U poslove obitelji Šola upleteni bivši visoki dužnosnici SOA-e Milijan Brkić i Josip Jurčević?

[Alexis]

Jutarnji donosi informaciju kako je u središtu istrage USKOK-a poslovanje tvrtke "Opatovina d.o.o." koja je u vlasništvu obitelji Šola, čiji svi članovi sjede u istražnom zatvoru, a u čijem su osnivanju sudjelovali i visoki dužnosnici obavještajne agencije u tom trenutku, Milijan Brkić i Josip Jurčević, odnosno njihove žene koje su bile 2007. suosnivačice te tvrtke.
Ovo je vidljivo iz podataka sudskog registra.

Ravnatelj ove agencije je tad bio Tomislav Karamarko.


Milijan Brkić je neizravno priznao da je supruga doista bila umješana u ovaj poduhvat, no pravo pojašnjenje zašto i o čemu se tu doista radilo, nije dao. Po kojoj cijeni su njegove žene prodale svoje udjele? Zbog čega su se uopće uplitale u poslovni poduhvat, obzirom na poslove svojih muževa?

Da li će i ovo ostati nerješena priča, kao puno benignija epizoda optužbe da je plagirao svoj diplomski temeljem kojeg se uspinjao u karijeri?

U središtu ove USKOK-ove istrage, kako neslužbeno doznajemo, nalazi se tvrtka Opatovina projekt d.o.o. u vlasništvu Petra Šole, odnosno nezakonito kreditiranje njezina poslovanja. Opatovina projekt, u čijem je vlasništvu oko 107.000 metara kvadratnih zemljišta u Savskoj opatovini u Zagrebu, kod okretišta tramvaja u Prečkom, također je kao pravna osoba na popisu osumnjičenih.

Međutim, osim najnovijih kreditnih poslova s Karlovačkom bankom čija vrijednost premašuje 200 milijuna kuna, tvrtka Opatovina projekt u svojoj je prošlosti imala i puno misterioznije poslovne vratolomije. Premda je iz sudskoga registra vidljivo samo da je vlasnik tvrtke uhićeni Petar Šola, te da je prije listopada 2008. uz Šolu u vlasničkoj strukturi bio i također uhićeni Drago Brekalo, tvrtka je uz njih dvojicu imala još dvoje suvlasnika, ili, točnije suvlasnice. Premda njihova imena zapravo ništa ne znače jer se radi o gospođama koje inače imaju samostalne obrte poput frizerskih salona, kada se u obzir uzmu imena i funkcije njihovih muževa u to vrijeme, dolazi se do najvjerojatnog otkrića.

Karamarkovi ljudi

Naime, uz Brekala i Šolu, Opatovinu projekt su u svibnju 2007. osnovale supruge dvojice visokopozicioniranih službenika Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Supruga tadašnjeg pomoćnika ravnatelja za protuobavještajnu zaštitu i nadzor agencije, Milijana Brkića, sada glavnoga tajnika HDZ-a, te supruga pomoćnika ravnatelja za pravne materijalne i kadrovsko-finacijske poslove, Josipa Jurčevića. Riječ je o de facto drugom i trećem najviše rangiranome službeniku agencije u vrijeme dok je dužnost ravnatelja obnašao Tomislav Karamarko.

Prema izvodima iz Trgovačkoga suda, Petar Šola je od 20.000 kuna temeljnoga kapitala tada novoosnovane tvrtke dao 15.000 kuna, Brekalov udjel iznosio je 2000 kuna, dok su Karmen Brkić i Marija Jurčević imale jednake udjele od po 1400 kuna svaka. No, samo pola godine nakon osnivanja, u prosincu 2008., tvrtka dobiva zajam od čak 142,57 milijuna kuna od Hypo banke, točnije Alpe adria poslovodstva za kupnju ogromnih parcela poljoprivrednog zemljišta na području Savske Opatovine. Zajam je, prema dostupnoj dokumentaciji, odobrio Tomislav Topić.

Njega su za to ovlastili tadašnji kontroverzni predsjednik Uprave Hypo Leasing Kroatiena, Drago Vidaković, te član Uprave Željko Rupić.

