Predlošci za sporazumni zahtjev/tužba za razvod braka

[larazg]

Drage Forumašice i Forumaši,

Puno puta vidjeh da tražite predloške i pitate kako izgledaju pravna sredstva za Razvode brakova.

Stavljam vam predložak dvaju najčešćih situacija a to su:

1. Sporazumni zahtjev za razvod braka.

U Zagrebu, xx. yyyyy 2008.


OPĆINSKI SUD
U ZAGREBU




Predlagateljica: 1. XXXXX, iz Zagreba, Vlaška 1,

Predlagatelj: 2. YYYYY, iz Zagreba, Vlaška 1




SPORAZUMNI ZAHTJEV
za razvod braka


1. 1-vo Predlagateljica i 2-go Predlagatelj su sklopili brak dana 20. lipnja 1998 godine u Zagrebu, koji je brak upisan u maticu vjenčanih matičnog ureda Centar, gradskog ureda za opću upravu, matičnog područija Zagreb, Centar, za godinu 1999 pod rednim brojem 002389.

Dokaz: uvid u izvadak iz matice vjenčanih koji se prilaže



2. 1-vo Predlagateljica i 2-go Predlagatelj nemaju zajedničke maloljetne djece, posvojene djece niti djece nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon njihove punoljetnosti.

Dokaz: nesporno među strankama



3. Zbog nesuglasnosti naravi bračna zajendica prestala je postojati u mjesecu veljači 2007 godine kada se je 1. Predlagateljica iselila iz stana 2. Predlagatelja.

Dokaz: nesporno među strankama


4. 1-vo Predlagateljica i 2-go Predlagatelj predlažu Naslovnom sudu da sud donese presudu kojom se razvodi brak Predlagatelja na ročištu održanom bez prisutnosti 1-vo Predlagateljice i 2-go Predlagatelja i to na način da Naslovni sud donese slijedeću


P R E S U D U



Razvodi se se brak zaključen dana 20. lipnja 1998 godine u Zagrebu između YYYYY rođene Klarić, rođene 19.ožujka 1971 godine u Zagrebu i XXXXXX rođenog 15. siječnja 1966 godine u Zagrebu koji je brak upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Zagreb, Centar za godinu 1999 pod rednim brojem 002389.

1-vo Predlagateljica:

2-go Predlagatelj:





Napomena moderatora: Ovaj obrazac, iako je iz 2008. godie, i dalje vrijedi. Potrebno je samo dodati OIB kod imena na početku.

[larazg]

2. Tužbu za razvod braka


O P Ć I N S K I S U D

U Z A G R E B U


Pravna stvar:

Tužiteljica: XXXXXXX iz Zagreba, Vlaška 1




Tuženik : YYYYYYYY iz Zagreba, Vlaška 1.

Radi: razvoda braka



T U Ž B A
__________________________________________________ _________

-Vrijednost predmeta spora: 5.000,00 Kn



1.Stranke su zaključile brak dana 25.srpnja 2001. godine. Brak je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Zagreb, općina Centar pod rednim brojem 00234 za 2001. godinu.

Dokaz:izvadak iz matice vjenčanih.

2.U braku je 20.veljače 2001. godine rođen sin stranaka Marko

Dokaz: izvadak iz matice rođenih

3.Uslijed nesuglasnosti naravi bračnih drugova bračna zajednica prestala je postojati.Stranke su suglasne da daljnji zajednički život više nije moguć.Proveden je postupak posredovanja pred CZSS Rijeka koji je okončan neuspješno.

Dokaz: nesporno među stankama,uvid u zapisnik CZSS.

4.Stranke su suglasne da mlt. Marko (prezime) bude povjeren na odgoj i čuvanje tužietljici a da tuženik dopirnosi mjesečno za uzdržavanje djeteta iznos od 1.500,00 kn.

Dokaz : kao pod 3.

Kako su ispunjene pretpostavke za razvod braka i kako nema mogućnosti da sezajednica života nastavi , to tužiteljica predlaže da Naslovni sud nakon provedenog postupka donese slijedeću;


P R E S U D U

Razvodi se brak zaključen između tužiteljice XXXX rođene Ivanović i tuženika YYYYYY koji je brak zaključen 25.srpnja 2001. godine, u Zagrebu, a upisan u maticu vjenčanih matičnog područija Grada Zagreba, Općina centar pod rednim brojem 00234 za 2001. godinu.

Maloljetno dijete stranaka, Marko (prezime), rođen 20.veljače 2001. godine povjerava se na odgoj i čuvanje majci i z.z. XXXXX.

