Radna kultura i zašto nikad nećemo biti ko Amerika

[Frasier]

somied kaže:

Osim toga drugi je mit da se u Hrvatskoj sve uvozi. Hrvatska spada medju relativno zatvorene ekonomije (u usporedbi sa slicnim zemljama). Dakle razina i uvoza i izvoza je mala prema BDP-u.

Neki ovdje na forumu bi ostali iznenađeni da pogledaju omjer izvoz/BDP u Mađarskoj ili Slovačkoj npr.
https://data.worldbank.org/indicator/NE.EXP.GNFS.ZS

Exports of goods and services (% of GDP)
Croatia 51,4
Czech Republic 80,3
Hungary 92,5
Slovak Republic 93,8
Slovenia 79,1

[somied]

#kocar# kaže:

Točno je da je trgovina djelatnost sa malom profitnošću u odnosu na promet.
No Hrvatska je specifićan slučaj. Neke trgovine su ostvarile gubitke zbog lošeg vođenja i preinvestiranja pod nepovoljnim uvjetila.
Ili rade bez dobiti, na nuli (strani trgovački lanci) te se opravdano postavlja pitanje , zašto onda uopče rade?
Za rad sa nulom, moraš biti malo retardiran ili se dobit ostvaruje negdje drugdje a računovodstveno prikazuje u HR prikaszuje rad bez profita.

Vecina trgovine je preinvestirala u razdoblju do 2008. godine. Sada procjenjuju da im je jeftinije nastaviti raditi nego zatvoriti. Dakle trgovina je svugdje nisko profitna i lanci koji propadaju nisu cudo nigdje. To je uobicajena pojava u svijetu. Nitko unaprijed ne zna da li ce raditi sa gubitkom ili ne.
Da nije bilo Lex Agrokora taktika cekanja bi se isplatila stranim trgovackim lancima, jer bi Konzum propao i prepustio trziste njima.

[somied]

Frasier kaže:

Neki ovdje na forumu bi ostali iznenađeni da pogledaju omjer izvoz/BDP u Mađarskoj ili Slovačkoj npr.
https://data.worldbank.org/indicator/NE.EXP.GNFS.ZS

Exports of goods and services (% of GDP)
Croatia 51,4
Czech Republic 80,3
Hungary 92,5
Slovak Republic 93,8
Slovenia 79,1

Hrvatska uvozi robe i usluga u iznosu od oko 48% svog BDP-a. Estonia 75%, Ceska 73%, Madzarska 82%...

Dobit tvrtki imate na: http://www.cepor.hr/wp-content/uploa...016-HR-web.pdf

Mozda ima noviji izvjestaj, neda mi se sada traziti. Pogledajte konsolidiranu dobit (str. 18.).
S tim da velika poduzeca prikazuju tipicno malo vecu dobit nego stvarno imaju, a mala malo manju.

[Frasier]

Baš kako si i rekao - puno manje od usporedivih zemalja.

[#kocar#]

somied kaže:

Vecina trgovine je preinvestirala u razdoblju do 2008. godine. Sada procjenjuju da im je jeftinije nastaviti raditi nego zatvoriti. Dakle trgovina je svugdje nisko profitna i lanci koji propadaju nisu cudo nigdje. To je uobicajena pojava u svijetu. Nitko unaprijed ne zna da li ce raditi sa gubitkom ili ne.
Da nije bilo Lex Agrokora taktika cekanja bi se isplatila stranim trgovackim lancima, jer bi Konzum propao i prepustio trziste njima.

Neznam šta čekaju, jer teško da netko neće zauzeti mjesto Konzuma , tako da će se kolač i dalje dijeliti na iste komade.
Izvini Somi ali nema tu logike a uvjeren sam da menanđment stranih lanaca toliko malouman da radi bez profita.

