Vizualizacija državnog proračuna 2010

[despot]

SgtHartmann kaže:

Sve ok razumijem sto zelis reci ali to nije kriv cesnjak vec oni kojima je u interesu da to tako.Sanse nema da me dodje skuplje casnjak iz vrta od onoga kojeg uvozim iz Kine i moram platit transport i carinu i sve.Nema sanse.Trzistem se debelo manipulira.

Treba postaviti obrnuto pitanje. Kako to da se nekome isplati proizvesti i dovesti češnjak iz Kine na način da je jeftiniji od domaćeg? Gdje griješimo u proizvodnji?

[SgtHartmann]

despot kaže:

Treba postaviti obrnuto pitanje. Kako to da se nekome isplati proizvesti i dovesti češnjak iz Kine na način da je jeftiniji od domaćeg? Gdje griješimo u proizvodnji?

Ako se jednoj od najskuplji zemalja Svicarskoj isplati izvoziti psenicu onda nemamo o cemu filozofirati.
Jrdna od najskupljih radnih snaga ti je Svicarac pa ide.Isplati se.Nije stvar u proizvodnji problem je u drugim stvarima.

[despot]

SgtHartmann kaže:

Ako se jednoj od najskuplji zemalja Svicarskoj isplati izvoziti psenicu onda nemamo o cemu filozofirati.
Jrdna od najskupljih radnih snaga ti je Svicarac pa ide.Isplati se.Nije stvar u proizvodnji problem je u drugim stvarima.

Nisam ja rekao da je sve u radnoj snazi, dapače, ali očito postoji problem s domaćom proizvodnjom. Postoje brojni primjeri uspješne domaće proizvodnje tako da je sasvim očito moguće proizvesti i prodati hranu. Postavlje se pitanje zašto to tako nije u širem opsegu?

[F10EXX]

SgtHartmann kaže:

Ako se jednoj od najskuplji zemalja Svicarskoj isplati izvoziti psenicu onda nemamo o cemu filozofirati.
Jrdna od najskupljih radnih snaga ti je Svicarac pa ide.Isplati se.Nije stvar u proizvodnji problem je u drugim stvarima.

Pa ide, jel svicarac ne dobija poticaje kao socijalnu mjeru, nego ih daje ozbiljnim poljoprivrednicima.

[F10EXX]

despot kaže:

Nisam ja rekao da je sve u radnoj snazi, dapače, ali očito postoji problem s domaćom proizvodnjom. Postoje brojni primjeri uspješne domaće proizvodnje tako da je sasvim očito moguće proizvesti i prodati hranu. Postavlje se pitanje zašto to tako nije u širem opsegu?

Zato sto na selu svatko voli bit svoj gazda, a mi im ostali to placamo poticajima. Da ih nema, ili da su manji i ograniceni, isplatilo bi se proizvoditi samo onima sa 100 i vise hektara (za ratarske kulture) a ovi nek lijepo izvole ko najamni radnici k njima koji ce okrupniti posjede. Ili nek se preorjentiraju na nesto isplativije. Al lako je kad ih filamo lovom.

[Vojky]

SgtHartmann kaže:

Uvozimo mi i cesnjak.Pitaj se zasto toliko toga uvozimo?Tko to odobrava i zasto se to radi.

Pa tržište je slobodno - uvijek možeš ponuditi veletrgovinama svoje proizvode po nižoj cijeni.

Proizvodnje povrća nema nešto puno u Hrvatskoj, to ljudi ne vole, uključuje puno rada u odnosu na pšenicu ili kukuruz. Jedan moj prijatelj npr. lijepo zarađuje od ljekovitog bilja - no zanimljivo da se nitko od rodbine nije sjetio nešto proizvodt na obiteljskoj zemlji, već on koji ima faks i direktorsko mjesto u Zagrebu vikendom ide na selo i organizira proizvodnju. Zaposlio već par ljudi. Ponavljam, lokalne nije zanimalo.

[Vojky]

despot kaže:

Treba postaviti obrnuto pitanje. Kako to da se nekome isplati proizvesti i dovesti češnjak iz Kine na način da je jeftiniji od domaćeg? Gdje griješimo u proizvodnji?