Tuženik je dužan doprinositi za uzdržavanje mlt. Marko (prezime) izos od 1.500,00 kn mjesečno,počev od 1.svibnja 2002. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti,time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom,a tekuće za svaki mjesec do 5-og u mjesecu na ruke majke i z.z.

Kontakti tuženika sa mlt. Markom (prezime) odvijat će se prema dogovoru stranaka.


Tužiteljica XXXXX.

[beststriker]

larazg kaže:

Drage Forumašice i Forumaši,

Puno puta vidjeh da tražite predloške i pitate kako izgledaju pravna sredstva za Razvode brakova.

Stavljam vam predložak dvaju najčešćih situacija a to su:

1. Sporazumni zahtjev za razvod braka.

U Zagrebu, xx. yyyyy 2008.


OPĆINSKI SUD
U ZAGREBU




Predlagateljica: 1. XXXXX, iz Zagreba, Vlaška 1,

Predlagatelj: 2. YYYYY, iz Zagreba, Vlaška 1




SPORAZUMNI ZAHTJEV
za razvod braka


1. 1-vo Predlagateljica i 2-go Predlagatelj su sklopili brak dana 20. lipnja 1998 godine u Zagrebu, koji je brak upisan u maticu vjenčanih matičnog ureda Centar, gradskog ureda za opću upravu, matičnog područija Zagreb, Centar, za godinu 1999 pod rednim brojem 002389.

Dokaz: uvid u izvadak iz matice vjenčanih koji se prilaže



2. 1-vo Predlagateljica i 2-go Predlagatelj nemaju zajedničke maloljetne djece, posvojene djece niti djece nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon njihove punoljetnosti.

Dokaz: nesporno među strankama



3. Zbog nesuglasnosti naravi bračna zajendica prestala je postojati u mjesecu veljači 2007 godine kada se je 1. Predlagateljica iselila iz stana 2. Predlagatelja.

Dokaz: nesporno među strankama


4. 1-vo Predlagateljica i 2-go Predlagatelj predlažu Naslovnom sudu da sud donese presudu kojom se razvodi brak Predlagatelja na ročištu održanom bez prisutnosti 1-vo Predlagateljice i 2-go Predlagatelja i to na način da Naslovni sud donese slijedeću


P R E S U D U



Razvodi se se brak zaključen dana 20. lipnja 1998 godine u Zagrebu između YYYYY rođene Klarić, rođene 19.ožujka 1971 godine u Zagrebu i XXXXXX rođenog 15. siječnja 1966 godine u Zagrebu koji je brak upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Zagreb, Centar za godinu 1999 pod rednim brojem 002389.

1-vo Predlagateljica:

2-go Predlagatelj:

larazg kaže:

2. Tužbu za razvod braka
granite setts

O P Ć I N S K I S U D

U Z A G R E B U


Pravna stvar:

Tužiteljica: XXXXXXX iz Zagreba, Vlaška 1




Tuženik : YYYYYYYY iz Zagreba, Vlaška 1.

Radi: razvoda braka



T U Ž B A
__________________________________________________ _________

-Vrijednost predmeta spora: 5.000,00 Kn



1.Stranke su zaključile brak dana 25.srpnja 2001. godine. Brak je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Zagreb, općina Centar pod rednim brojem 00234 za 2001. godinu.

Dokaz:izvadak iz matice vjenčanih.

2.U braku je 20.veljače 2001. godine rođen sin stranaka Marko

Dokaz: izvadak iz matice rođenih

3.Uslijed nesuglasnosti naravi bračnih drugova bračna zajednica prestala je postojati.Stranke su suglasne da daljnji zajednički život više nije moguć.Proveden je postupak posredovanja pred CZSS Rijeka koji je okončan neuspješno.

Dokaz: nesporno među stankama,uvid u zapisnik CZSS.

4.Stranke su suglasne da mlt. Marko (prezime) bude povjeren na odgoj i čuvanje tužietljici a da tuženik dopirnosi mjesečno za uzdržavanje djeteta iznos od 1.500,00 kn.

Dokaz : kao pod 3.

Kako su ispunjene pretpostavke za razvod braka i kako nema mogućnosti da sezajednica života nastavi , to tužiteljica predlaže da Naslovni sud nakon provedenog postupka donese slijedeću;


P R E S U D U

Razvodi se brak zaključen između tužiteljice XXXX rođene Ivanović i tuženika YYYYYY koji je brak zaključen 25.srpnja 2001. godine, u Zagrebu, a upisan u maticu vjenčanih matičnog područija Grada Zagreba, Općina centar pod rednim brojem 00234 za 2001. godinu.