Baš se nebi složio da nitko u svijetu nezna dali će raditi sa dobitkom ili gubitkom.
Čemu onda sve znanje o sektoru u koji ulažeš, profitnim studijama, ispitivanjima tržišta i sveg ostalog što se radi prije nego se investira.

p.s.
ja sam prošle godine prodao svoj brod i nakon nekoliko mjeseci kupio sa kolegom drugi.
Nisam ništa suviše riskirao, jer sam u toj djelatnosti 40-tak godina, stalno u tijeku događanja i unaprijed smo znali šta možemo očekivati.
Ne "bogaćenje" ali solidan profit i to u nekoliko verzija, zavisno od kretanja u toj djelatnosti.
Tako da nismo ništa hazardirali iako je uvijek moguće da se desi nešto nepredviđeno, no za sada sve ide predviđenim tokom.

Uvjeren sam da ni ti strani lanci, kojiimaju više ili barem isto znanje o djelatnosti su hazardirali i igrali na sreću kad su ulagali u nove supermarkete.
Kad bi to bilo tako,onda je bolje igrati loto, špekuliarti sa dionicama ili na forexu, jer tu su šanse iste ako se ulaže a nezna se unaprijed što se može očekivati.

[somied]

Tvoji stavovi su u najmanju ruku smijesni (ako ne i naivni). Dakle svaka poduzetnicka aktivnost je rizicna (na sigurnom nema neke zarade). Postoji konkurencija koja te se trudi zahebati i nema garancija da ces uspjeti. Ne postoji nitko tko moze sve izracunati sve i investirati sa sigurnom dobiti. Poslovi konstantno propadaju, investicije se pokazuju lose. To je normalni trzisni proces (koji tebi nejde u glavu). Kao sto ne mogu svi biti prvi na utrci na sto metara (ma koliko god se pojedinci trudili i vjezbali), tako ni trzisnu utakmicu ne moze dobiti svatko.
Relativno je lako je iz nicega napraviti milijun, teze je iz milijuna napravit 50, a gotovo je nemoguce iz milijarde napraviti dvije.

Ako ti nije jasno zasto na sigurnom nema neke zarade onda odskakuci na neku drugu temu.

[#kocar#]

somied kaže:

Tvoji stavovi su u najmanju ruku smijesni (ako ne i naivni). Dakle svaka poduzetnicka aktivnost je rizicna (na sigurnom nema neke zarade). Postoji konkurencija koja te se trudi zahebati i nema garancija da ces uspjeti. Ne postoji nitko tko moze sve izracunati sve i investirati sa sigurnom dobiti. Poslovi konstantno propadaju, investicije se pokazuju lose. To je normalni trzisni proces (koji tebi nejde u glavu).
Relativno je lako je iz nicega napraviti milijun, teze je iz milijuna napravit 50, a gotovo je nemoguce iz milijarde napraviti dvije.

Ako ti nije jasno zasto na sigurnom nema neke zarade onda odskakuci na neku drugu temu.

Tvoji stavovi se kose sa onim što kažu oni koji su uspjeli, "sve me pitaj ali ne kako sam stekao prvi milijun"
Kapital stvara kapital i lakše je sa milijunum napraviti 2-3 nogo doći do prvog milijuna.
Iza mojih stavova stoji cjeloživotno iskustvo i nekoliko ulaganja , od kojih tek neka nisu dala rezultat, jer su se desile teško predvidljive stvari i događaji.
Jedan od većih "promašaja" je bio kad sam 1989 krenuo u jednu veću investiciju u turistički brod a onda su na cestu pali balvani i sve se urušilo.
No ne dešavaju se takve stari svaki dan a onaj koji poznaje djelatnost može predvidjeti što se predviđa u skoroj budućnosti.
ako i ja znam što se priprema i koje promjene je očekivati u hrvatskom ribarstvu u narednim godinama.
Problem je što naša politika često skriva informacije i pogoduje nekom lobiju i znao sam im često reći da ne igramo poker , nego radimo posao. Tako da što više informacija imam , mogu donijeti uspješniju odluku.