Obojica se trenutno nalaze pod istragom zbog sumnji da su iz Leasinga izvlačili novac, a Vidaković, kojemu je prije nekoliko mjeseci na kuću bačena ručna bomba, poznat je i kao svjedok na suđenju Ivi Sanaderu.

Nedugo nakon što je tvrtka dobila zajam, krajem listopada 2008., Karmen Brkić, Marija Jurčević te Brekalo prodaju svoje vlasničke udjele Šoli koji ostaje jedini vlasnik Opatovine projekta. Navedeni zajam Hypo banke uz kamatu oz 57,2 milijuna kuna na naplatu Opatovini projektu dolazi 3. prosinca 2018., kada bi Šola u jednom obroku trebao isplatiti točno 200 milijuna kuna.

-Nije istina da je moja supruga bila osnivač, ona je samo kratkotrajno ušla u vlasničku strukturu jer je moj brat bio u Australiji i nakon toga je izašla, rekao nam je u telefonskom razgovoru Brkić. Putom se naša telefonska veza sa glavnim tajnikom HDZ-a prekinula, a usprkos našim višestrukim nastojanjima da ponovno uspostavimo vezu, Brkićev broj stalno je bio zauzet, a on se kako doznajemo nalazi na putu.

Visoka ovlaštenja

Dok je ovaj dio priče o Opatovina projektu još uvijek predmet interesa istražitelja, u sada formalno pokrenutoj istrazi obuhvaćeni su cijeli kolopleti financijskih transakcija, mahom kreditnih aranžmana, kojima je zajednički cilj bio koristiti sredstva Karlovačke banke za financiranje privatnog obiteljskog biznisa, prvenstveno Opatovina projekta.

Prema optužbama USKOK-a, Marija Šola, kao prokuristica banke i savjetnica Uprave, te Sandi Šola kao predsjednik uprave banke, povremeno uz pomoć članice uprave Marije Trpčić- Reškovac, osiguravali su u više navrata višemilijunske kredite za potrebe Opatovina projekta, mimo procedure i bez garancija.

Također su u igru uključivali treće tvrtke kako bi prikrili stvarnu izloženost jamstvenog kapitala. U tome je sudjelovao i direktor kreditnog sektora Karlovačke banke Josip Kovač.

Prikrivanje kredita

Osumnjičenim članovima obitelji Šola stavlja se na tereti i da su pojedine klijente banke koristili radi prikrivanja kreditiranja obiteljskog biznisa na način da su koristili njihove depozite u banci. Pritom se spominju i dva poznata poduzeća, Industrogradnja nekretnine i Montmontaža. No, te tvrtke nisu oštećene, jer su dobile kamate na svoje pune depozite iako su oni dijelom bili korišteni za potrebe Opatovina projekta.

Veliki problem u svoj ovoj rijeci transakcija, u kojoj su dobrim dijelom i podmirivane obveze prema Karlovačkoj banci, nastao je 2010. godine nakon nadzora HNB-a. HNB je tada donio rješenje o ograničavanju plasmana Karlovačke banke prema povezanim društvima, što je očito prekinulo planirane financijske tijekove vezane za Opatovina projekt, odnosno daljnja kreditiranja. Tada je “uskočio” Luka Miličić iz Dalekovoda.

Istražitelji smatraju da je Miličić u ime Dalekovoda sklopio predugovor o kupnji nekretnina na Savskoj Opatovini od Opatovina projekta samo kako bi im osigurao zatvaranje prijašnjih financijskih konstrukcija te da stvarne namjere za kupnju nije niti bilo. Za to nisu znale ni Uprava niti Nadzorni odbor Dalekovoda. Ovaj “posao” stajao je Dalekovod 46,9 milijuna kuna.

[saugaro]

Nadam se kako je ovo i uvertira za procesuiranje Milana Bandića.
Dovoljno je pogledati samo put upropaštenih i opljačkanih firmi kroz koje je prošla Marija Šola.

[Alexis]

Nije samo Milijan preko osnivanja ove tvrtke povezan, već je po pisanju Večernjeg lista, od Karlovačke banke dobio i poveliki kredit od milijun kuna. Upravo je dijeljenje kredita odabranima, bez ikakvih kriterija, glavni razloga istrage protiv ove obitelji.