Maloljetno dijete stranaka, Marko (prezime), rođen 20.veljače 2001. godine povjerava se na odgoj i čuvanje majci i z.z. XXXXX.

Tuženik je dužan doprinositi za uzdržavanje mlt. Marko (prezime) izos od 1.500,00 kn mjesečno,počev od 1.svibnja 2002. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti,time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom,a tekuće za svaki mjesec do 5-og u mjesecu na ruke majke i z.z.

Kontakti tuženika sa mlt. Markom (prezime) odvijat će se prema dogovoru stranaka.


Tužiteljica XXXXX.

Thanks for the message

[larazg]

Nadam se da će vam ovi predlošci olakšati vašu dvojbu ali ne zaboravite da je postupak mirenja prije ili Sporazumnog zahtjeva ili Tužbe obvezatan.

Ako se mene pita smatram da je bolje navesti tužbu jer u postupku povodom tužbe sudac pomno ispituje sve što je potrebno (primanja supružnika, potrebe djeteta) te puno puta one premaše dogovoreni iznos koliko će drugi roditelj plaćati zz. maloljetnog djeteta.

Što se tiče diobe bračne stečevine, tu se pokreće posebna tužba za diobu bračne stečevine...

[skywarrior]

lara35zg, hvala !

[zodax]

Lara 35zg, s obzirom da dajete informacije koje jesu kvalitetne i mogu pomoći ljudima da svoje problem rješe skrećem Vam pozornost na zaključke izvršne vlasti koje su navele da do 2019 ( čini mi se ) je potrebno povećati postotak do 40% u djelatnostima i segmentima gdje postoji spolna neravnopravnost ( sudstvo, izvršna i lokalna vlast, državne institucije,...)

Stoga bi Vas molio da slijedeće informacije pišete na način da ne diskriminirate niti asocirate na osobe određenog spola već na SVE osobe. NAravno, ako smatrate da su muškarci i žene ravnopravni ( ili bi trebali biti ).

Time biste mogli promjeniti barem, mali djelak.

Lijep pozdrav

[larazg]

slažem se da je nepravdeno spolno drugog podcjenjivati ali sasvim slučajno sam stavila predloške gdje je tužitelj žena a tuženik muškarac...a prvi predložak je ionako sporazum.

Znači Tužbu može podnjeti i Tužiteljica i tuženik, neovisno...tko pokreće postupak.

Glede skrbi za dijete i zz. zastupnika sudska praksa nikada ne uzima dijete majci osim u ekstremnim slučajevima koji su također taksativno navedeni.

Sve što je u predlošku primjenjuje se obostrano.

[zodax]

lara35zg kaže:

slažem se da je nepravdeno spolno drugog podcjenjivati ali sasvim slučajno sam stavila predloške gdje je tužitelj žena a tuženik muškarac...a prvi predložak je ionako sporazum.

Znači Tužbu može podnjeti i Tužiteljica i tuženik, neovisno...tko pokreće postupak.

Glede skrbi za dijete i zz. zastupnika sudska praksa nikada ne uzima dijete majci osim u ekstremnim slučajevima koji su također taksativno navedeni.
Sve što je u predlošku primjenjuje se obostrano.

Hvala.

Ovo što sam boldao pokazuje Vaš stav prema materiji. Meni je, neshvatljivo zastupanje stava da je SUDSKA PRAKSA kao mjerodavna ( a ne bi trebala biti jer su društveno socijalne okolnosti kao i ljudske spoznaje evoluirale ) tretira dosjelu djeteta jednom roditelju nauštrb drugog kao - ODUZIMANJE.
Jer ako ste ga dodjelili majci - oduceli ste ga tati i obrnuto.

No to zaslužuje poseban topic.

A za djecu bi bilo najbolje da imaju OBA roditelja - još jedno od društveno socijalnih spoznaja - tamo gdje je moguće.
ODUZIMANJEM - nauštrb ikoje strane - stradaju djeca, u čiji se interes svi kunu. Problem u poistovjećivanju interesa roditelja sa interesom djeteta je - po mom sudu - KRIVO.

Ali za poseban topic.

Hvala Lara na razumjevanju.

Lijep pozdrav

[larazg]

čuj... znam da je to bolno za oca,ali prirodnije je da dijete živi sa majkom... u 9 mjeseci trudnoće te rođenjem te svim onim što ide.... stvara se neraskidiv odnos majka dijete... i bilobi pogrešno zauzeti stav da dijete pripadne samo isključivo ocu.