Primjer koji ću ti dati je star preko 10 godina, iz doba kada je postojala uvozna carina. Pričam s jednim cvjećarom, među upućenijima u struku. Ima dva izvora:

- Plastenici Jadra u Kaštelima (po tome se vidi da je stara priča, više ih nema)
- Nizozemska

Iz Jadra treba poslati caddy izravno za cvjećaru.

Iz Nizozemske treba:

- dovesti cvijeće od proizvođača do skladišta
- kupiti cvijeće na burzi cvijeća
- uvečer ga dovesti u zračnu luku
- ukrcati na avion za Zagreb (platiti špediciju, pristojbe...)
- dovesti do Zagreba (tj. platiti avion)
- platiti carinu (dakle, tada je postojala i carina, koje danas manje-više nema)
- platiti špediciju
- platiti veletrgovcu u Zagrebu koji je uvoznik
- platiti caddy do Splita

Iz Nizozemske je kada se sve izračunalo, koštalo 30% manje nego iz Kaštela.

[McAucliffe]

F10EXX kaže:

Pa ide, jel svicarac ne dobija poticaje kao socijalnu mjeru, nego ih daje ozbiljnim poljoprivrednicima.

Je,ali Švicarac ispuni ono što je jamčio svome poljoprivredniku...

Sve dogovoreno prije jendako je i na kraju posla...a ne kao kod nas...

Uvijek treba gledati obje strane medalje...

[#kocar#]

=Vojky;28452421]Država zadužit s ciljem ulaganja u gospodarstvo? Znaš što to znači? Državna jamstva za brodogradnju i plaćanje dugova HPB-a, koja je kao državna banka uspjela ući u minus kada su svi bili u plusu...

Da otišla u minus, jer joj je na čelu bio Protega, koji je na to mjesto došao po podobnosti i dijelio kredite po podobnosti. Nema te banke koja bi poslovala sa plusom sa takvom "poslovnom politikom"
Država može biti dobar gospodar ako ima kontrolu i želju da se radi na zakonski i pošten način. I Hypo je dovedena u sličan položaj uz sličnu posl. politiku.
Možda bi trebalo uvesti smrtnu kaznu , kao u Kini za takve prekršaje i nevisan DORH

Na državi je da se prestane zaduživat na domaćem tržištu kako bi se snizile kamate na kredite, pa privreda sama može uzeti kapital, i da smanji porezna opterećenja.

Trebala bi srezati svoju potrošnju i prestati se zaduživati na domaćem i stranom tržištu.
Kamate od 6,75 % su enormne za državno zaduženje iako se zadužila na vanjskom tržištu

[Rinnma]

Pa što ako je skuplje. Jesti će se manje češnjaka, ali onaj koji se jede će biti domaći. Ali tu sad lupam jer se ne razumijem, iako slutim da je destimulacija uvoza pogodna za nas.

Ja na to gledam ovako nekako:
Meni češnjak treba, pa ja doma u vrtlu uzgojim češnjak. Što se tiče sustava, taj češnjak ne postoji, ali ja ga svejedno jedem i namirim si potrebu za češnjakom. Kako meni taj češnjak treba, namirio sam svoju potrebu za njim bez da sam dao novac za njega, dakle uštedio sam i novac mogu dati za nešto drugo što nemam u vrtlu. Ako ga uzgojim da ga prodam, on ulazi u sustav, podižući ukupnu količinu resursa u opticaju, ali i količinu novca. Uvozom češnjaka iz drugog sustava, on ulazi u naš sustav, ali naš novac izlazi van sustava. Taj sustav gubi resurs, ali dobiva novac kojim onda može uvoziti stvari iz drugih sustava bez da poremeti svoje unutarnje stanje. Mi s druge strane, dobivamo resurs, a količina novca se smanjuje čime slabi naša moć da dodatno uvozimo. Mislim da problemi nastaju kad se uvoze stvari koje nam ne trebaju (ili ih možemo sami proizvest), a izvoze one koje nam trebaju. Onda nam slabi moć da uvezemo one koje nam trebaju, a koje ne možemo sami proizvest. Idealno, trebali bi osnovne stvari sve sami proizvodit (hrana, odjeća, obuća, struja, voda itd.), viškove izvozit, a neke koje nam uopće ne trebaju, a vani postoji tržište proizvodit čisto za izvoz. Uvozit bi trebalo stvari koje ne možemo sami proizvest (računala, automobile itd.), a "trebaju" nam.