Naravno da poslovi često propadaju ali se onda ustanovi da su to bila ulaganja tipa Todorić, Kerum ili drugih naših "poduzetnika", Ili nešto što se kosilo sa razumnim ulaganjem
Koliko se zna svi trgovački lanci nisu od jučer i nema puno promašaja u njihovim ulaganjima, možda tek pokoji slučaj.
Ne postoji Lidl, Interspar, Kaufland, Wal Mart ili Ikea od jučer i malo je bilo tih,
A može se primijetiti da su na Forbesovoj listi godinama manje više isti ljudi i malo je slučajeva da su ulagali i propali.

Naravno da se pojavljuju novi ali to je uzrok što se tehnologija i svijet mijenjaju, prije nekoliko desetljeća nije bilo Microsofta ili Facebuka .

No uzmimo bankarstvo koje je djelatnost mnogo duža od IT i nama velikh propadanja ili promašaja u sektoru , osim rijetkih , gdje se debelo hazardiralo da bi se ostvarili bonusi.

"Skakutanje " semože i tebi preporučiti i ako misliš da je svako ulaganje rizično, odskakući na neku drugu temu, na pr. poput Forexa , tamo rizićnih ulaganja ne nedostaje a ne na temi o radnoj kulturi prodavati tezu da je etično i stručno poslovanje uvijek rizično.

[somied]

Evo ti samo bankroti u USA u 2017 (trgovina): https://www.cnbc.com/2017/09/23/here...n-in-2017.html

Postoji mali broj tvrti koji je dugo na trzisti, ali i one trpe gubitke na pojedinim investicijama (ali zbog svoje velicine ne ovise o pojedinacnoj). Microsoft je naprimjer kup[io aQuantive za 6,3 milijarde $ i otad knjizi 2 mlrd $ gubitka godisnje na tome. HP je izgubio 8,8 mlrd $ na kupnji Autonomy, Daimler Benz je kupio Chrysler za 38 mlrd $, da bi ga se rijesio za 8 mlrd $ na kraju. Samo ako ima volje, nadju se podaci. Time Warner/AOL - skoro 100 mlrd $ gubitka.
Ono sto naravno ne vidis je tisuce i tisuce tvrtki koje propadnu svake godine, a ti nikad ne cujes za njih. Za mali broj onih koje opstaju naravno cujes. To stvara bias - neukom covjeku je tesko to pojmiti.

Sto vise novaca imas, teze ga je oploditi. To bi trebalo biti intutivno jasno. Ima prilika koje nose veliki povrat, ali njih je malo. Sto imas vecu kolicinu novca, to je teze ostvariti veliki povrat (tvoji prinosi se usrednjuju!). Zato se milijarde i milijarde svake godine ulozu u obveznice koje nas posto ili dva godisnje (da je tako lako uduplat milijardu nitko ih ne bi kupovao).

[#kocar#]

somied kaže:

Evo ti samo bankroti u USA u 2017 (trgovina): https://www.cnbc.com/2017/09/23/here...n-in-2017.html

Postoji mali broj tvrti koji je dugo na trzisti, ali i one trpe gubitke na pojedinim investicijama (ali zbog svoje velicine ne ovise o pojedinacnoj). Microsoft je naprimjer kup[io aQuantive za 6,3 milijarde $ i otad knjizi 2 mlrd $ gubitka godisnje na tome. HP je izgubio 8,8 mlrd $ na kupnji Autonomy, Daimler Benz je kupio Chrysler za 38 mlrd $, da bi ga se rijesio za 8 mlrd $ na kraju. Samo ako ima volje, nadju se podaci. Time Warner/AOL - skoro 100 mlrd $ gubitka.
Ono sto naravno ne vidis je tisuce i tisuce tvrtki koje propadnu svake godine, a ti nikad ne cujes za njih. Za mali broj onih koje opstaju naravno cujes. To stvara bias - neukom covjeku je tesko to pojmiti.

Sto vise novaca imas, teze ga je oploditi. To bi trebalo biti intutivno jasno. Ima prilika koje nose veliki povrat, ali njih je malo. Sto imas vecu kolicinu novca, to je teze ostvariti veliki povrat (tvoji prinosi se usrednjuju!). Zato se milijarde i milijarde svake godine ulozu u obveznice koje nas posto ili dva godisnje (da je tako lako uduplat milijardu nitko ih ne bi kupovao).