Dijete se ne može podijeliti na pola... ali kvalitetnim odnosom između roditelja (bivših bračnih drugova) ne bi trebalo ostati zakinuto ni za oca ni za majku.

Suska praksa je zakonodavac, ali on donosi odluke na temelju konzilija koroz sve sudske oluke (psiholog, dječiji psiholog, bračni terapeut, CZZZ, sudsko vještačenje koje se ne često sastoji od psihijatrijskog vještačenje) objedinjeno je odlukom suda koja je takva kakva jest

[zodax]

lara35zg kaže:

čuj... znam da je to bolno za oca,ali prirodnije je da dijete živi sa majkom... Zašto? u 9 mjeseci trudnoće te rođenjem te svim onim što ide.... stvara se neraskidiv odnos majka dijete... Slažeš li da ovakva praksa raskida odnos tate i djeteta? i bilobi pogrešno zauzeti stav da dijete pripadne samo isključivo ocu.

Tko je to ikada sugerirao ili pretpostavljao? Ja zasigurno - jasno i glasno - NE. Ali se protivim da djete pripada isključivo majkama. Ja ne negiram majčinstvo i odnos majke i djeteta ali se meni, i takvima poput mene, negira očinstvo kao i djeci pravo na OBA roditelja. Dakle, MAMA i TATA. A to sudska praksa koju spominješ uništava, u korist ženskih roditelja, a nauštrb interesa djece i muških roditelja.

Dijete se ne može podijeliti na pola...apsolutno suglasan ali kvalitetnim odnosom između roditelja (bivših bračnih drugova) ne bi trebalo ostati zakinuto ni za oca ni za majku.

Teško i nemoguće u 90% slučajeva. A u tih 90% dešava se ono gore. Mogu ti poslati istraživanje između djelatnika CZSS-a u RH ( uzorci Rijeka i Zagreb ) gdje se isčitava da SU SVJESNI da se manipulacija djetetom od strane ženskih roditelja dešava u 80% slučajeva ali to SVJESNO zaneemaruju i sukladno tome sudovima i sucima dostavljaju mišljenja.

Suska praksa je zakonodavac, ali on donosi odluke na temelju konzilija koroz sve sudske oluke (psiholog, dječiji psiholog, bračni terapeut, CZZZ, sudsko vještačenje koje se ne često sastoji od psihijatrijskog vještačenje) objedinjeno je odlukom suda koja je takva kakva jest

Za sada. Međutim problemi na koje se referiram postaju sve očitiji kao što i društvo postaje svjesnije da stvara socijalno i društveo problematičnu djecu.
O kvaliteti navedenih ne bih jer imam i više no iskustva s njima a tražiti među njima one koji ne zatvore kancelariju u 3 i odjašu doma već uistinu pokušavaju spoznati djecu i meeđusobne odnose su izuzeci koji potvrđuju pravilo.
Dakle nekvaliteta rada ( za koju ne snose odgovornost ) daju krive inpute sucima ( koji ni ne razmišljaju niti imaju hrabrosti donesti odluke u "interesu djece" nego donose odluke da ih Županijski ne klepešu po prstima).

Ipak mijenja se polako, mijenja se. I suci sa ljudskim licima - postoje. I sve ih je više.

Pozdravson

[pliskavica]

[QUOTE=lara35zg;14861912]čuj... znam da je to bolno za oca,ali prirodnije je da dijete živi sa majkom... u 9 mjeseci trudnoće te rođenjem te svim onim što ide.... stvara se neraskidiv odnos majka dijete...

Potpuno ispravno-barem za većinu žena.

[zodax]

[QUOTE=pliskavica;15313018]

lara35zg kaže:

čuj... znam da je to bolno za oca,ali prirodnije je da dijete živi sa majkom... u 9 mjeseci trudnoće te rođenjem te svim onim što ide.... stvara se neraskidiv odnos majka dijete...

Potpuno ispravno-barem za većinu žena.

