Slavenska mitologija

[Johhanes]

bok ekipo!
Nešto čituckam slavenskoj mitologiji, pa bi volo da mi pomognete vi koji nešto znate o tome. Trenutno čitam Saxa Gramatika i njegov opis ratova Danaca sa Slavenima. AKo imate koju korisnu informaciju ili temu za raspravit i javite se. Volos, Perun, Svarog, SVentovid, Baba Jaga i ekipa samo čekaju da budu otkriveni!

[CF]

potpuno nepoznato područje,,
očito i ostalim forumašima



meni je jedino poznat Pan, a ni za njega nisam 100% siguran da je iz slavenske mitologije

[Johhanes]

Pan se, koliko ja znam, ne pojavljuje u Slavenskoj mitologiji. Upravo mi je i zanimljivo da ne znamo ništa o slavenskoj mitologije. Vecina crkvica po Dalmaciji koje su danas posvećene Sv. Vidu su ubiti nekad bila Svovidova svetišta, planina Velež se naziva po slavenskom bogu Volosu, Veležu ili Valesu. Uzrećica puna šaka brade koja još živi u našem narodu je vezena za Volosa. Naime, Volos je bio bog poljoprivrede (među ostalim), umjesto brade mu je raslo žito. I stoga kad je rodna godina, ili kad imamo obilje nečega, kažemo " puna šaka brade". Ima hrpa takvih primjera.

[Elysium]

Mitologija kao mitologija je uvijek zanimljivo područje...
Dajem za ovu temu...

Prvenstveno jer bih htio čitati od onih koji nešto znaju.
Kao ovo s "puna šaka brade."

[Johhanes]

Baba Jaga je jedan od zanimljivijih likova.Poznatija je kod nas pod imenom baba Roga. Živi u kućici koja stoji na kokošjoj nozi, kao ključ joj služi ljudska bedrena kost, ključanica joj je ljudska lubanja. Po nekim teorijama ona je nastala od božice Mokoš.Mokoš je božica zemlje, međutim učvršćivanjem patrijahata Mokoš postaje negativni lik, pretvara se u babu Jagu.

[Mad Scientist]

Prije nekog vremena sam naletio na zanimljiv site

http://www.anita.f2o.org/main.htm

... ok za početak

[delirium]

Mad Scientist kaže:

http://www.anita.f2o.org/main.htm

Sjecam se te stranice...nije losa.

[Gaudrath]

Ono s punom šakom brade je bilo zanimljivo, nisam to znao.

Na netu ima par stranica o Slavenskoj mitologiji, koja je na prvi pogled prilično bogata (vjerojatno jer su Slaveni bili prilično razvedena grupa naroda). Čak i po samom broju raznoraznih božanstava.

Od zanimljivijih:

Belobog i Černobog, ilti Bijeli i Crni Bog. Slaveni su izgleda imali prilično doslovan ukus pri imenovanju njihovih božanstava. Možda indikator da se većinom radi o elementarnoj podjeli uloga, kao što je evidentno kod ove dvojice; koji su, očito, suprotstavljeni bogovi svjetla i tame, dobra i zla, reda i kaosa.

Dažbog, pak, ima jako detaljnu "egzistenciju", koja ako je vjerovati tekstu, upućuje i na razvijeno promatranje zvijezda i nebeskih događanja u naroda čiji je on bio bog Sunca. Svako jutro bi u svojoj kristalnoj kočiji (zar ima boga Sunca bez kočije) prešao nebom, rađajući se kao mladić a svoj put završavajući kao starac (opet dolazimo do te personifikacije životnog ciklusa koji se javlja u gotovo svim paganskim panteonima). Suputnici su mu dvije zvijezde (djevice), Jutarnja i Večernja, savjetnik Mjesec, sedam sudaca (planeta) i sedam glasnika (kometa). Dažbog stari tokom godine pa ga se stoga štovalo pod različitim imenima - tokom žetve kao Sventovita a tokom zime kao Svarožića...

Domovoi ili nama poznatiji kao Domaći (I.B.Mažuranić) su bili kućni duhovi-zaštitnici i svaki dom ih je imao. Obitavali su iza (u) peći i mogli su napustiti svoje mjesto ako ih se nije pravilno poštovalo. U nekim dijelovima se vjerovalo da tek nakon što bi glava obitelji umrla u novom domu bi taj dom dobio svojeg prvog Domaćeg.

