Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje

Stanovanje Gdje i kako stanujete, i kako uopće doći do vlastita stana
Podforumi: Vrt, Sam svoj majstor, Interijeri

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.01.2008., 14:16   #61
pa tamo nešto na građenju kuće se isto pričalo da je u principu najbolje znači vratit iskopanu zemlju i poravnat (žabom), pa šljunak, pa ga opet žabom, pa neki "mršavi beton".
tek onda temelj sa obaveznom armaturom baš zbog toga što kolko god ti tuko žabom, kuća je ipak "malo" teža

to mi se nekako čini najlogičnije rješenje.

osim ako si u dalmaciji i radiš kuću na stjeni, onda nemaš tih problema


evo našo i neki link di je to prilično dobro opisano

ja sam link na temelje
ludibik is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 15:01   #62
Quote:
sky cruiser kaže: Pogledaj post
Konkretno , zanima me što stavit ( nasut ) ispod temeljne ploče , između nadtemeljnih zidova visine 60 cm.
Nema podruma, znači klasični temelji . Neki kažu staviti 20 cm zemlje i 20 cm šljunka ...kad se malo slegne nek ostane sloj zraka ispod ploče . Drugi pak kažu , nabiti zemlju u nultoj razini , i na to nasuti 60 cm batude , skroz do vrha , do ploče . Da se ništa ne može slegnuti , i da se po batudi ne može penjati vlaga kapilarno ....

Što je bolje ?
napravi temeljnu ploču. Ako računaš iskop, pa beton i armaturu za trake, pa još prvu ploču, pa nabijanje žabom, batudu... mislim da ti je jednostavnije i jeftinije napraviti temeljnu ploču. Ako je moja kuća sa 3 etaže na 40cm temeljnoj ploči onda bi tebi sigurno bilo dovoljno 30cm.
__________________
Nedozvoljena prikrivena reklama - obrisano!
Codegun is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 16:37   #63
Ma ide obavezno temeljna ploča , armatura i MB 300 ( i on je s dodatkom vodonepropusnosti ) .

Nego me zanimalo , što ide od "kote 0 " do visine 60 cm ( do same ploče ) . Jedan čovjek mi je preporučio da se onih 20 cm ( od -20 do 0 ) , sloj koji se skine u pripremnim radovima , nabije nazad ta zemlja , i to dobro nabije . I onda skroz od nulte točke do visine 60 cm nasipa batuda - krupni šljunak . Tako se neće imat što slegnuti , i onemogućena je kapilarna vlaga , koja se po batudi ne može dizati .

btw. Code , ploča mi je 15 milim, ipak je to prizemnica , bez podruma.
sky cruiser is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 16:59   #64
e još jedna stvar.
u toj zemlji ne treba biti nikakve trave i ostalih bio ostataka. oni ti se raspadnu i dodatno manje volumen zemlje...
demosten is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 20:22   #65
kapilarna vlaga se riješava hidroizolacijskim trakam

kako misli naliti beton na batudu, to je dosta krupno i puno rupa?
nabacaj batudu i sl. onda 1-20cm "2" šljunka i onda nabijanje sa žabom

ti radiš temeljnu ploču na trakaste temelje?
ne kužim
McGrubi is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 21:18   #66
Quote:
McGrubi kaže: Pogledaj post
kapilarna vlaga se riješava hidroizolacijskim trakam

kako misli naliti beton na batudu, to je dosta krupno i puno rupa?
nabacaj batudu i sl. onda 1-20cm "2" šljunka i onda nabijanje sa žabom

ti radiš temeljnu ploču na trakaste temelje?
ne kužim
Ma radim normalne trakaste temelje ( dubina 80 cm , visina nadtemelja 60 cm ) , i na to normalna AB ploča .

Ne kuzim što me pitaš ?

I sad me je zanimalo što natrpat unutra između nadtemeljnih zidova ,a ispod AB ploče . Savjetovali su mi da je najbolje i najkvalitetnije rješenje svih 60 cm napuniti batudom - i najskuplje riješenje ! A ne vraćat zemlju unutra . Jer teren je po prirodi vlažan . Nisu problem podzemne vode , toga nema , već zna bit natopljeno oboritim vodama zimi ...

Neki pak kažu , vrati zemlju unutra , i zadnjih 20 cm stavi batudu. Poslije se to malo slegne , i ostane sloj zraka ispod ploče , a to je čak poželjno!