Zašto, na osnovu čega? Opet.
Pozdravson

[Asti]

Hvala, Lara, na ovim predlošcima, i iskoristit ću priliku za jedno pitanje. Kako smo se suprug i ja na kraju ipak sporazumijeli oko samog čina razvoda, da li to znači da ću morati pokretati posebnu parnicu zbog uzdržavanja djece obzirom da je to stavka koju moj suprug nikako ne želi sa mnom pismeno dogovoriti, već odluku prepušta sudu (za njega je to puno povoljnije jer ima prihode koji nigdje nisu evidentirani). Ne mogu reći da bar deklarativno nije voljan skrbiti za djecu, i sigurna sam da neko vrijeme i hoće, ali me iskustvo dosadašnjeg zajedničkog života i njegove hirovitosti u tom smislu naučilo da i na hladno pušem, tj. sve želim na pismeno.
I još nešto - kako onemogućiti njegov eventualni pokušaj prodaje zajedničkog stana bez mog znanja i suglasnosti. Stan glasi na njegovo ime i stečen je u braku.
Hvala.

[larazg]

Asti kaže:

Hvala, Lara, na ovim predlošcima, i iskoristit ću priliku za jedno pitanje. Kako smo se suprug i ja na kraju ipak sporazumijeli oko samog čina razvoda, da li to znači da ću morati pokretati posebnu parnicu zbog uzdržavanja djece obzirom da je to stavka koju moj suprug nikako ne želi sa mnom pismeno dogovoriti, već odluku prepušta sudu (za njega je to puno povoljnije jer ima prihode koji nigdje nisu evidentirani)..

pa ako je sporazumni zahtjev onda ste se u svemu sporazumjeli i potpisali to u čemu ste se sporazumjeli i nazvali sporazumom. Pošto imate zajedničko dijete a oko njega se ne možete sporazumjeti moj savjet je da ne pokrećeš sporazumni razvod već tužbu.

Ti tužiš njega a vaš brak ionako ne postoji činom kada više ga ne konzumirate ili se on odselio... ostaje najbitnija situacija skrb i uzdržavanje djece.

Moj savjet je u točki 1 konstatiraj da je brak sklopljen u točki 2 konstatiraj da je rođeno dijete., u točki 3 konstatiraj da ste bili na centru te je mirenje bezuspješno, u točki 4 konstatiraj da se niste sporazumjeli oko zajedničkog djeteta te da odluku o iznosima prepuštaš sudu ali navedi potrebe djeteta i to taksativno.... i predloži izvođenje dokaza saslušanjem i tebe i njega oko okolnosti novčanog iznosa a odluku ionako donosi sud ali poslije nego što vas oboje ispita

Asti kaže:

I još nešto - kako onemogućiti njegov eventualni pokušaj prodaje zajedničkog stana bez mog znanja i suglasnosti. Stan glasi na njegovo ime i stečen je u braku.
Hvala.

Lijepo...tužbom na diobu bračne stečevine te određivanjem privremene mjere zabranom prodaje te nekretnine te zabilježbom spora u zemljišnim knjigama...dolazi Plomba koja ga priječi u njegovom naumu da proda nekretninu

[larazg]

Poštovani očevi....

Možda neki od vas imaju situaciju da je dijete završilo srednju školu pa nema posla ili da je završilo fakultet...bilo kako bilo niste dužni plaćati alimentacije ako završi redovito školovanje pa se odmah zaposli ili nakon redovitog školovanja u roku od godine dana nakon završetka.

Stavljam vam još jedan predložak tužbe da se prekine obveza Uzdržavanja djeteta.


U Zagrebu, 29. lipanj 2008.




O P Ć I N S K I G R A Đ A N S K I
S U D
U Z A G R E B U





Pravna stvar:

Tužitelj: Mato Matijević, iz Zagreba, Vlaška 1

Tuženik: Domagoj Matijević, iz Zagreba, Crnčićeva 5





T U Ž B A
radi prestanka uzdržavanja
__________________________________________________ ______

1. Presudom Općinskog suda u Zagrebu, Posl. broj: P-41648/93 od 18. siječnja 1994 godine naloženo je tužitelju da daje za uzdržavanje tuženika koji je sin tužitelja mjesečno 25% netto osobnog dohotka tužitelja sve doka za to budu postojalie zakonske pretpostavke.
Presudom istog suda P-15367/03 od 20.studeni 2003.povišena je obveza doprinošenja za uzdržavanje na način da je tužitelj dužan doprinositi iznos od 40 % netto plaće.

Dokaz: Presude Općinskog suda u Zagrebu, posl broj: P- 41648/93 i P-15367/03


2. Tuženiku je temeljem čl. 72. Zakona o srednjem školstvu prestao status redovitog učenika. Također, tuženik nije pristupio polaganju razrednog ispita.

Dokaz: Potvrda Prve Ekonomske škole u Zagrebu, od dana 23. lipnja 2008., te po potrebi saslušanje tuženika.