Perun "Gospodar Svijeta" je bog munje, rata i pravde, te je najveći protivnik Černoboga. Njegovo oružje su munje, kasnije je dolaskom kršćanstva postao Sv. Elija koji se portretira kako leti preko neba u kočiji. Perun je najvjerojatnije Thor, skandinavski bog rata, koji je najjači protivnik Lokija (skandinavski bog pun smicalica, laži i izdaje), oružje mu je magičan čekić Mjollnir (koji se manifestira kao munja kad je bačen) i koji također putuje u kočiji koju vuku dva jarca (Slaveni su znali žrtvovati koze Perunu).

Slavenski narodi nisu koristili pismo prije pokrštavanja. Zbog “nepismenosti” slavenska vjerovanja, a s njima i mitovi, nakon pokrštavanja i početaka pismenosti, nastavili su se prenositi usmeno i s vremenom su nestali u “magli”.
Do danas je u narodu sačuvano malo. U najboljem slučaju, čuli smo za Peruna, Svaroga ili Velesa.

[Lastan]

Devil Girl kaže:

Slavenski narodi nisu koristili pismo prije pokrštavanja. Zbog “nepismenosti” slavenska vjerovanja, a s njima i mitovi, nakon pokrštavanja i početaka pismenosti, nastavili su se prenositi usmeno i s vremenom su nestali u “magli”.
Do danas je u narodu sačuvano malo. U najboljem slučaju, čuli smo za Peruna, Svaroga ili Velesa.

Nećemo sad o imenima kao što su, štajaznam, Vesna, Bojan(a) i slična, jel.

Osim toga, malo je znano da je sv. Vid posve izmišljen lik: radi se zapravo o slavenskom Svatovidu ("svevidećem"), kojemu je, eto, ime zvučalo taman tako da ga se moglo "pokrstiti" i pretvoriti iz slavenskog boga u kršćanskog sveca.
Opet, slično su davno ranije napravili Židovi, pretvarajući plemenske bogove u različita imena za jednoga boga.

[Hlebyn]

Gaudrath kaže:

...
Perun "Gospodar Svijeta" je bog munje, rata i pravde, te je najveći protivnik Černoboga. Njegovo oružje su munje, kasnije je dolaskom kršćanstva postao Sv. Elija koji se portretira kako leti preko neba u kočiji. Perun je najvjerojatnije Thor, skandinavski bog rata...

I Perun i Thor vladaju munjom, gromovnici su, bogovi neba ... ali Perunu najbliži gromovnik je ipak Varuna, vedski bog neba, što se vidi i iz jasne etimologije. Uostalom, slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike grupe satem zajedno sa sanskrtom, prakrtom i novijim indijskim jezicima, a germanski u indoeuropske jezike grupe kentum, iako su Slaveni geografski i povijesno bliži Germanima nego Indijcima.

[Lastan]

Hlebyn kaže:

I Perun i Thor vladaju munjom, gromovnici su, bogovi neba ... ali Perunu najbliži gromovnik je ipak Varuna, vedski bog neba, što se vidi i iz jasne etimologije. Uostalom, slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike grupe satem zajedno sa sanskrtom, prakrtom i novijim indijskim jezicima, a germanski u indoeuropske jezike grupe kentum, iako su Slaveni geografski i povijesno bliži Germanima nego Indijcima.

Čisto usput, naglasio bih da je podjela jezika na kentumske i satemske davno prevaziđena. Riječ je, naime, o glasovnoj promjeni koja se često događa; tehnički, današnji bi romanski jezici bili satemski, a njihova je latinska matica očito kentumska.
Pripadnost jednoj ili drugoj grupi ne govori ništa o bliskosti jezika.

O etimologiji Peruna i Varune ću se još raspitati. Ovako napamet se ne mogu sjetiti kakav bi to morao biti početak imena da u staroindijskom bude v-, a u slavenskom p-.

[PIPBoy 2000]

Ovo je vrlo kratki isječak iz prezentacije s predavanja jednog od meni najboljih profesora, nadam se da me neće tužiti za copyright.