Eto , ta dilema me muči, koja su pravila struke ?
sky cruiser is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 21:35   #67
ja bi se složio sa codegunom
__________________
Samo osobe koje izgledaju priglupo mogu zavrsiti kao clanovi parlamenta. A oni koji se pokazu kao uistinu glupi, ondje i napreduju. "Zloceste misli" Oscar Wilde
mr.wolf69 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 22:00   #68
Quote:
sky cruiser kaže: Pogledaj post
Ma ide obavezno temeljna ploča , armatura i MB 300 ( i on je s dodatkom vodonepropusnosti ) .

Nego me zanimalo , što ide od "kote 0 " do visine 60 cm ( do same ploče ) . Jedan čovjek mi je preporučio da se onih 20 cm ( od -20 do 0 ) , sloj koji se skine u pripremnim radovima , nabije nazad ta zemlja , i to dobro nabije . I onda skroz od nulte točke do visine 60 cm nasipa batuda - krupni šljunak . Tako se neće imat što slegnuti , i onemogućena je kapilarna vlaga , koja se po batudi ne može dizati .

btw. Code , ploča mi je 15 milim, ipak je to prizemnica , bez podruma.
Sky, mislim da miješaš temeljnu ploču i ploču prizemlja. Ako radiš trakaste temelje, nemaš temeljnu ploču i obrnuto. Temeljna ploča ide direktno na iskopani teren i na nju idu dalje zidovi; znači u tom slučaju nemaš niti šalanja ni betoniranja nadtemelja, niti naispavanja prostora između njih. Sigurno je bolje rješenje ako radiš podrum.

Međutim, ti ga ne radiš pa mislim da se ipak trakasti temelji više isplate. Ja imam isti slučaj i iskalkulirao sam da bi me temeljna ploča došla oko 3.000€ više jer bi na nju opet morao raditi nadtemelje da izađem na željenu visinu. Tako da nije uopće imalo smisla. Uz to, s daskama koje smo nabavili za oplatu nadtemelja sad daskam krov.

Ako na zemlju nasipavaš batudom i tada bi bilo dobro bar zadnjih 10cm nasipat šljunkom da se bolje nabije zadnji sloj i da imaš manje rasipanje betona.
ICON is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 22:05   #69
Quote:
sky cruiser kaže: Pogledaj post
Savjetovali su mi da je najbolje i najkvalitetnije rješenje svih 60 cm napuniti batudom - i najskuplje riješenje ! A ne vraćat zemlju unutra . Jer teren je po prirodi vlažan . Nisu problem podzemne vode , toga nema , već zna bit natopljeno oboritim vodama zimi ...
Ako si napravio 80 cm temelje i još 60 cm nadtemelje, ne vidim od kud bi se nasipani materijal mogao natopit vodom. Oko nadtemelja prije zatrpavanja valjda stavljaš nekakvu drenažu, a i bez nje, neće se sigurno voda kapilarno dić 1,4m u tolkoj količini da je sve natopljeno...
ICON is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 22:40   #70
Quote:
ICON kaže: Pogledaj post
Ako si napravio 80 cm temelje i još 60 cm nadtemelje, ne vidim od kud bi se nasipani materijal mogao natopit vodom. Oko nadtemelja prije zatrpavanja valjda stavljaš nekakvu drenažu, a i bez nje, neće se sigurno voda kapilarno dić 1,4m u tolkoj količini da je sve natopljeno...
po pitanju kapilarne vlage: beton "pije" vodu iz okolne zemlje, i onda se ona "diže" "kroz" beton, zato se na prvu ploču prizemlja stavlja hidroizolacija da prekine taj tok uvis
i zato se ispod zidova (cigle) stavlja bitumenska traka

vrati zemlju, nabiti je vlažnu (bolje se sabija nego li kad je suha) , zadnjih 20cm stavi "dvicu" šljunak i nabiti žabom
to bi bilo ok
kod nas u kamenjaru se ne vraća zemlja (čuva se za okućnicu) nego se samelje kamenje i zemlja .. ima to svoj izraz ali ne mogu se sjetiti koji ..
McGrubi is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2008., 22:52   #71
Quote:
ICON kaže: Pogledaj post
Sky, mislim da miješaš temeljnu ploču i ploču prizemlja.
Da , sad sam skuzio da nisam kužio razliku između ta dva pojma. Sad mi je jasno.
sky cruiser is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2008., 23:33   #72
Quote:
sky cruiser kaže: Pogledaj post
Ma ide obavezno temeljna ploča , armatura i MB 300 ( i on je s dodatkom vodonepropusnosti ) .