3. Kako je tuženik punoljetan a prekinuo je redovito školovanje, više ne postoje zakonske pretpostavke da mu tužitelj u smislu čl.210 Obiteljskog zakona osigurava uzdržavanje, te tužitelj predlaže da sud donese


P R E S U D U


Utvrđuje se da je sa danom 29.lipnja 2008.prestaje obveza uzdržavanja koje je tužitelj dužan davati tuženiku na osnovi presuda Općinskog suda u Zagrebu, posl broj: P-41648/93 od 18. siječnja 1994 godine i P-15367/03 od 20.studeni 2003. godine.

Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak, u roku od 15 dana





Tužitelj

[larazg]

obzirom na gore navedeno skrećem pozornost na članke Obiteljskog zakona:

III. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI

1. Postupak u bračnim sporovima

Članak 280.

(1) Parnični postupak radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji, za poništaj ili razvod braka (bračni sporovi) pokreće se tužbom.

(2) Ako oba bračna druga zahtijevaju razvod braka, parnični postupak pokreće se sporazumnim zahtjevom za razvod braka.

(3) Ako jedan bračni drug podnese tužbu za razvod braka, a drugi najkasnije do zaključenja glavne rasprave izričito izjavi da ne osporava opravdanost tužbenog zahtjeva, smatrat će se da su bračni drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka.

(4) Ako jedan od bračnih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat će se tužbom za razvod braka, a sud će bračne drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja.

Članak 281.

(1) Bračni drug protiv kojeg je podnesena tužba u bračnom sporu može kod istog suda protiv drugoga bračnog druga podnijeti protutužbu radi utvrđivanja da brak ne postoji ili za poništaj braka.

(2) Odluka o tužbi i protutužbi donijet će se u pravilu u jednoj presudi.

(3) Protutužba se može podnijeti i zbog razloga iz kojih se tužba ne bi mogla podnijeti zbog toga što je istekao rok za njezino podnošenje.

Članak 282.

(1) Pravo na tužbu u bračnom sporu ne zastarijeva, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno.

(2) Pravo na tužbu za poništaj ili razvod braka ne prelazi na nasljednike, ali osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga bračnog druga koji je podnio tužbu mogu nastaviti postupak radi utvrđivanja da je tužba bila osnovana.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka može se istaknuti u parnici koju je pokrenuo umrli bračni drug, ako od njegove smrti nije proteklo više od šest mjeseci, a nakon isteka toga roka zahtjev se može istaknuti samo u posebnoj parnici.

(4) Odredbe iz stavka 2. i 3. ovoga članka primjenjivat će se na odgovarajući način i kad je umrli bračni drug podnio sporazum­ni zahtjev za razvod braka.

Članak 283.

(1) Ako tužbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik stran­ke, u punomoći se mora izričito navesti koju tužbu punomoćnik može podnijeti.

(2) Ako se podnosi tužba za poništaj braka, u punomoći se mora izričito navesti iz kojeg se razloga tužba može podnijeti.

Članak 284.

(1) U parnicama za razvod braka tužitelj može bez pristanka tuženika povući tužbu do zaključenja glavne rasprave, a s pris­tankom tuženika – dok postupak nije pravomoćno okončan.

(2) Sporazumni zahtjev za razvod braka bračni drugovi mogu povući dok postupak nije pravomoćno okončan.

Članak 285.

(1) Protiv drugostupanjske presude donesene u bračnom sporu revizija nije dopuštena.

(2) Protiv pravomoćne presude kojom se utvrđuje da brak ne postoji, ili se poništava ili razvodi, nisu dopušteni izvanredni prav­ni lijekovi niti druga pravna sredstva.

[larazg]

3. Postupak radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete živjeti, o roditeljskoj skrbi i o mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta

Članak 294.

(1) Sud će odlučiti o tome s kojim će roditeljem maloljetno vlastito ili posvojeno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon punoljetnosti živjeti, odnosno o povjeravanju drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i o roditeljskoj skrbi:

1. odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi;

2. odlukom kojom se utvrđuje majčinstvo ili očinstvo.

(2) Sud može odlučiti, kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, i o izricanju mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slučaja potrebno.

Članak 295.

(1) Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi sud će pribaviti mišljenje i prijedlog centra za socijalnu skrb.

(2) Centar za socijalnu skrb dužan je u roku od trideset dana dostaviti sudu mišljenje i prijedlog iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kad se o roditeljskoj skrbi odlučuje u postupku razvoda braka centar za socijalnu skrb može uzeti u obzir mišljenje posredovatelja.

Članak 296.