Naziv za drvo hrast je mlađi, a najvjerojatnije se javio zbog tabuiziranja svete riječi dub (moguće je da je predstavljalo božanstvo koje obitava u samom stablu). Imamo dubravu, dubovik... itd.

Latinski naziv za hrast je quercus koji dolazi od indoeuropske osnove *p[h]erk[h]ou-.

Ta indoeuropska osnova označava osim hrasta i goru ili mjesto u gori.
staroindijski -> parvata (planina)
hetitski -> peru (planina)

U indoeuropskim jezicima postoje 2 vida iste osnove koja su u etimologijskoj vezi s nazivima za boga groma ili gromovnika, za drvo, dub i za stijenu: *p[h]erk[h]ou- i *p[h]eru-

Od osnove *p[h]erk[h]ou- je nastao u litavskom naziv za boga groma Perkūnas, latvijski Pērkūns, pruski Percunis (grom). Litavski - Perkūno άužuolas – dub boga groma te Perkūnkalnis – gora na kojoj obitava Perun.

Od osnove *p[h]eru- je nastao Općeslavenski naziv za boga gromovnika Peruna:

ukrajinski -> Пepyн (grom)
bjeloruski -> Пяpyн (grom)
češki -> Perun (grom)
poljski -> Piorun (grom)
staroruski -> Пepyнoвь дyбь (Perunovo drvo koje stoji na gori)

Ako je moguće filološki dokazati da je Quirinis izveden od quercus, onda znači da je Romul bog – hrast ili sam Jupiter.
Hram na Kapitolu, kojega je podigao Romul, bio je sagrađen pokraj Svetoga Hrasta.

Eto... toliko za sada.

[Lastan]

I ima li to veze s Varunom?

I koji je to profesor?

[Ymir]

PIPBoy 2000 kaže:

Ovo je vrlo kratki isječak iz prezentacije s predavanja jednog od meni najboljih profesora, nadam se da me neće tužiti za copyright.

Naziv za drvo hrast je mlađi, a najvjerojatnije se javio zbog tabuiziranja svete riječi dub (moguće je da je predstavljalo božanstvo koje obitava u samom stablu). Imamo dubravu, dubovik... itd.

Latinski naziv za hrast je quercus koji dolazi od indoeuropske osnove *p[h]erk[h]ou-.

Ta indoeuropska osnova označava osim hrasta i goru ili mjesto u gori.
staroindijski -> parvata (planina)
hetitski -> peru (planina)

U indoeuropskim jezicima postoje 2 vida iste osnove koja su u etimologijskoj vezi s nazivima za boga groma ili gromovnika, za drvo, dub i za stijenu: *p[h]erk[h]ou- i *p[h]eru-

Od osnove *p[h]erk[h]ou- je nastao u litavskom naziv za boga groma Perkūnas, latvijski Pērkūns, pruski Percunis (grom). Litavski - Perkūno άužuolas – dub boga groma te Perkūnkalnis – gora na kojoj obitava Perun.

Od osnove *p[h]eru- je nastao Općeslavenski naziv za boga gromovnika Peruna:

ukrajinski -> Пepyн (grom)
bjeloruski -> Пяpyн (grom)
češki -> Perun (grom)
poljski -> Piorun (grom)
staroruski -> Пepyнoвь дyбь (Perunovo drvo koje stoji na gori)

Ako je moguće filološki dokazati da je Quirinis izveden od quercus, onda znači da je Romul bog – hrast ili sam Jupiter.
Hram na Kapitolu, kojega je podigao Romul, bio je sagrađen pokraj Svetoga Hrasta.

Eto... toliko za sada.

Također, glagol prati u značenju udarati.

[Hlebyn]

Lastan kaže:

Čisto usput, naglasio bih da je podjela jezika na kentumske i satemske davno prevaziđena. Riječ je, naime, o glasovnoj promjeni koja se često događa; tehnički, današnji bi romanski jezici bili satemski, a njihova je latinska matica očito kentumska.
Pripadnost jednoj ili drugoj grupi ne govori ništa o bliskosti jezika.

O etimologiji Peruna i Varune ću se još raspitati. Ovako napamet se ne mogu sjetiti kakav bi to morao biti početak imena da u staroindijskom bude v-, a u slavenskom p-.