Sumnjivo poslovanje Karlovačke banke nije nepoznanica i uočeno je još prije nego što je Marija Šola došla u tu banku. Počelo je još 2005. godine kada je Sandi Šola, tada još savjetnik banke, navodno dobio kredit mimo pravila banke u visini od sto tisuća eura, a ubrzo i dodatnih 60 milijuna eura. Njegov brat Tomislav Šola, direktor tvrtke Impensus-nekretnine, dobio je pak dva kredita od banke za gradnju stambenih objekata, no kredit je odobren bez investicijskog elaborata, a i sama tvrtka bila je stara samo dva mjeseca, odnosno nije zadovoljavala uvjete za dobivanje kredita.

Za kredit je jamčila druga tvrtka T. Šole, koja također nije ispunjavala uvjete. Kako se pričalo, toj se odluci tada usprotivila direktorica sektora procjene i upravljanja rizicima banke, nakon čega je i smijenjena. Zanimljivi su i krediti za likvidnost koje je banka navodno odobravala, primjerice Milijanu Brkiću od oko milijun kuna, te Silviji Lučić i Josipu Kovaču, zaposlenicima u banci. Isti kredit vrijedan 32,7 milijuna kuna dobila je navodno i tvrtka Bar kod, za što je osiguranje u ugovoru bio depozit, no što je brzo iz ugovora i izbrisano. Uostalom, takva praksa izmjene ugovora bila je uobičajena u banci.

Milijanu Brkiću milijun kuna

Milijan Brkić dobio je navodno kredit od banke od gotovo milijun kuna, a prikazan je kao kredit za likvidnost. Takve kredite dobili su još neki, primjerice Josip Kovač i Silvija Lučić.

[Gorman]

Uuuu, ovo će bit zabavno.

[Alexis]

Kad sam vidjela Luku Milčića, shvatila sam da bi ovo moglo biti jednako razorno kao i Fimi medija. A KABA sigurno nije jedina manja poslovna banka koja je služila kao kasica prasica političko eliti svih boja.

Naravno, sve garnirano sa notornom Hypo bankom.

[McAucliffe]

Bude veselo,kao sto sam rekao na drugoj temi,pitanje je samo gdje ce stati...

Uskoro bi mogla isplivati jos jedna zanimljiva,rukometna veza...

Sada me samo zanimaju komentari,hoce li se naciopravdanje i za ovo ili nece...

[Alexis]

Preporučam čitati komentare ispod članaka. Npr. ispod članka u Večernjem, piše jedan učesnik sljedeće

Zbog takvih kao ona i njezina braća (nažalost nisu jedini) je i taj narod iz Hercegovine zaradio stigmu ratnih profitera i lopova, premda među hercegovcima ima izuzetno moralnih i iznimno poštenih ljudi, ali eto, loš glas se dalje čuje. U Sesvetama je ta obitlje drmala Termomehanikom i iza njih je osao pustoš, firma razbijena na paramparčad, otpušteni radnici i prijašnji proizvodni prostori koji se koriste za skladišta. Na ruševinama Termomehanike izgrađen je i Europatrade. Pravna država je izuetno spora, da li će biti efikasna na kraju vidjeti ćemo.

[KatarinaRi]

Pored ovakvih banaka premijerov brat ode u Ljubljansku

[Alexis]

Život doista piše romane. Evo jedan intervju s Marijom Šolom, kad je bila predsjednica uprave Partner Banke, a kojeg je vodila novinarka koja se "proslavila" u borbi protiv ZO, notorna Katarina Vidović Krišto