(1) U odluci o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi sud će, ako je to potrebno, naložiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.

(2) Sud će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odrediti rok za predaju djeteta ili naložiti da se ono preda odmah.

(3) Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim će dijete živjeti obvezuje stranke, centar za socijalnu skrb i osobu kod koje se dijete nalazi.

Članak 297.

U postupku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi sud nije vezan zahtjevima stranaka.

Članak 298.

(1) Sud može odlučiti o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljima i o drugim sadržajima roditeljske skrbi prema sporazumu roditelja, ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.

(2) Pri određivanju sadržaja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga članka, primjenjivat će se na odgovarajući način odredba članka 297. ovoga Zakona.

Članak 299.

Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi revizija nije dopuštena.

4. Postupak u sporovima o uzdržavanju

Članak 300.

(1) Sud će donijeti odluku o uzdržavanju zajedničkoga maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje je lišeno poslovne sposobnosti kad u bračnom sporu donese odluku kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi, te u drugim slučajevima odvojenog života roditelja.

(2) Sud će odluku o uzdržavanju zajedničkoga maloljetnog ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti dostaviti centru za socijalnu skrb prebivališta djeteta.

Članak 301.

(1) Sud će donijeti odluku o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti kad u parnici radi utvrđivanja očinstva utvrdi da je tuženik djetetov otac.

(2) Odluku o uzdržavanju djeteta iz stavka 1. ovoga članka sud može donijeti i u drugim parnicama radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva, kad je donošenje ove odluke, s obzirom na ishod parnice i okolnosti slučaja, moguće i potrebno.

Članak 302.

Sud će u bračnom sporu donijeti odluku o uzdržavanju jednog od bračnih drugova, ako on to zahtijeva.

Članak 303.

U parnicama o uzdržavanju sudi u prvom stupnju sudac pojedinac.

Članak 304.

U parnicama o uzdržavanju neće se primjenjivati odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na postupak u parnicama male vrijednosti.

Članak 305.

(1) U parnicama o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uvažit će ako je u skladu s dobrobiti djeteta.

(2) Protiv drugostupanjske odluke o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti revizija nije dopuštena.

[larazg]

3. Ovrha radi uzdržavanja

Članak 349.

Za određivanje ovrhe i za provođenje ovrhe radi ostvarivanja uzdržavanja iz plaće ili drugih stalnih novčanih primanja ovršenika mjesno je nadležan, osim suda koji je opće mjesno nadležan za ovršenika, i sud koji je opće mjesno nadležan za poslodavca koji isplaćuje plaću, odnosno za isplatioca drugih stalnih novčanih primanja, te sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena ovršna isprava.

Članak 350.

(1) Ovršenik uzdržavanja može pred sudom, javnim bilježnikom, centrom za socijalnu skrb ili poslodavcem, odnosno drugim isplatiteljem dati pristanak da se iznosi određeni za uzdržavanje isplaćuju iz plaće ili drugih stalnih novčanih primanja izravno osobi koja je u odluci suda označena kao primatelj uzdržavanja, bez provođenja ovršnog postupka.

(2) Ako ovršenik daje pristanak iz stavka 1. ovoga članka pred sudom, javnim bilježnikom ili centrom za socijalnu skrb, oni će poslodavcu, odnosno drugom isplatitelju stalnih novčanih primanja odmah dostaviti izjavu ovršenika i odluku o uzdržavanju.

(3) Ako je ovršenik dao pristanak iz stavka 1. ovoga članka pred poslodavcem ili drugim isplatiteljem stalnih novčanih primanja, dužan mu je istodobno podnijeti i odluku o uzdržavanju.

(4) Na temelju pristanka ovršenika poslodavac, odnosno drugi isplatitelj stalnih novčanih primanja dužan je kod svake isplate postupiti po odluci o uzdržavanju.

(5) Sud će u postupku uzdržavanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti donijeti odluku o ovrsi i provesti ovrhu kad ovršenik ostvaruje plaću ili druga stalna novčana primanja, osim ako je ovršenik pristao na administrativnu zabranu.

Članak 351.

Tijekom ovršnog postupka radi ostvarivanja uzdržavanja koje je određeno u postotku, sud može na prijedlog ovrhovoditelja, kad za to postoje opravdani razlozi, odrediti da se ovrha provodi plaćanjem mjesečnoga novčanog iznosa posljednjeg dospjelog obroka uzdržavanja.

Članak 352.