Nešto brzinski s Wikipedije: tamo piše da se Varuna još naziva i Bhaga, a kad se za pojam Bhaga pogleda na istoj toj Wikipediji, tamo među ostalim piše da Bhaga=Bog (>>A Slavic cognate is bog "god"<<).

Inače, gledajući po internetu, nisam baš primijetio takvo mišljenje da bi podjela jezika na kentumske i satemske bila odbačena. Ali i ja mislim da o bliskosti jezika više govore stvari kao ovo što sam čuo da je primijetio neki Indijac: u njegovom jeziku, valjda hindiju, kaže da imaju ove važne riječi:
điti = živjeti (đina = egzistencija, postojanje, tj. život),
pti = piti,
mrti = (u)mrijeti ...

[Michael Collins]

Jel ima neka literatura na Hrvatskom o Slavenskim legendama?

[Lastan]

Hlebyn kaže:

Nešto brzinski s Wikipedije: tamo piše da se Varuna još naziva i Bhaga, a kad se za pojam Bhaga pogleda na istoj toj Wikipediji, tamo među ostalim piše da Bhaga=Bog (>>A Slavic cognate is bog "god"<<).

To jest točno, ali ništa ne govori o srodnosti imena Perun i Varuna.

Inače, gledajući po internetu, nisam baš primijetio takvo mišljenje da bi podjela jezika na kentumske i satemske bila odbačena.

Inače, studirajući lingvistiku, sjećam se da nam je kentumsko-satemska podjela spomenuta u početnim predavanjima iz indoeuropeistike, nakon čega se na nju više nitko nikad nije referirao.
Ja, doduše, nisam indoeuropeist, pa ti ne mogu istresti tonu detalja zašto je tome tako, ali ono što sam ti napisao u ranijem postu stoji. Kentumsko-satemska podjela nije nešto što se ozbiljno koristi; neki će je lingvisti upotrijebiti kao pojednostavljenje, ali je tek vrlo rijetki ozbiljno koriste.

Ali i ja mislim da o bliskosti jezika više govore stvari kao ovo što sam čuo da je primijetio neki Indijac: u njegovom jeziku, valjda hindiju, kaže da imaju ove važne riječi:
điti = živjeti (đina = egzistencija, postojanje, tj. život),
pti = piti,
mrti = (u)mrijeti ...

Bah. Općeindoeuropske riječi.
Identične paralele možeš povući i s latinskim.

Indoeuropski jezici dijele impozantan dio leksika, što je jedan od dokaza njihove srodnosti. Dokazi o bliskosti ipak se traže malo dublje, praćenjem fonoloških i morfoloških promjena… a ovdje bogme ne mislim ulaziti u rasprave o tome, tim više što nisam toliko stručan da bih znao baš na sve odgovoriti.

[Hlebyn]

Po ovoj reakciji bi se moglo uciniti kao da sam htio postaviti ne znam kakvu tezu u lingvistici. Međutim, moj post je bio samo reakcija na tezu:
"Perun je najvjerojatnije Thor, skandinavski bog rata",
što je formalno vrlo jaka, decidirana tvrdnja, kakvu u ovom kontekstu nema smisla postavljati.

Ja ne postavljam decidiranu tvrdnju "Perun je Varuna". Može se govoriti samo o bliskosti po porijeklu. Smatram da ono što sam iznio, naime kombinacija "funkcije" nebeskog boga gromovnika i sličnosti naziva, pokazuje da je, pogotovo ako biramo između Thora i Varune, Perunu bliži Varuna. (Naravno vedski Varuna, a ne "suvremeni", reduciran na boga vjetra, kiše i drugih voda.) Ne govorim da su sličnosti riječi ne znam kako dalekosežne, ali mislim da je očito da se neusporedivo bolje uklapaju u sliku da je porijeklom Varuna bliži Perunu nego Thor (germanski gromovnik koji se, čini mi se, smatra tek sinom još "moćnijeg" germanskog gromovnika Odina, a mislim da ni kod Slavena ni u vedama nema te varijante).