Intervju izgleda prije kao plaćeni oglas. Izdvajam par detalja

Za uvod u razgovor s gospođom Šolom odlučila sam prenijeti poslovni i osobni dojam moje kolegice u poduzetnoj.hr. Na moj upit tko je Marija Šola, sadašnja predsjednica uprave Partner banke, buduća savjetnica u Karlovačkoj banci, Renata Muhek rekla je ovo:
„Uvijek ispred vremena, uvijek vedra i raspoložena, uvijek čistih računa. Uvijek joj je stalo i uvijek je dostupna. Uvijek profesionalna i uvijek posvećena. Magistra ekonomskih znanosti, koja je predlagala i uvodila ESOP metode suvlasništva zaposlenika. Bilo da je u privatizaciji ili daljnjim razvojnim fazama poslovanja. Tek će nas sila naučiti kako je to rješenje za dugoročno poslovanje, naročito poduzetničko.
Marijine ideje o partnerskom odnosu s postojanim dobavljačima trgovačkog centra razumijemo tek sada kada otkrivamo koliko trebamo platiti mjesto na polici trgovačkog centra i da time nismo došli niblizu razine partnera.
Zašto se svaki klijent banke u kojoj radi osjeća kao povlaštena osoba? To samo Marija zna – a mi možemo čekati priliku da svoje znanje, iskustvo i ideje prenosi na druge u vidu edukacija i publikacija.“

A u intervju objašnjava da nakon 10 godina vođenja Partner banke odlazi u Karlovačku, kako bi tamo nastavila s radom

www.poduzetna.hr:

Koji je Vaš sadašnji kratkoročni poslovni cilj, a koji dugoročni?

Marija Šola:

Ako vam kažem da je meni sad 25. veljače 34 godine staža, onda će vam biti jasno da je to na neki način ipak privođenje kraju nekih poslova. Ali ne vjerujem da će biti tako da ću se brzo povući, poznajući sebe. Idem sada, od 1.3. u Karlovačku banku. Moj sin je tamo predsjednik uprave, a ja mu idem biti savjetnica. Ni u kom slučaju ne želim biti u upravi tamo gdje je moj sin, da ne bi on dolazio u situaciju da bude u sjeni svoje majke. To mi ne treba, a mislim da to nijedna majka ne bi željela. Isto tako, ne želim biti niti u nadzornom odboru, jer je on u upravi. Ja mu želim pomoći i želim pomoći banci. Želim stvarati s njim zajedno, koliko mu god mogu pomoći, hrvatsku banku. Dakle, da ostane hrvatska. Ona je u hrvatskom vlasništvu – stara je, jedna od najstarijih, 55 godina.

No želim pokazati da može biti uspješna banka koja je ostala u hrvatskom vlasništvu. Pripomoći ću koliko god mogu. Sigurno znam da se neću štedjeti. No drugačiji je to osjećaj ako niste u upravi, bez obzira što ću možda raditi i više nego sada. Željela bih tu i završiti svoju karijeru. Nema tih novaca zbog kojih bi nekakvu drugu dužnost prihvaćala. Postoji samo opet ljubav koju bih jedino mogla pokloniti svojoj domovini – ako bi za to, potkraj karijere, bilo potrebe. Dakle, ne bih to radila za novac, ali ako bih mogla pripomoći svojoj zemlji na bilo koji način – dakle, sad ne aludiram ni na što – no ako bih mogla pomoći, onda bih to radila iz ljubavi, a ne za novac.

Kaj reći, žena je svetica, sve kaj je radila delala je iz ljubavi prema obitelji, bližnjima, Bogu, siromašnima. Sve tvrtke koje je vodila, a neke od njih su nestale nakon što je obitelj Šola prošla kroz njih, su i dalje zahvalne njoj. Ljudi presretni kad ju vide.

Inače, Šolu je na čelu Partner banke zamjenila Martina Dalić.

[KatarinaRi]

Alexis kaže:

Kad sam vidjela Luku Milčića, shvatila sam da bi ovo moglo biti jednako razorno kao i Fimi medija. A KABA sigurno nije jedina manja poslovna banka koja je služila kao kasica prasica političko eliti svih boja.

Naravno, sve garnirano sa notornom Hypo bankom.

Crvenoj ne, možda malo kad se neko zabuni

[sukKi]

Gorman kaže:

Uuuu, ovo će bit zabavno.

ae

nije ovo nista sto se ugrubo nije znalo vec i prije, al godi citat o tim govnima konacno i gledat kak se bacakaju u plicaku



uzivajmo

[hrvatina_i_po]

Komentari sa Večernjeg : "Kakva elita stigla uveliki grad sa sela i postala lakomna,svi koji su bili u PBZ-u znaju da je Prkin kadar i za vrijeme dok je bila tamo nije ništa radila,samo hodala po hodnicima otišla za stečajnu upraviteljicu u NAMU bez znanja i iskustva i do kraja ju upropastila isto kao i njen bahati sin banku."