Nego me zanimalo , što ide od "kote 0 " do visine 60 cm ( do same ploče ) . Jedan čovjek mi je preporučio da se onih 20 cm ( od -20 do 0 ) , sloj koji se skine u pripremnim radovima , nabije nazad ta zemlja , i to dobro nabije . I onda skroz od nulte točke do visine 60 cm nasipa batuda - krupni šljunak . Tako se neće imat što slegnuti , i onemogućena je kapilarna vlaga , koja se po batudi ne može dizati .

btw. Code , ploča mi je 15 milim, ipak je to prizemnica , bez podruma.
Tako sam ja radio.
Vratio zemlju nazad, dobro nabio, i onda posuo batudom, a nakon toga mreža i beton. Statičar mi je nadzirao i sve 5. Isto je u pitanju prizemnica bez podruma.
__________________
SVE ZA HRVATSKU, A NAŠU JEDINU I VJEČNU HRVATSKU NI ZA ŠTO (prvi hrvatski predsjednik dr.Franjo Tuđman).
Sve one koji na bilo koji način vrijeđaju hrvatske branitelje ili Domovinski rat, kao i one koji im dopuštaju da to nekažnjeno čine nabijem na *urac.
casio is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 00:21   #73
Quote:
casio kaže: Pogledaj post
Tako sam ja radio.
Vratio zemlju nazad, dobro nabio, i onda posuo batudom, a nakon toga mreža i beton. Statičar mi je nadzirao i sve 5. Isto je u pitanju prizemnica bez podruma.
koliko su visoki temelji kod tebe . koliko si nabio zemlje , a koliko batude ?
sky cruiser is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 00:23   #74
Quote:
casio kaže: Pogledaj post
Tako sam ja radio.
Statičar mi je nadzirao i sve 5.

Jesi li to angazirao statičara extra ili imaš nekog frenda ?
sky cruiser is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 09:06   #75
Quote:
sky cruiser kaže: Pogledaj post
koliko su visoki temelji kod tebe . koliko si nabio zemlje , a koliko batude ?
Ispod zemlje (donji dio) 70 cm, a iznad (gornji) 50 cm. Zemlje 10 cm, batuda 15 cm, nakon toga armatura i beton.
__________________
SVE ZA HRVATSKU, A NAŠU JEDINU I VJEČNU HRVATSKU NI ZA ŠTO (prvi hrvatski predsjednik dr.Franjo Tuđman).
Sve one koji na bilo koji način vrijeđaju hrvatske branitelje ili Domovinski rat, kao i one koji im dopuštaju da to nekažnjeno čine nabijem na *urac.
casio is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 09:08   #76
Quote:
sky cruiser kaže: Pogledaj post
Jesi li to angazirao statičara extra ili imaš nekog frenda ?
Statičar koji mi je radio projekt statike mi je vršio i nadzor za 500 kn je došao 3 puta. Prvi puta kad je iskopan temelj, drugi puta kad je zalijevan beton u donji dio i treći puta neposredno prije zalijevanja betona gornjeg dijela.
__________________
SVE ZA HRVATSKU, A NAŠU JEDINU I VJEČNU HRVATSKU NI ZA ŠTO (prvi hrvatski predsjednik dr.Franjo Tuđman).
Sve one koji na bilo koji način vrijeđaju hrvatske branitelje ili Domovinski rat, kao i one koji im dopuštaju da to nekažnjeno čine nabijem na *urac.
casio is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 11:05   #77
Quote:
demosten kaže: Pogledaj post
u mojoj staroj kući su u kuhnji napravili takvo sranje. Nabijali su zemlju pa su samo stavili malo šljunka tako da se ne vidi zemlja.