[ursamajor]

Hlebyn kaže:

I Perun i Thor vladaju munjom, gromovnici su, bogovi neba ... ali Perunu najbliži gromovnik je ipak Varuna, vedski bog neba, što se vidi i iz jasne etimologije. Uostalom, slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike grupe satem zajedno sa sanskrtom, prakrtom i novijim indijskim jezicima, a germanski u indoeuropske jezike grupe kentum, iako su Slaveni geografski i povijesno bliži Germanima nego Indijcima.

slaveni jesu zemljopisno bliži germanima nego indijcima al preci slavena i arijskih indijaca su vjerojatno zajednički dok su tisućljećima tumarali prostorima oko kaspijskog mora prije nego što su krenuli prema današnjim iranskim i sjeverno-indijskim prostorima tj. evropskim.


evo predgovora zanimljive knjige j.p.miroljubova "rg veda i mitologija slavena" koju se može skinut s

http://www.4shared.com/file/40001294...na.html?start=

"Ova knjiga predstavlja pokušaj komparativnog prikaza dvaju religijskih sustava,
Arijevskog kao starijeg i Slavenskog koji od njega ishodi. Pokušaj da se iznađe osnovna
determinanta, kao veza kulturnih arhetipova, ima za cilj dokazati i osvijetliti
inherentnost drevnih vjerovanja, primarne Arijevske i sekundarne Slavenske kulture, kao
i samo porijeklo današnjih Slavena u smislu direktne grane Arijevskih naroda.
Autor, ponekad, ima prilicno mek i tolerantan stav prema duhovnim utjecajima stranih
kultura i neprirodnih ucenja i vjerovanja, kao što su judeo-kršcanstvo, te pokušava
primijetiti slicnosti, kojih skoro da nema, jer su u pitanju inkompatibilni sustavi ucenja,
koji potjecu iz dvaju naroda (rasa), potpuno razlicitih genetskih dispozicija. Moguce je,
da je autor bio prisiljen na takav cin, iz razloga objavljivanja knjige, ili je to zasluga
prevodioca ili potencijalnog cenzora, koji se pobrinuo da tekst izgubi na potrebnoj
oštrini. Ja sam, djelomicno, pokušao, da u elektronskoj obradi knjige, otklonim
spomenute nedostatke, koje naravno nije moguce sasvim otkloniti. Knjiga je skenirana u
Abbyy Finereader-u 7.0 Professional Edition a zatim prebacena u .doc i .pdf datoteke.
Sam naziv knjige Arijevci ne odgovara originalu, koji bi u prijevodu s ruskog mogao
glasiti "Rg-Veda i Religija Slavena". Zasluge oko naziva knjige idu vjerojatno na adresu
prevodioca.
Knjigu bih, i pored spomenutih nedostataka, preporucio svakom rasno i nacionalno
svjesnom Arijevcu, kao djelo koje ce mu bar donekle osvijetliti i pruiti uvid u daleku
drevnu prošlost zivota, znanja, obicaja i vjerovanja njegovih predaka, kao i objasniti
neke suštinske stvari iz današnjeg svakodnevnog zivota, koje je, do sada, samo
naslucivao, jer je bio odsjecen od svojih duhovnih korijena, indoktriniran raznim
naopakim ucenjima, religijama i ideologijama. Vjekovima su nas ucili da su naši preci
bili gomila nepismenih divljaka i da naša povijest pocinje od prihvacanja kršcanstva.
Vrijeme je da se sjetimo istine, a istina je da smo potomci jedne visoko razvijene
civilizacije, koja je, iz određenih razloga, pretrpjela svoj sunovrat, da je judeo-komuno-
kršcanska epizoda samo jedan ruzan san iz koga se polako budimo i da su naši preci bili
potomci svojih iskonskih Bogova u koje su vjerovali i obracali im se za pomoc, kao što
to cine djeca prema svojim roditeljima."

a da je mitologija tih naših daljih predaka imala ipak dosta dublje korjene i utjecaj nego što danas smatramo može se npr. pratit i pokazat preko njihovih baltičkih potomaka.

http://www.lexiline.com/lexiline/lexi52.htm
http://www.lexiline.com/lexiline/lexi37.htm
http://www.lexiline.com/lexiline/lexi99.htm
http://www.lexiline.com/lexiline/lexi21.htm
http://www.lexiline.com/lexiline/lexikwik.htm