Ako roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke ili nagodbe sklopljene pred centrom za socijalnu skrb dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, ne udovoljava svojoj obvezi duže od tri mjeseca, centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, ako ocijeni da bi zbog toga bilo ugroženo uzdržavanje djeteta, poduzeti mjere da se osiguraju sredstva za privremeno uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi.

[larazg]

3. Posredovanje prije razvoda braka

Članak 44.

Postupak posredovanja provodi se kad se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom ili sporazumnim zahtjevom, a bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.

Članak 45.

(1) Postupak posredovanja ne provodi se ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, osim ako sud utvrdi da su sposobni shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze.

(2) Postupak posredovanja ne provodi se ako je jednom ili oba bračna druga nepoznato boravište najmanje šest mjeseci.

(3) Postupak posredovanja ne provodi se ako jedan ili oba bračna druga žive u inozemstvu.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, postupak posredovanja će se provesti ako bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti ako sud ocijeni da nema većih teškoća da bračni drugovi sudjeluju u postupku posredovanja.

Članak 46.

(1) Kad sud primi tužbu ili sporazumni zahtjev iz članka 44. ovoga Zakona na prvom ročištu zatražit će od bračnih drugova da odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovalištu za brak i obitelj ili osobi ovlaštenoj za pružanje stručne pomoći (posredovatelju) žele obratiti radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka.

(2) Sud će ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o njegovim susretima i druženju s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka.

(3) Ako se bračni drugovi nisu sporazumjeli pred kim će se postupak posredovanja provesti, sud će po službenoj dužnosti donijeti odluku o izboru posredovatelja.

(4) Sud će u slučajevima iz stavka 1. i 3. ovoga članka bez odgode donijeti odluku pred kim će se postupak posredovanja provesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

(5) Bračni drugovi dužni su u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke iz stavka 4. ovoga članka pokrenuti postupak posredovanja.

Članak 47.

(1) Ustanova ili pojedinac koji provodi posredovanje pozvat će bračne drugove, po pravilima o osobnoj dostavi, da osobno bez punomoćnika sudjeluju u postupku.

(2) Ako se pozivu na posredovanje ne odazove tužitelj, odnosno oba bračna druga koji su podnijeli sporazumni zahtjev i ne opravdaju svoj izostanak posredovatelj će odmah o tome pisano obavijestiti sud.

(3) Ako bračni drugovi odustanu od postupka posredovanja posredovatelj će odmah o tome pisano obavijestiti sud.

(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka smatra se da je tužba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.

Članak 48.

(1) Posredovatelj će o uzrocima koji su doveli do poreme­ćenosti bračnih odnosa ispitati stranke te nastojati da se ti uzroci otklone i bračni drugovi pomire.

(2) Posredovatelj će upoznati bračne drugove s pravnim i s psihosocijalnim posljedicama razvoda braka.

Članak 49.

(1) Posredovatelj je dužan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda iz članka 46. stavak 3. provesti i okončati postupak posredovanja.

(2) Posredovatelj je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okončanja postupka posredovanja.

Članak 50.

(1) Ustanova ili pojedinac koji je proveo posredovanje dostavit će stručno mišljenje i centru za socijalnu skrb ako bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.

(2) Stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb koji nije provodio postupak, prema prebivalištu roditelja s kojim djeca žive.

(3) Ako djeca žive odvojeno od oba roditelja stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb na području kojeg je sjedište tijela koje je odlučilo o smještaju djeteta. Ako je dijete smješteno bez odluke nadležnog tijela stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb boravišta djeteta.

(4) Centar za socijalnu skrb dužan je odmah razmotriti stručno mišljenje i poduzeti potrebne mjere za zaštitu dobrobiti djeteta.

Članak 51.

Ako bračni drugovi ne dostave stručno mišljenje sudu u roku od godine dana od dostave odluke suda iz članka 46. ovoga Zakona, smatrat će se da je tužba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.

Članak 52.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će način vođenja očevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u području braka i odnosa u braku.

(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će način vođenja očevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u području braka i odnosa u braku.

(3) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će uvjete koje mora ispunjavati pravna ili fizička osoba iz članka 46. stavka 1. da bi bila ovlaštena za pružanje stručne pomoći u postupku posredovanja.

(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi dostavit će popis ovlaštenih posredovatelja ministru nadležnom za poslove pravosuđa radi vođenja očevidnika o posredovateljima.

(5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će osnovne elemente koje mora sadržavati stručno mišljenje u postupku posredovanja.

[dana 1]

pitanje Lara,

jel se može ić na sporazumni razvod ako imate dijete ili onda treba ić parnica