"Šte niste napisali kako su u privatizaciji opljačkali Grafopapir iz N.Gradiške? Radnike rastjerali, nekretnine prodali, Grafopapirove nekretnine u Beogradu i u Zagrebu, tamo oko Botaničkog vrta...Nakrali su se za 10 života, i nikad prokletinji dosta. Radili su šta su htjeli, ni Sanader im nije ravan..."

[Alexis]

U komentarima netko spominje i Grafopapir i poslovni prostor oko Botaničkog vrta, koji je prijeporan u priči o jednom klubu, H2O kojeg vodi sin jednog njenog brata, a i njen je sin upleten u igru I kojeg je isti preimenovao u društveni klub kako ne bi plaćao poreze. A osim toga, u priči je i gradsko zemljište oko kluba.

Šte niste napisali kako su u privatizaciji opljačkali Grafopapir iz N.Gradiške? Radnike rastjerali, nekretnine prodali, Grafopapirove nekretnine u Beogradu i u Zagrebu, tamo oko Botaničkog vrta...Nakrali su se za 10 života, i nikad prokletinji dosta. Radili su šta su htjeli, ni Sanader im nije ravan...

Klub H2O prekrstili u udrugu građana i radili na crno


Autor: Poslovni dnevnik/tportal.hr
Slavko Midzor/PIXSELL / Pixsell Editorial Standard Slavko Midzor/PIXSELL (Foto)

Datum objave:
24.1.2012 22:22

Slučaj je poznat u branši, kaže predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba Nenad Šepak. Manevar koji je tome poslužio može biti podloga za sapunicu: isti klub s istim vlasnicima otvoren je kao neprofitna udruga građana, a zove se Bridž club H20. Kao takav ne mora ispunjavati sve obveze i uvjete koje ispunjavaju trgovačka društva i obrtnici, piše Poslovni dnevnik

Vlasnici su, čini se, pronašli način i narugali se zakonima, državi i cijeloj branši stvarajući nelojalnu konkurenciju ostalim ugostiteljima koji poštuju propise. Moglo bi se čak reći da prijeti opasnost da se svi ugostitelji registriraju kao udruge građana. Šepak navodi da je problem velik jer H2O nije usamljen slučaj.

'Potrebna je hitna intevencija u zakonodavstvo kako bi se uveo red, udruge građana moraju se prestati zlouprebljavati za ugostiteljsku djelatnost', kaže Šepak, dodajući da je taj problem zahvatio branšu u cijeloj zemlji, no posebno je izražen u Zagrebu, gdje je eskaliralo otvaranje udruga koje se bave ugostiteljstvom bez minimalnih tehničkih uvjeta.

Klub H2O privlači medijsku pozornost zbog zvučnih imena svojih vlasnika te sporova vezanih uz gradnju objekta. Mediji su zabilježili da ga vode Mateo Šarić, sin Marijana Šarića, vlasnika Europatradea, i Ivan Lončar, sin Mladena Lončara, navodno najbogatijega i najtajnovitijega hercegovačkog tajkuna.

Smješten je na dijelu katastarske čestice u Runjaninovoj 3, na mjestu bivšega alternativnog kluba Krivi put, koji je bio skladište veličine 800 četvornih metara. Na njemu je kao vlasnik upisana tvrtka Vendita. Vlasnik Vendite je Petar Šola, sin Marije Šole i Šarićev rođak. Zanimljivo je da je Vendita još 2009. dobila više od pet milijuna kuna kredita Karlovačke banke, čiji je predsjednik Uprave Sandi Šola, također sin Marije Šole.

Kako je cijela čestica mnogo veća od skladišta, traje borba za zemljište. Vendita smatra da joj pripada i dio zemljišta Botaničkoga vrta, oko 7000 kvadrata iza Krivog puta. Prirodoslovno-matematički fakultet zbog istog se zemljišta više od deset godina spori s državom, Gradom Zagrebom i tadašnjim HFP-om.

[Alexis]

Evo inače i nalaza državne revizije o pretvorbi Grafopapira iz 2007.