[#kocar#]

Vojky kaže:

Primjer koji ću ti dati je star preko 10 godina, iz doba kada je postojala uvozna carina. Pričam s jednim cvjećarom, među upućenijima u struku. Ima dva izvora:

- Plastenici Jadra u Kaštelima (po tome se vidi da je stara priča, više ih nema)
- Nizozemska

Iz Jadra treba poslati caddy izravno za cvjećaru.

Iz Nizozemske treba:

- dovesti cvijeće od proizvođača do skladišta
- kupiti cvijeće na burzi cvijeća
- uvečer ga dovesti u zračnu luku
- ukrcati na avion za Zagreb (platiti špediciju, pristojbe...)
- dovesti do Zagreba (tj. platiti avion)
- platiti carinu (dakle, tada je postojala i carina, koje danas manje-više nema)
- platiti špediciju
- platiti veletrgovcu u Zagrebu koji je uvoznik
- platiti caddy do Splita

Iz Nizozemske je kada se sve izračunalo, koštalo 30% manje nego iz Kaštela.

To je samo zbog nedostatka konkurencije i prevelike državne i carinske zaštite.

[#kocar#]

F10EXX kaže:

Zato sto na selu svatko voli bit svoj gazda, a mi im ostali to placamo poticajima. Da ih nema, ili da su manji i ograniceni, isplatilo bi se proizvoditi samo onima sa 100 i vise hektara (za ratarske kulture) a ovi nek lijepo izvole ko najamni radnici k njima koji ce okrupniti posjede. Ili nek se preorjentiraju na nesto isplativije. Al lako je kad ih filamo lovom.

To je cijena koalicijskog partnerstva HDZ--HSS i kupovanje glasova seljaka

A da svako voli biti svoj gazda, to nam je u mentalitetu

Ali smo nažalost samo dobri sluge

[Rinnma]

#kocar# kaže:

Ali smo nažalost samo dobri sluge

Ja postajem sve uvjereniji da nam je to sudbina. Samo nam treba dobar i brižan gazda pa svi sretni i zadovoljni.

[#kocar#]

Rinnma kaže:

Ja postajem sve uvjereniji da nam je to sudbina. Samo nam treba dobar i brižan gazda pa svi sretni i zadovoljni.

Ma ne dobar i brižan gzda , vrlo brzo bi ga mi izludili

Treba nam gazda čvrste ruke, već sam u više navrata predložio nekog kao što je Putin ili malo "teže ruke"

Još mnogi plaču za Titom i pored toga što je ponekad imao vrlo "tešku ruku"

Križni put, Goli i sl.

[zamantana]

Rinnma kaže:

Pa što ako je skuplje. Jesti će se manje češnjaka, ali onaj koji se jede će biti domaći. Ali tu sad lupam jer se ne razumijem, iako slutim da je destimulacija uvoza pogodna za nas.

Uvozit bi trebalo stvari koje ne možemo sami proizvest (računala, automobile itd.), a "trebaju" nam.

bio je nedavno članak u novinama o uvozu u nas. da ne nabrajam prehrambene proizvode, uvozimo između ostaloga, second hand odjeću, slamu, vrbovo šiblje, lavandu, koprivu, kapare, lišće i spermu itd.....

