, nego je to tako i bilo. Zamoliti ću vas da drugi put prije li nešto napišete s takvim umišljenim stavom sveznadara promislite koliko li zaista znate o toj temi i jeste li ikada pročitali neku literaturu o njoj. Jedino što se svojim stavom izrekli je sramotno nisku razinu općeg znanja - zato pod hitno zaputiti se u knjižnicu i pročitati knjige Petra Šimunovića.

Očigledno nemate pojma niti o onomastici niti o povijesti. O onomastici jer biste znali da brojnost pojedinog prezimena nije uvijet njegova porijekla, pogotovo ne na jezično homogenom području poput zapadnog Balkana gdje su ista prezimena nastajala usporedno u različitim krajevima i etničkim grupama, također biste znali kako je ime Vuk i hrvatsko ime tj. osnova "vuk-" se nalazi u prezimenima Vuković, Vučetić, Vučić, Vučinić, Vučković, Vujčić, Vujević, Vujić, Vujnović, Vuk, Vukadin, Vukasović, Vukelić, Vukić, Vukman, Vuksan, Vukušić, Vuletić, Vulić, Vuco, Vukobrat, Vukorepa i tako dalje, a povijesno jer biste znali tko je Vuk Krsto Frankopan.

Smiješno je kada Srbi ili netko drugi počne pametovati kako su naša prezimena srpskog porijekla, a kad ono Srbi nisu niti imali prezimena ili se nisu ustalila u određenoj varijaciji stoljećima nakon prezimena Hrvata.

[Wikiceha]

Jelly02 kaže:

Ja govorim o brojnosti prezimena..Npr.Vukovića ima oko 16 000 u Srbiji,te oko 8 000 tisuca u Hrvatskoj i zato sam ga i zapisao kao Srpsko.To prezime pocinje od imena Vuk...Jeli Vuk uopce hrvatsko ime?
Ali,moguce je da su neka prezimena nastala na iz vise izvora.....

Zašto bi brojnost imala veze s ičim?
Imaš 2 brata, jedan u hr. drugi u sr. jedan u jednoj generaciji dobije 3 sina, drugi 3 kćerke.
U prvom slučaju se prezime tripla, a u drugom nestaje.
Inače, ovakva prezimena obično nastaju sama od sebe na više mjesta.
Dobar primjer ti je Kovač/Schmit/Smith u Hrvata/Njemaca/Engleza.

@MoroHr

[Liudewitus]

Evo što kaže wikipedija:

Prva prezimena počinju se javljati krajem 12. stoljeća, a osobito nakon odluke s Tridentskog sabora u 16. stoljeću počinju se u zapadnoj crkvenoj ekumeni voditi matice i zapisom u maticama nastala su mnoga prezimena u onim dijelovima Hrvatske koji nisu bili pod osmanlijskom vlašću. Obvezatna prezimena uvedena su Jozefinskim patentom u 18. stoljeću. Na pravoslavnom istoku prezimena nastaju tek krajem 19. stoljeća

[Heero]

Jelly02 kaže:

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj?
Ovako,sad cu dati malu analizu...Ovo su najcesca prezimena u Hrvatskoj i gdje se nalazi najvise osoba sa tim prezimenom(barem na Balkanu):
1.Horvat-Hrvatska
2.Kovačević-Srbija
3.Babić-Srbija
4.Marić-Bosna i Hercegovina
5.Novak-Hrvatska
6.Jurić-Hrvatska
7.Kovačić-Hrvatska
8.Vuković-Srbija
9.Knežević-Srbija
10.Marković-Srbija

Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije

Moze li meni netko ovo objasnit?
(Izvor:http://www.srednja.hr/jeste-li-znali...a-u-hrvatskoj/)

HHAHAHAH

Ove teme u zadnje vrijeme.......
nezna se koja je jača

Knežević mozda ima u srba ali je to i staro hrvatsko prezime imas ga kod plemica u 14 stoljecu a i babica imas po dalmaciji a i gore oko krka a ako se nevaram ima i po bosni babica hrvata!