Tu je tvrtku kupio njen pokojni muž, Anto Šola, a Marija nastavila voditi sa sinom. Tvrtka je kupljena 1995, a 2003. je zapravo ugašena zbog loših financijskih rezultata, dio radnika je prešao u drugu tvrtku Novopromet.

Evo pregleda prihoda tvrtke, koja je u ratnim godinama, PRIJE prodaje Anti, radila zapravo s visokim prihodima, a nakon prodaje započinje pad. Što je simptomatično za privatizaciju u nas, koja je doista rak rana i na ovom primjeru zorno vidljivo koliko nas je koštala.

1993. 6.888.503 kn
1994. 9.123.046 kn
1995. 4.057.912 kn
1996. 436.105 kn
1997. 292.683 kn
1998. 675.721 kn
1999. 121.057 kn
2000. 72.313 kn
2001. 0,00 kn
2002. 43.200kn

Nadzorni odbor Društva je na sjednici održanoj 28. svibnja 1996. donio odluku kojom se odobrava prijenos uloga u društvu Antela d.o.o. na Antu Šola, a kupoprodajna cijena jednaka je nominalnoj cijeni i iznosi 789.900,00 kn. Ugovor o prodaji zaključen je 28. svibnja 1996., a plaćanje je ugovoreno najkasnije do 15. rujna 1996. Ante Šola je ugovorenu kupoprodajnu cijenu uplatio na žiro račun Društva 3. rujna 1996. i postao jedinim osnivačem društva. Promjena članova društva Antela d.o.o. upisana je u sudski registar po rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu 4. lipnja 1997.

Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Sesvetama od 2. listopada 1998., poslovne uloge koje je Ante Šola imao u društvu Novopromet d.o.o. i Antela d.o.o., kao i 8 300 dionica ili 59,65% temeljnog kapitala Društva, naslijedili su Petar Šola u jednoj trećini dijela, te Marija Šola u dvije trećine dijela.

Ugovorom o prijenosu poslovnog uloga od 21. lipnja 2000., Marija Šola prenijela je na stjecatelje Sandi, Tomislava i Petra Šola svoje dvije trećine poslovnog uloga u društvu Novopromet d.o.o., što nominalno iznosi 2.493.200,00 kn, a koje je naslijedila spomenutim rješenjem o nasljeđivanju.

[hrvatina_i_po]

Koja hobotnica Kilometarski pipci

[Alexis]

U priči oko Marije Šole i Karlovačke banke, javlja se i katolička crkva koja je dotičnoj povjerila 25 milijuna kuna, na konto toga kaj je Marija očito bila podobna i bliska crkvenim krugovima, pa je kao laik član ekonomskog vijeća crkve.

Članak iz Nacionala iz kraja 2011. kad su počeli ozbiljni problemi u poslovanju KABE.

HIBRIDNI DEPOZIT CRKVENOG NOVCA UGROŽEN JE zbog poslovnih teškoća Karlovačke banke: na takvo ulaganje utjecala je majka šefa banke i ekonomska savjetnica Crkve

KARDINAL JOSIP BOZANIĆ Prvi čovjek Zagrebačke nadbiskupije navodno je bio jako ljut kad je doznao za sudbinu crkvenog ulaganja i zatražio je da se ispita tko je odgovoranNadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić nedavno se jako uznemirio, jer je od svojih suradnika doznao da bi mogla postati upitna sudbina višemilijunskog depozita crkvenog novca, koji se nalazi u Karlovačkoj banci, doznao je Nacional od upućenih bankarskih krugova bliskih visokim crkvenim dužnosnicima. Prema njihovim tvrdnjama Bozanić je bio ljutit, a navodno je čak i vikao na svoje suradnike te neprimjereno uzviknuo: ”Dovraga, kako se to moglo dogoditi?” te zatražio da se precizno ispita tko je i zašto kao depozit položio više od 20 milijuna kuna novca Zagrebačke nadbiskupije u Karlovačku banku. U Karlovačkoj banci nalazi se više od 20 milijuna kuna novca Zagrebačke nadbiskupije, odnosno između 23 i 28 milijuna kuna. Radi se o hibridnom depozitu koji ulagatelju donosi nešto veće kamate od onih koje se mogu dobiti od uobičajenih štednih kamata, ali se takvi depoziti u slučaju da banka uđe u poslovne teškoće, pretvaraju u suvlasnički udio u banci, te se zapravo ne mogu unovčiti.