Nekoliko od desetaka tisuća tvrtko koje i dalje posluju sa profitom
Toćno je da tisuće tvrtki (od stotine tisuća) propadne ali to su u pravilu start apovi, ,kojima nedostaje znanja i iskustva ili u sektorima koji su izloženi velikim konkurencijama u globaliziranom svijetu.
Naravno da tvrtke iz tekstilnog sektora u USA propadaju, jer se ta djelatnost preselila u azijske i afričke zemlje , kojima nemogu konkurirati sa cijenom rada.
Kad u Wal Martu hoćeš kupiti neke hlaće ili majicu, nijedna niej proizvedena u USA, nego Pakistan; Honduras, Meksiko i sl)
Ali isto tako imaš tisuće tvrtki koje(naročito brendovi) su preselila svoja poslovanja i proizvodnju u razne Bangladeše i dalje ostvaruju solidne ili velike profite.

I to što je netko nekoga kupio, ne znači da je tvrtka propala, jer se najveći dio proizvodnje nastavio a onaj koji je prodao uložio ui neku drugu djelatnost ili tvrtku.
Naš Rajić prodao Dukat, malo se "vrtio" po Švicarskoj a onda izgradio tvornicu generičnih lijekova.

I ne vidim da je on propao i da nije na ulaganju dobro zaradio a uspješnih je kod nas podosta, samo se stalno ističu nekolicina koja je propala.

Tvrdnja da je svako ulaganje ogroman rizik jednostavno ne stoji, jer tko bi tada ulagao.
Naravno da rizik postoji ali on je u najvećem broju slućajeva predvidiv i uračunat, ,kao što su rizični krediti uračunati u kamatu.
Najobičniji mehaničar kad ti daje predračun berem je 90 % ako ne i više, siguran da će mu se rad na tvojem automobilu isplatiti. A moguće je da nije dobro dijagnosticirao kvar i izgubio na tom poslu.
No takve stvari su relativno rijetke i dešavaju se daleko više onia koji nemaju dovoljno znanja , nego onima koji ga imaju više.
Pa najčešća primjedba i obrazloženje stranih investitora zašto teško ulažu u HR, je promjenjivost i nepredvidivost naše legislative i uvjeta poslovanja a ne nemogućnost ostvarenja profita kad bi se ulaganje realiziralo.
To ukazuje da znaju svoj posao i žele sigurnije ulaganje a ne da smatraju da je svako ulaganje rizićno i hazard pa se boje ulagati.

[Wikiceha]

somied kaže:

Trgovina na malo je grana sa izuzetno malom profitabilnoscu (ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu). Ne znam od kuda ti vuces podatke, ali tvoje neznanje otprilike objasnjava tvoje stavove. Vecina trgovine na malo (retail) u Hrvatskoj radi ili na nuli ili sa gubitcima. Wal-Mart naprimjer radi sa neto profitnom marzom manjom od 3%. Na milijun $ prodane robe ostane mu 30.000 $ profita.
Osim toga drugi je mit da se u Hrvatskoj sve uvozi. Hrvatska spada medju relativno zatvorene ekonomije (u usporedbi sa slicnim zemljama). Dakle razina i uvoza i izvoza je mala prema BDP-u.

I opet nisi dao nikakav izvor.
Hoćeš računati plaću zaposlenika u WMu po McDonaldsovom indeksu i plaću zaposlenika u Konzumu?
Da ne bi bilo nismo znali pogledaj koliko hamburgera mogu kupiti i jedan i drugi.

I zar misliš da je sav posao u RH na razini WM niše?

[#kocar#]

Ove godine predviđa se ulaganje u turizam od skoro milijardu eura


RADOVI NA SVE STRANE Hrvatska u novu turističku sezonu kreće s 940 milijuna eura investicija

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...ra-investicija

Baš me zanima koliko će od tih ulaganja biti neuspješno i promašeno 5, 10 ili 50% i ulagači izgubiti sav ili zamjetan dio svojeg uloženog kapitala.