Na kraju blagavaona i kuhnja nam je propala za dobrih 4 entimetara. i to ne ravnomjerno nego prema sredini prostorije. Užas.
Čim više najbijaj jer nije veselo kada ti počne propadati i kada moraš ponovo stavljati glazuru
koliko otprilike kuća propadne od težine i da se slegne? 10 cm? ili manje ili više?
__________________
PRODAJA ROBICE ZA BEBE vel. 56
Renata is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 17:47   #78
Quote:
Renata kaže: Pogledaj post
koliko otprilike kuća propadne od težine i da se slegne? 10 cm? ili manje ili više?
Ako si dala radit geomenahički elaborat, imaš u njemu izračunato predviđeno slijeganje tla.
ICON is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 17:56   #79
Nadam se da ti te temelje radi netko tko zna što radi. Evo nekih osnova zbog kojih bi ja zvao nekoga stručnoga:

Zbog velikoga poroziteta materijala i timre uvjetovane pokretljivosti pojedinih čvrstih čestica tla, dovoljan je relativno malen intezivitet napona da se izazovu već osjetno velike deformacije, mnogo veće od onih koje uz takvu jakost napona nastaju u građevinskim konstrukcijama.
Ulogu raspodjele sila na konstrukcije na dovoljno velike površine tla preuzima njezin dio koji zovemo temelj. Da bi se pravilno i ekonomično dimenzionirali temelji, moramo izračunati raspodjelu opterećenja u većem volumenu tla ispod njih, a na osnovi toga; deformacije što će ih izazvati i sigurnost da u nekim situacijama nećre nastati slom.

U mehanici tla računamo s prividnim prosječnim naprezanjima, a ne sa stvarnima unutar pojedinih čvrstih čestica. Odnosi su znatno složeniji kad su pore tla ispunjene vodom i zrakom. Kad se promijeni opterećenje, mijenjaju se dodirne sile među česticama, pa na nekim mjestima nastaju poremećaji zbog klizanja i mrvljenja čestica, što izaziva promjenu volumena pora, čemu se suprostavlja voda, znanto manje stišljiva od mineralnog kostura tla, pa ona također preuzima dio tereta.

Deformacije stvarnog tla nisu linearno ovisne o promjeni naprezanja. One nisu elastične, pa nakon rasterećenja ostaju znatne trajne deformacije. Pijesak i šljunak ponašaju se elastično za hidrostatska naprezanja, ali zbog promjene površine i broja kontakta među zrnima pri povećanim naprezanjima odnosi između naprezanja i deformacija nisu linearni. Odnos između naprezanja i deformacija pri smicanju nije ni linearan ni elastičan. Glinoviti se materijali ne ponašaju linearno ni elastično.
__________________
Potrudite se da dobijete ono što volite, jer će vas inače prisiliti da volite ono što dobijete
funkster is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2008., 17:57   #80
Kad se neko tlo opterećuje dodatnim silama, nastaju u raznim točkama različite promjene naprezanja i prema tome različit porast pornog tlaka. Zbog hidrauličkog gradijenta struji voda iz pora s mjesta višega pornog tlaka prema onima nižega pornog tlaka. Te promjene volumena traju dok se u svim točkama porni tlak izjednači s gravitacijskim hidrostatskim tlakom. One se reflektiraju u slijeganju opterećenog područja.

Zbog promjene opterećenja nekog područja mijenja se naponsko stanje u tlu i sam volumen uz popratno slijeganje površine. Promijenjeno naponsko stanje izaziva najprije promjene pornog tlaka ne utječući na efektivne napone. Promjene efektivnih napona, a time i deformacije, mogu nastati tek pošto se promijeni porni tlak.
Kad se porni tlak zbog promjene naponskog stanja izjednači sa stacionarnim hidrauličkim poljem u podzemnoj vodi, završit će se i proces slijeganja. Postepeno smanjivanje pornog pretlaka i porast slijeganja do njegove konačne veličine naziva se procesom konsolidacije tla.

Vrijeme trajanja procesa konsolidacije, a time i slijeganja pri promjenama naponskoga stanja, ovisi o intezitetu i raspodijeli pornoga pretlaka, o dimanzijama polja u kojemu su nastale promjene pornoga tlaka i o propusnosti tla. Tako će se tlo male propusnosti (prah, glina) slijegati dugo vremena nakon opterećenja do konačne veličine.


Prema karakteru materijala u temelju razlikujemo dva tipična slučaja:
- jako propusni materijali, u kojima deformacije ovise samo o deformabilnosti mineralnog skeleta i nastaju istodobno s opterećenjem
- slabo propusni materijali, u kojima pri naglom opterećenju nastaje odmah deformacija pri konstantnom volumenu i porni tlak, a tokom njegove konsolidacije prisutno je konsolidacijsko slijeganje
__________________
Potrudite se da dobijete ono što volite, jer će vas inače prisiliti da volite ono što dobijete
funkster is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:11.