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/z...p_all_items=47

[WorkingGirl]

SgtHartmann kaže:

Ako se jednoj od najskuplji zemalja Svicarskoj isplati izvoziti psenicu onda nemamo o cemu filozofirati.
Jrdna od najskupljih radnih snaga ti je Svicarac pa ide.Isplati se.Nije stvar u proizvodnji problem je u drugim stvarima.

problem je u tome, sto kod nas i najmanji sefic u nekoj firmi ,sekretarice i razni drugi...hoce imat odmah mecku dzip kao sluzbeni auto, ide na razna putovanja na racun firme, vecera se u najskupljim restoranima.......

jer kako je inace moguce da recimo ajd bubnut cu, Barilla sos za spagete koji se proizvodi u italiji kosta par kuna manje od slicnog podravkinog

[Noćobdija]

Rinnma kaže:

Mislim da problemi nastaju kad se uvoze stvari koje nam ne trebaju (ili ih možemo sami proizvest), a izvoze one koje nam trebaju. Onda nam slabi moć da uvezemo one koje nam trebaju, a koje ne možemo sami proizvest. Idealno, trebali bi osnovne stvari sve sami proizvodit (hrana, odjeća, obuća, struja, voda itd.), viškove izvozit, a neke koje nam uopće ne trebaju, a vani postoji tržište proizvodit čisto za izvoz. Uvozit bi trebalo stvari koje ne možemo sami proizvest (računala, automobile itd.), a "trebaju" nam.

sve stvari koje se uvoze nam trebaju. očito, čim ih netko ovdje želi kupiti, trebaju nam. da nam ne trebaju, ne bi ih netko uvozio. ne uvozi se ništa što nam ne treba, jer ih netko ovdje kupuje. stvari koje nikome ne trebaju se ne kupuju.

uostalom, ako npr. kupim kupus iz slovačke i za njega platim manje nego za domaći kupus, meni je ostalo više novaca da potrošim i na domaće proizvode. hvala slovacima što mi omogućuju da štedim i takvom uštedom financiram i druge proizvode i proizvođače koji mi se sviđaju

[#kocar#]

WorkingGirl kaže:

jer kako je inace moguce da recimo ajd bubnut cu, Barilla sos za spagete koji se proizvodi u italiji kosta par kuna manje od slicnog podravkinog

Kad Barilla nema Marinca , Polančeca i menađere takvog "kalibra"

Iako Talijani imaju mafiju, ova naša odavno ju je premašila i uredili su državu po svojoj mjeri

Umjesto da dobit firmi u državnom vlasništvu završi u proračunu , završava u njihovim džepivima, na sve moguće "kreativne" načine.

[Vojky]

#kocar# kaže:

Da otišla u minus, jer joj je na čelu bio Protega, koji je na to mjesto došao po podobnosti i dijelio kredite po podobnosti. Nema te banke koja bi poslovala sa plusom sa takvom "poslovnom politikom"
Država može biti dobar gospodar ako ima kontrolu i želju da se radi na zakonski i pošten način. I Hypo je dovedena u sličan položaj uz sličnu posl. politiku.

Svugdje se državno kontroliranja firma ponaša slično - zato se država i ne treba izravno petaljati u privredu. Tražti da se država izravno petlja - znači reći: "ja mislim da su političari najpametniji ljudi i treba im dati još više utjecaja".

Državi je da stvara preduvjete i usmjeruje razvoj. Recimo, država odlučuje što će s poticajima za selo: baviti se razvojem suvremenog poljodjeljstva ili ga povezati sa socijalonom politikom. Mi smo radi HSS-a izabrali ovo drugo. I zato imamo rast pocitaja od 300% u 7-8 godina uz nikakav rast produktivnosti i potpuno oslanjanje na pšenicu i kukuruz, za koje treba najmanje raditi.

[WorkingGirl]

Noćobdija kaže:

sve stvari koje se uvoze nam trebaju. očito, čim ih netko ovdje želi kupiti, trebaju nam. da nam ne trebaju, ne bi ih netko uvozio. ne uvozi se ništa što nam ne treba, jer ih netko ovdje kupuje. stvari koje nikome ne trebaju se ne kupuju.

uostalom, ako npr. kupim kupus iz slovačke i za njega platim manje nego za domaći kupus, meni je ostalo više novaca da potrošim i na domaće proizvode. hvala slovacima što mi omogućuju da štedim i takvom uštedom financiram i druge proizvode i proizvođače koji mi se sviđaju

bas naprotiv, kad primijetis da ti love uvijek ostane,tek onda pocnes bas birat strane proizvode. i tu ustedjenu lovu obicno potrosis na neke fine krpice (naravno strane marke) il potrosis na zabavu.