Vukovic budemo debatirali,mirise mi da ima i kod nas posto je vuk ime koje su i hrvati davno imali pa mi je logicno da ima patronim vukovic i kod nas

[zuni9]

Jelly02 kaže:

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj?
Ovako,sad cu dati malu analizu...Ovo su najcesca prezimena u Hrvatskoj i gdje se nalazi najvise osoba sa tim prezimenom(barem na Balkanu):
1.Horvat-Hrvatska
2.Kovačević-Srbija
3.Babić-Srbija
4.Marić-Bosna i Hercegovina
5.Novak-Hrvatska
6.Jurić-Hrvatska
7.Kovačić-Hrvatska
8.Vuković-Srbija
9.Knežević-Srbija
10.Marković-Srbija

Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije

Moze li meni netko ovo objasnit?
(Izvor:http://www.srednja.hr/jeste-li-znali...a-u-hrvatskoj/)

Loše rezoniraš. Daj mi jedan razlog zašto bi Marković bilo srpsko prezime? Ili Kovačević?

MARKO je drevno latinsko ime prisutno od antičkih vremena, iz doba kada ni Hrvati niti Srbi nisu još bili prisutni na današnjim prostorima. Neki od najpoznatijih ljudi koji su nosili to ime su rimski govornik i političar Marko Tulije Ciceron iz 1. st. pr. Kr., rimski vojskovođa i državnik Marko Antonije iz istog stoljeća, sv. Marko Evanđelist iz 1. st. pr. Kr - 1. st. pos. Kr. te rimski car Marko Aurelije iz 2. stoljeća pos. Kr.

Dakle, Marko je osnova prezimena Marković, a Marković je umanjenica (pr. pas = psić, mačka = mačić, kamen = kamenčić, kotao = kotlić...) koja označava sina i potomke rečnog rodonačelnika obitelji Marka (Markov sin = Marković).

Iz dosadašnje analize, ne mogu, uz najveći trud, primjetiti ništa originalno srpsko u tom prezimenu. Također, iz povijesnih izvora poznato je da je prezime Marković korišteno od strane hrvatskih plemenitaških rodova (pr. jedan od ogranaka hrvatske velikaške obitelji Šubića Bribirskih naziva se Marković).

Drugo prezime, Kovačević, također nema ničeg posebno srpskog u svom korijenu. Prezime se izvodi iz zanimanja kovač koje je prisutno i u hrvatskom i u srpskom jeziku od davnina. U ovom slučaju, Kovačević je potomak kovača, zanatlije koji izrađuje oruđe i oružje od željeza i drugih kovina.

Vuković također ne posjeduje ništa specifično srpskog u svom korijenu. Ime dolazi od životinje, vuka, i prisutno je na većem dijelu južnoslavenskog prostora, a moguće i šire. Bosanski dinast Hrvoje Vukčić Hrvatinić, hrvatskog podrijetla, imao je također patronimik Vukčić, po svom pretku Vukcu.

Nakon ove kratke analize, mogu se samo čudom čuditi otkud si ti izveo svoje čudnovate zaključke.

[zuni9]

Jelly02 kaže:

Ja govorim o brojnosti prezimena..Npr.Vukovića ima oko 16 000 u Srbiji,te oko 8 000 tisuca u Hrvatskoj i zato sam ga i zapisao kao Srpsko.To prezime pocinje od imena Vuk...Jeli Vuk uopce hrvatsko ime?
Ali,moguce je da su neka prezimena nastala na iz vise izvora.....

Ne, da je moguće, nego je većinom tako. Najčešće ista prezimena nemaju nikakve međusobne poveznice što se tiče rodbinskih ili geografskih odnosa.

[penkalaa]

Jelly02 kaže:

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj?
Ovako,sad cu dati malu analizu...Ovo su najcesca prezimena u Hrvatskoj i gdje se nalazi najvise osoba sa tim prezimenom(barem na Balkanu):
1.Horvat-Hrvatska
2.Kovačević-Srbija
3.Babić-Srbija
4.Marić-Bosna i Hercegovina
5.Novak-Hrvatska
6.Jurić-Hrvatska
7.Kovačić-Hrvatska
8.Vuković-Srbija
9.Knežević-Srbija
10.Marković-Srbija

Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije

Moze li meni netko ovo objasnit?
(Izvor:http://www.srednja.hr/jeste-li-znali...a-u-hrvatskoj/)

Po tvojoj dječijoj logici možemo i obrnuto zaključiti
da su večina prezimena u Srbiji Hrvatska zar ne?
klasična Srpska mitomanija, gdje god je jedan Srbin je Srbija, koje god Srbin ima prezime to je srpsko prezime

[Horovathos]

zuni9 kaže:

Ne, da je moguće, nego je većinom tako. Najčešće ista prezimena nemaju nikakve međusobne poveznice što se tiče rodbinskih ili geografskih odnosa.