[Zek0slav]

Začudio sam se prije par godina kada sam čitao da Mcdonalds u Hrvatskoj zaradi manje od tisuću kuna po restoranu dnevno. To je par posto godišnje.

[InterMezzo]

Zek0slav kaže:

Začudio sam se prije par godina kada sam čitao da Mcdonalds u Hrvatskoj zaradi manje od tisuću kuna po restoranu dnevno. To je par posto godišnje.

Ah, dobra stara kreativna statistika...

[#kocar#]

InterMezzo kaže:

Ah, dobra stara kreativna statistika...

A kažu da strani trgovački lanci ne plate ni kunu poreza na dobit...
a šta se može, "nisko profitabilna djelatnost i kreativno knjigovodstvo "

Svi navalili ulagat u supermarkete i druge trgovine a ni lipe profita,
nešto mi tu ne štima, netko je tu glup i lud

A ni u drugim sektorima nije značajno bolje. Eto i banke jedva skrpaju koju milijardicu profita ako nema neke konverzije franka

[#kocar#]

Frasier kaže:

Neki ovdje na forumu bi ostali iznenađeni da pogledaju omjer izvoz/BDP u Mađarskoj ili Slovačkoj npr.
https://data.worldbank.org/indicator/NE.EXP.GNFS.ZS

Exports of goods and services (% of GDP)
Croatia 51,4
Czech Republic 80,3
Hungary 92,5
Slovak Republic 93,8
Slovenia 79,1

A šta bi mi to izvozili kad smo skoro sve što je nešto proizvodilo "ugasili" zbog nekonkurentnosti.
Očito je "bolje konkurentno uvoziti, nego nekonkurentno izvoziti" , nismo mi tako bedasti kao ovi trgovački lanci, kojima je bočje raditi bez zarade nego zatvoriti

Da nije nešto tog konobarenja, sobarenja i konjušarenja i platna bilanca bi nam bila u banani.

No nemože se to reči za sve sektore, mlade i školovane dobro izvozimo i u tom "sektoru" imamo zavidne izvozne rezultate, među najboljima u EU i svijetu

[Sova77]

somied kaže:

Fundamentalni problem je sto su profiti u Hrvatskoj mali (naspram onih u SAD-u ili Njemckoj).

Fundamentalni problem je što Hrvatska nije pravna država! Za razliku od SAD ili Njemačke, u praksi u Hrvatskoj su vlasniku na raspolaganju razne metode za izvlačenje novca iz tvrtke osim profita. O tome se nešto sazna tek na sudu kad treba priprijetiti neposlušnom gospodarstveniku e da se vrati k nozi svojem političkom gazdi pa kad se dotični gospodarstvenik urazumi, sve priče o preplaćenim zemljištima i sumnjivim donacijama završe u zastari.

somied kaže:

Osim toga drugi je mit da se u Hrvatskoj sve uvozi. Hrvatska spada medju relativno zatvorene ekonomije (u usporedbi sa slicnim zemljama). Dakle razina i uvoza i izvoza je mala prema BDP-u.

Ljudi zaključuju po sebi; ako je gotovo sva hrana, sva odjeća, svi kućanski aparati koje kupuju iz uvoza, pomisliti će da se Hrvatska bazira na uvozu. Oni jednostavno odbijaju prihvatiti ekonomsku činjenicu da advokat iz Đakova koji ovrši Dubrovčanina za 200 kn prometne kazne i tu uslugu naplati 2000kn, doprinosi BDPu i svojim činom statis'čki offsetira (koja je hrvatska riječ za "offset"? Help!) uvoz nekoliko tona krastavaca iz Mađarske. Zamijetio sam da je ovo odbijanje posebno jako kod žrtava ovrha.