TO SE SADA POČELO događati s tim depozitom u Karlovačkoj banci, jer je ugovor Crkve i banke navodno potpisan na pet godina i prije isteka tog roka nema govora o tome da se novac može podići. Prije polaganja tog novca u Karlovačku banku Hrvatska biskupska konferencija obratila se Nadbiskupskom duhovnom stolu s molbom da se Zagrebačkoj nadbiskupiji, kao najvećoj u Hrvatskoj, dopusti da raspolaže s tim novcem. Josip Bozanić navodno je predložio da se o tome raspravlja na Ekonomskom vijeću.

Tako se došlo u situaciju da o tome mogu odlučivati i Marija Šola i Branimir Markota, za koje se tvrdi da su rijetki, ako ne i jedini laici zastupljeni u crkvenim ekonomskim vijećima.

Tvrdi se da su za odluku o deponiranju crkvenog novca u Karlovačku banku isprva lobirali i Vinko Puljić i Marin Srakić, na preporuku Marije Šole. Navodno je za tu odluku već na početku znao i Josip Bozanić. Marija Šola je majka Sandija Šole, predsjednika Uprave Karlovačke banke, a prema javno dostupnim informacijama iz njenog životopisa koji je objavljen na internet stranici Udruge hrvatskih poslovnih žena Krug, ona od 2008. obnaša i funkciju savjetnika i prokurista Karlovačke banke.

DO NACIONALA JE prošli tjedan došla informacija da se Bozanić uznemirio zato što je primio upozorenje nekih utjecajnih bankara da taj novac u Karlovačkoj banci nije siguran. Upućeni poslovni izvori tvrde da je sa Šolinom obitelji blizak i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Zato su se čak pojavile i tvrdnje da je Bozanić spomenuta upozorenja dobio upravo iz Hrvatske narodne banke. Ako bi te tvrdnje bile točne, bio bi to prilično neugodan skandal za Hrvatsku narodnu banku, jer nije njen posao selektivno upozoravati ulagače da im depoziti u nekim bankama nisu sigurni. Bozanić se, doduše, mogao uznemiriti i ako je pratio pisanje novina, koje su o problemima Karlovačke banke već izvještavale.

ZAGREBAČKI NADBISKUP nije jedina osoba iz hrvatskog javnog života koja ovih dana ima GORAN IVANIŠEVIĆ bio je jedan od ulagača u Karlovačku banku, na snimci sa Sandijem Šolom (desno)razloga za brigu zbog Karlovačke banke. Karlovačka banka jedna je od tzv. malih hrvatskih banaka, koja je privukla pozornost javnosti tijekom 2006., kada je svoj novac u nju uložilo nekoliko poznatih imućnih Hrvata. To su učinili poznati umirovljeni sportaši, tenisač Goran Ivanišević, nogometaš Dario Šimić i košarkaš Ivica Žurić, a uz njih su to učinili i neki poznati poduzetnici, Boris Vidić, suvlasnik kurirske službe City Express, te Mate Šarić, zastupnik JVC-a i Marijan Šarić, zastupnik Samsunga za Hrvatsku, koji su ujedno i klijenti te banke. Osim njih, u banku je znatan novac uložio i izvjesni Batheja Pramod, kojeg je vodstvo banke u to vrijeme opisalo kao višegodišnjeg vlasnika tzv. hibridnih instrumenata u banci. Najveći pojedinačni dioničar u banci je Sandi Šola, predsjednik Uprave te banke, javnosti poznatiji po tome što ujedno obnaša i funkciju predsjednika Hrvatskog rukometnog saveza. Sandi Šola je sin bivše čelnice Partner banke Marije Šole i nećak Marijana Šarića, također suvlasnika Karlovačke banke. Upravo je u Šarićevu trgovačko-poslovnom centru Europatrade u Sesvetama Karlovačka banka 2006. otvorila prvu zagrebačku poslovnicu.

[Alexis]

Zanimljiv članak Nacionala iz 2006. o vlasnicima malih banaka u nas, pa tako i Karlovačke banke. Za rekonstruirati kako je obitelj Šola ušla u ovu banku.