To me uvik fasciniralo kod srpskih postera, bilo na youtube, forumima, fb i davno prije po usenetu.

Čim vide Kovačević, Petrović, Marković, Babić, Matić itd itd, odma mantra o nekoj obitelji ot tud i tamo , sa ovom i onom krsnom slavom, te onda po istoj logici ide ona "setite se svoje slave , predaka i originalne vjere"

meni je više neugodno a njima nije.

[Michael Collins]

Jelly02 kaže:

Mene zanima,kako to da su od 10 najcescih prezimena samo 4 prezimena nosi najvise osoba u Hrvatskoj?
Ovako,sad cu dati malu analizu...Ovo su najcesca prezimena u Hrvatskoj i gdje se nalazi najvise osoba sa tim prezimenom(barem na Balkanu):
1.Horvat-Hrvatska
2.Kovačević-Srbija
3.Babić-Srbija
4.Marić-Bosna i Hercegovina
5.Novak-Hrvatska
6.Jurić-Hrvatska
7.Kovačić-Hrvatska
8.Vuković-Srbija
9.Knežević-Srbija
10.Marković-Srbija

Znaci,na kraju krajeva ispadne da je vecina Hrvata porijeklom iz Srbije

Moze li meni netko ovo objasnit?
(Izvor:http://www.srednja.hr/jeste-li-znali...a-u-hrvatskoj/)

Mislim da si pogriješio forum.

Naime, ako misliš da svi koji se zovu "Marko" su Srbi, to bi bilo primjerenije neki ultranacionalističkim forumima nekih susjednih država.

[Kexx]

Valjda oni misle da su svi Kovačevići od Vardara do Triglava od jednog pretka kovača koji je naravno morao biti Srbin.
Ista stvar za Petra, nigdje nikakvog Petra nikad nije bilo nego jedan u Srba, i svi Petrovići su njegovi potomci, Petar Krešimir IV je valjda bio Srbin.

[Wikiceha]

Heero kaže:

HHAHAHAH
Ove teme u zadnje vrijeme.......
nezna se koja je jača : D
Knežević mozda ima u srba ali je to i staro hrvatsko prezime imas ga kod plemica u 14 stoljecu a i babica imas po dalmaciji a i gore oko krka a ako se nevaram ima i po bosni babica hrvata!
Vukovic budemo debatirali,mirise mi da ima i kod nas posto je vuk ime koje su i hrvati davno imali pa mi je logicno da ima patronim vukovic i kod nas

Ma po njemu su svi Srbi. Od ameba, pa nadalje

zuni9 kaže:

Loše rezoniraš. Daj mi jedan razlog zašto bi Marković bilo srpsko prezime? Ili Kovačević?
MARKO je drevno latinsko ime prisutno od antičkih vremena, iz doba kada ni Hrvati niti Srbi nisu još bili prisutni na današnjim prostorima. Neki od najpoznatijih ljudi koji su nosili to ime su rimski govornik i političar Marko Tulije Ciceron iz 1. st. pr. Kr., rimski vojskovođa i državnik Marko Antonije iz istog stoljeća, sv. Marko Evanđelist iz 1. st. pr. Kr - 1. st. pos. Kr. te rimski car Marko Aurelije iz 2. stoljeća pos. Kr.
Dakle, Marko je osnova prezimena Marković, a Marković je umanjenica (pr. pas = psić, mačka = mačić, kamen = kamenčić, kotao = kotlić...) koja označava sina i potomke rečnog rodonačelnika obitelji Marka (Markov sin = Marković).
Iz dosadašnje analize, ne mogu, uz najveći trud, primjetiti ništa originalno srpsko u tom prezimenu. Također, iz povijesnih izvora poznato je da je prezime Marković korišteno od strane hrvatskih plemenitaških rodova (pr. jedan od ogranaka hrvatske velikaške obitelji Šubića Bribirskih naziva se Marković).
Drugo prezime, Kovačević, također nema ničeg posebno srpskog u svom korijenu. Prezime se izvodi iz zanimanja kovač koje je prisutno i u hrvatskom i u srpskom jeziku od davnina. U ovom slučaju, Kovačević je potomak kovača, zanatlije koji izrađuje oruđe i oružje od željeza i drugih kovina.
Vuković također ne posjeduje ništa specifično srpskog u svom korijenu. Ime dolazi od životinje, vuka, i prisutno je na većem dijelu južnoslavenskog prostora, a moguće i šire. Bosanski dinast Hrvoje Vukčić Hrvatinić, hrvatskog podrijetla, imao je također patronimik Vukčić, po svom pretku Vukcu.
Nakon ove kratke analize, mogu se samo čudom čuditi otkud si ti izveo svoje čudnovate zaključke.