[#kocar#]

Sova77 kaže:

Fundamentalni problem je što Hrvatska nije pravna država! Za razliku od SAD ili Njemačke, u praksi u Hrvatskoj su vlasniku na raspolaganju razne metode za izvlačenje novca iz tvrtke osim profita. O tome se nešto sazna tek na sudu kad treba priprijetiti neposlušnom gospodarstveniku e da se vrati k nozi svojem političkom gazdi pa kad se dotični gospodarstvenik urazumi, sve priče o preplaćenim zemljištima i sumnjivim donacijama završe u zastari.

Sudstvo i zakonska regulativa su najveće "kritične točke" i lančano uzrokuju niz loših rezultatai u poslovanju i građanskim pravima.

Hebo te pravda ako je ostvariš nakon 20 godina ili zakoni po kojima te sinkopa oslobodi krivnje za smrt dvoje ljudi.

Niej toliko problem u samim sucima, nego je veći problem u lošim zakonima koji omogućuju niz sramnih sudskih pravorjeka.

Ljudi zaključuju po sebi; ako je gotovo sva hrana, sva odjeća, svi kućanski aparati koje kupuju iz uvoza, pomisliti će da se Hrvatska bazira na uvozu. Oni jednostavno odbijaju prihvatiti ekonomsku činjenicu da advokat iz Đakova koji ovrši Dubrovčanina za 200 kn prometne kazne i tu uslugu naplati 2000kn, doprinosi BDPu i svojim činom statis'čki offsetira (koja je hrvatska riječ za "offset"? Help!) uvoz nekoliko tona krastavaca iz Mađarske. Zamijetio sam da je ovo odbijanje posebno jako kod žrtava ovrha.

Nije teško donijeti takav zaključak kad nam je pokrivenost uvoza izvozom cca 62%, to je činjenica a ne mit i percepcija.

Prema tim podacima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 49,9 milijardi kuna, a uvezla za 80,6 milijardi kuna.

http://gd.mvep.hr/hr/o-hrvatskom-izvozu/

[Patton]

#kocar# kaže:

Sudstvo i zakonska regulativa su najveće "kritične točke" i lančano uzrokuju niz loših rezultatai u poslovanju i građanskim pravima.

Hebo te pravda ako je ostvariš nakon 20 godina ili zakoni po kojima te sinkopa oslobodi krivnje za smrt dvoje ljudi.

Niej toliko problem u samim sucima, nego je veći problem u lošim zakonima koji omogućuju niz sramnih sudskih pravorjeka.




Nije teško donijeti takav zaključak kad nam je pokrivenost uvoza izvozom cca 62%, to je činjenica a ne mit i percepcija.

Prema tim podacima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 49,9 milijardi kuna, a uvezla za 80,6 milijardi kuna.

http://gd.mvep.hr/hr/o-hrvatskom-izvozu/

Nema tog kvalitetnog zakonodavstva koje će od Maje Šupe napraviti kvalitetnu sutkinju.. džaba sve ako takve ustoličiš i učiniš nedodirljivim..

[Lukkas]

Osvrćući se na sam naslov diskusije , vrijedilo bi se osvrnuti i na činjenicu da države centra određuju pravila igre a zemlje poluperiferije i periferije služe kao izvor resursa za razvoj centra (Berend-Ranki). Zemlja koja ne posjeduje vlastite pogone proizvodnje, nije faktor i služi samo kao izvor sirovina i radne snage.

[McFuck]

Frasier kaže:

Neki ovdje na forumu bi ostali iznenađeni da pogledaju omjer izvoz/BDP u Mađarskoj ili Slovačkoj npr.
https://data.worldbank.org/indicator/NE.EXP.GNFS.ZS

Exports of goods and services (% of GDP)
Croatia 51,4
Czech Republic 80,3
Hungary 92,5
Slovak Republic 93,8
Slovenia 79,1

Oni imaju velike strane investicije u visoko tehnoloske proizvode, tipa automobilska i druga industrija, a vecina tih proizvoda se izvozi na strana trzista. Zato imaju tako veliki izvoz. HDZ ponzijeva piramida i rodijacki kapitalizam nikad nisu dozvolili strane investicije nad kojima ne bi imali kontrolu i koje bi im mozda izbile upravljanje RH ekonomijom iz ruku.