Ulaganje pod okriljem Borisa Vidića

“Kad je država dobro sanirala banke i jeftino ih prodala strancima, pokazalo se da je bankarstvo visokoprofitabilan biznis u Hrvatskoj. Zbog toga sam odlučio uložiti u Karlovačku banku. City Express više nije suvlasnik, ali ja sam i dalje jedan od dioničara Karlovačke banke i svoj vlasnički udio nastojat ću povećati”, kaže Boris Vidić, suvlasnik kurirske službe City Express.

Za Vidića se pretpostavlja da je na ulaganje u Karlovačku banku nagovorio svog dugogodišnjeg prijatelja tenisača Gorana Ivaniševića, za kojeg u poslovnim krugovima kažu da je nakon niza propalih investicija napokon pametno uložio svoj novac.
Ivanišević, čije je bogatstvo Nacional ove godine procijenio na 37 milijuna eura, sa skupinom od još pet ulagača uložio je u Karlovačku banku 93 milijuna kuna. Dokapitalizacijom su Ivanišević, Dario Šimić, Ivica Žurić te zagrebački poduzetnici Mate i Marijan Šarić, zastupnik Samsunga, postali vlasnici 46,3 posto dionica Karlovačke banke, koja je u posljednjih godinu dana postala jedna od perspektivnijih malih banaka u Hrvatskoj.

Zaokret u poslovanju banke koju su godinama pratili poslovni problemi počeo je lani, kad je u vlasničku strukturu ušla grupacija predvođena Borisom Vidićem. Na čelo banke uspjeli su dovesti spretnog mladog menadžera Sandija Šolu, sina čelnice Partner banke Marije Šole i nećaka novog suvlasnika banke Marijana Šarića. Šarić je vlasnik trgovačko-poslovnog centra Europatrade u Sesvetama gdje je Karlovačka banka prošlog tjedna otvorila svoju prvu zagrebačku poslovnicu. Šola je zaustavio pad aktive banke i ove godine ostvario 85-postotni polugodišnji rast dobiti. Dio dionica Karlovačke banke drži Petar Šola, rođak predsjednika Uprave. Prije navedenog povećanja kapitala i ostvarene dobiti Karlovačka banka vrijedila je 194 milijuna kuna. Danas vrijedi više od 400 milijuna kuna.

[hrvatina_i_po]

Evo naše junakinje u još jednoj priči :

http://www.vecernji.hr/zagreb/vlast-...-clanak-428963

Prijedlog zaključka o ukidanju javnog dobra u naselju Kraljevečkim Novakima zbog gradnje nove ulice, otkrio je, čini se, još jedno gradsko pogodovanje privatnim investitorima. Naime, Grad je zatražio ukidanje javnog dobra na, iako ucrtanoj na karti, u stvarnosti nepostojećoj cesti kako bi ta 352 četvorna metra zamijenio za 1040 četvornih metara u vlasništvu Marije Šole, stečajne upraviteljice Name. Prema procjeni vještaka, Šolino zemljište vrijedi 178 tisuća kuna, dok gradsko vrijedi 134 tisuće kuna i ništa u tome ne bi bilo sporno da Grad ne namjerava na 1040 četvornih metara Šoli sagraditi kilometar prometnice s pripadajućom infrastrukturom, kako bi se na njezinu privatnom zemljištu osigurao pristupni put za gradnju šest objekata stambene namjene, svaki veličine do 400 kvadrata.

[Alexis]

@hrvatina i po
Očito je da je ta cijela obitelj svo svoje bogatstvo izgradila na "rodjačkom" principu. Koji je za neke baš pohvalno "držanje do obitelji", a za druge rak rana ovog društva jer nije bitno kakav je tko, već da li je naš.

Pa je tako zemljak Bandić o trošku svih nas građana, sagradio njenoj obitelji cestu kako bi mogli napraviti pretpostavljam "urbane vile" što za sebe, a što za prodaju.

I tko zna što sve još ne, a što ćemo polako saznati kako se ova sapunica bude odvijala.

[Alfa157]

Jurčević? Jel to onaj tzv. povjesničar?