Pa logično je.
Srbi su patuljci.
Sve što je neka umanjenica, npr. mali od Marka, onda mora biti Srbin

Kexx kaže:

Valjda oni misle da su svi Kovačevići od Vardara do Triglava od jednog pretka kovača koji je naravno morao biti Srbin.
Ista stvar za Petra, nigdje nikakvog Petra nikad nije bilo nego jedan u Srba, i svi Petrovići su njegovi potomci, Petar Krešimir IV je valjda bio Srbin.

Makedonci i Bugari su Srbi s govorna mana, Slovenci alpski Srbi, mi katolički Srbi
Znaš kako ide.
Prvo Srbin, onda ameba.
"Nebeski narod" u punoj mjeri

[zuni9]

Ovako infantilno postavljena tema ne zaslužuje daljnju raspravu. Ovo je više za podforum Vicevi.

[MoroHr]

Liudewitus kaže:

Evo što kaže wikipedija...

Evo što kaže Petar Šimunović (2008) i to bi trebalo zalijepiti svakome srpskom šovinistu i onomastičkom amateru na zid:

"Prezimena u Srba nastala su kasno. Srbi su se služili patronimima koji su bili podložni mijeni. Nisu bili nasljedni i lako su nestajali iz uporabe.

Prezimena u slavenskog pravoslavnog svijeta nastaju kasno. Turska najezda koja je trajala stoljećima priječila je razvitak prezimena u Srba. Turci također nisu imali prezimena. Dobili su ih tek za Ataturka u XX. stoljeću.

Antroponomastičarka Milica Grković, autorica dobrog Rečnika ličnih imena kod Srba (1977. Novi Sad) navodi kako je još u XX. stoljeću bilo u Beogradu različitih prezimena rođene braće (Enciklopedija slavenske onomastike I, 2002,457.).

Da bi istražili svoj prezimenski fond, Srbi istražuju i pišu povjesnice, tiskaju seoske hronike, bilježe usmene predaje ...

U istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori, gdje se do danas kao anakronizam, čuvaju plemena, izrađeni su mnogi rodoslovi. U njima se pamte genealogije do četrnaestak generacija.

Golema većina srpskih prezimena zapravo su patronimi na -ić. U nekim krajevima (npr. u zapadnoj Srbiji), takva su prezimena na -ić gotovo apsolutna. Na rubnim područjima, gdje srpska populacija živi s drugim narodima, kao npr. u Vojvodini, takvih je prezimena oko 50%, a na Kosovu kudikamo manje (v. A. V. Nikonov, Sistemy ličnyh imen. Serbi. Moskva 1989.,274.).

Uz prezimena na -ić (-ović/-ević, -inić) u nekim regijama, obično na periferiji, gdje je sufiks -ić gubio živu jezičnu uporabu a dobivao strukturaInu, javljaju se prezimena na -ov/-ev, -in.

Tako je oblik Petrov postao prezime kad se taj patronimni oblik pridjevske tvorbe prenio na iduću generaciju nositelja (gdje više nije imao funkciju patronima). Od analitičke sintagme N. sin Petra postaje sinteski oblik Petrov. Taj oblik više nema patronimno značenje "Petrov sin': nego strukturalnu funkciju "Petrov potomak", što je začetak prezimena.

Od motivacijskih funkcija mnogo je prezimena motivirano (bivšim) boravištem s različitim sufIksima: -ak (Tuzlak), -ac (Smederevac), -janim (Jajčanin), -ski (Kačunski) itd.

Turska administracija vodila je evidenciju ljudi (defteri), tako da je upisivala osobno ime s očevim osobnim imenom i često s naznakom iz kojega je naselja upisanik.

Kao prvi sustavni zapisi prezimena u Srba navode se protokoli

- kršten ih iz 1718.,
- umrlih 1719. i
- vjenčanih 1725.

koje je uveo mitropolit Mojsije Petrović pri crkvi sv. Arhangela Mihaila i Gavrila u Beogradu. Drugdje u Srbiji takvi se protokoli (matice) uvode 30-ih godina XIX. stoljeća.

Najveći dio Srba dobiva prezime tek stvaranjem jugoslavenske države 1918. godine (v. M. Niškanović, Srpska prezimena, Beograd 2004, str. 17).

Iako od svih susjednih naroda Srbi imaju kudikamo najviše zajedničkih prezimena sa Hrvatima, postoje mnoge razlike na nekoliko razina: etiološkoj, tvorbenoj, akcenatskoj/dijalektalnoj itd. Ponašanje imenskih formula bitno se razlikuju.

O svemu tome podrobnije je pisano u ovoj monografiji i to u poglavlju pod naslovom Hrvatski i srpski imenski i prezimenski sustavi.

Osnovna literatura: Milica Grković, Rečnik ličnih imena kod Srba. Ed. V. Karadžić, Beograd, 1977; M. Peić/G. Bačlija, Imenoslov bačkih Bunjevaca. MS. Novi Sad - Subotica 1994; V. Mihajlović, Srpski prezimenik. Aurora. N. Sad 2002; M. Niškanović, Srpska prezimena. Beograd 2004."

i u Vjesnik o prezimenima (1999):

"Hrvatski je imenski sustav različit u odnosu na cjelokupni imenski fond pravoslavnog svijeta, a ne samo Srba. Srpska je kršćanska antroponimija kudikamo zastupljenija imenima starohebrejskog i grčkog imenskog repertoara poput: Aćim, Akcentije, Aleksije, Atanas (Tasa), Filotije, Andronik, Arkadije, Haralampije, Jevrem, Nikifor, Jeftimije (Jefta), Timotej, Todosije (Toša), Konstantin (Koča)…

Takva imena prestala su bila davno ulaziti u hrvatski imenski fond, nisu se obnavljala i njihov je utjecaj na hrvatska prezimena sasvim neznatan i zanemarljiv. Često ističem činjenicu da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća, a uglavnom su ih nosili plemići koji su njime htjeli sačuvati nasljedno, a ta su prezimena nazočna u gradskim vijećima i sl. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su bez prezimena sve do 19. stoljeća, ali i Turci, koji su svoja prezimena dobili tek za Ataturka 1933. godine.

Srbi su se više srodili s imenima nego s prezimenima svojih velikana. Oni pišu knjige o Vuku (tj. o Karadžiću), recitiraju Brankove (tj. Radičevićeve) pjesme, »igraju« Brankovo kolo, izvode Steriju (tj. Popovića), pjevaju o Milošu (tj. o Obrenoviću), čitaju Izidoru (tj. Sekulić), a djeca čika Jovu (Zmaja) (tj. Jovanovića). Na mnogim pločama s imenima ulica navedeno je samo osobno ime bez prezimena: Ulica prote Matije, Čika Jovina ulica.

Mnogo su češći naslovi tipa Pop Ćira i pop Špira, Ikova slava, Hajduk Veljko, nego, recimo, Glembajevi, Illustrissimus Bathorich, Tito Dorčić, Posljednji Stipančići ili Pavao Šegota. Prezimena su u Srba nastala najednom, i to potkraj 19. stoljeća. Bez naravnog razvitka pojedinih prezimenskih skupina, prihvaćali su uglavnom patronim (očinstvo) kao prezime, a tvorio se nastavcima: -ić, -ović/-ević, -inić. U Vojvodini, gdje žive i druge etničke populacije, kao i na Kosovu, postotak takvih patronimnih prezimena bitno opada za nekoliko desetaka postotaka.

U nekim izrazito srpskim krajevima, primjerice u zapadnoj Srbiji, njihov je postotak vrlo visok, gotovo apsolutan. Visok postotak patronimnih prezimena nalazimo i u Makedonaca (na -ski, o(v)ski/-e(v)ski, -i(n)ski, osobito u zapadnoj Makedoniji) te u Bugara (na -ov/-ev/ i -in). Hrvati su imali naravni put razvitka svojih prezimena od samog početka ustaljivanja europskih prezimena. Stoga je u njih postotak prezimena na -ić kudikamo manji. Njihova su prva prezimena bila nadimskog i etničkog postanja. U nekim krajevima (osobito na sjeverozapadu) prezimena na -ić manje je i od 25 posto. Stoga oni koji su nas identificirali po prezimenima na -ić (»-ići – to su Jugovići«), nisu sasvim u pravu, osim ako ne misle na Jugoslaviju što je čini Srbija i Crna Gora."