Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.06.2017., 02:12   #41
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Glavni problem je u brzini promjene koja je bez presedana. Ta brzina je vrlo opasna jer bi mogla dovesti do nestabilnosti klime koja bi, između ostalog, onemogućila poljoprivrednu proizvodnju. Dodatna opasnost je porast razine mora koja bi mogla biti vrlo velika ako dođe do kolapsa ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici, premda to nije tako neposredna opasnost kao ova ranije spomenuta od destabiliziranja klime, zato što će to otapanje trajati tisućama godina.

Prije Holocena imaš baš hebene brzinske presedane, da ne idem dalje niz vremensku crtu u prošlost.
memulica is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 03:47   #42
Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
E ovo je zastrašujuća količina neistina.
Nema ni jedna. Dok god se velik dio populacije jos bavio lovom i skupljanjem ili kasnije poljoprivredom, glavni pokretaci velikih povijesnih promjena su bili klima ili prenaseljenost, ili indirektne posljedice tih primarnih posljedica. Govorim o stvarnim, velikim promjenama u povijesti covjecanstva. Dolazak sapiensa u Europu, izumiranje neandertalaca, neolitska revolucija, uspon prvih visokih kultura, pad prvih visokih kultura, uspon Rima, pad Rima, uspon islama, pad Konstantinopolja, kuga (posljedice), 30-godisnji rat, renesansa, imagracijski valovi u SAD... Klima ili prenaseljenost, od tud uvijek poceo kauzalni lanac. Sve drugo je sekundarno (uzgajanje zita, erozija polja, rimska dekadencija, selidba huna, germana, turaka, itd.). Kad god trazis za uzrocima, uvijek ces naci standardne odgovore, ali kad dalje kopas, sto je uzrok tih uzroka, na kraju ces uvijek naci promjenu klime. A ti radovi su najcesce noviji, vise verzirani i revidiraju starije spekulacije o pokretacima. Ima ih hrpu, najcesce vise autora, o svim gore navedenim temama i jos vise, trazi.

Zemlja na kojoj zivimo je uvijek diktirala pravac covjecanstva.
C. F. Gauss is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 03:48   #43
Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
E ovo je zastrašujuća količina neistina.
Nema ni jedna. Dok god se velik dio populacije jos bavio lovom i skupljanjem ili kasnije poljoprivredom, glavni pokretaci velikih povijesnih promjena su bili klima ili prenaseljenost, ili indirektne posljedice tih primarnih posljedica. Govorim o stvarnim, velikim promjenama u povijesti covjecanstva. Dolazak sapiensa u Europu, izumiranje neandertalaca, neolitska revolucija, uspon prvih visokih kultura, pad prvih visokih kultura, uspon Rima, pad Rima, uspon islama, pad Konstantinopolja, kuga (posljedice), 30-godisnji rat, renesansa, imagracijski valovi u SAD... Klima ili prenaseljenost, od tud uvijek poceo kauzalni lanac. Sve drugo je sekundarno (uzgajanje zita, erozija polja, rimska dekadencija, selidba huna, germana, turaka, francuska revolucija itd.). Kad god trazis za uzrocima, uvijek ces naci standardne odgovore, ali kad dalje kopas, sto je uzrok tih uzroka, na kraju ces uvijek naci promjenu klime. A ti radovi su najcesce noviji, vise verzirani i revidiraju starije spekulacije o pokretacima. Ima ih hrpu, najcesce vise autora, o svim gore navedenim temama i jos vise, trazi.

Zemlja na kojoj zivimo je uvijek diktirala pravac covjecanstva.
C. F. Gauss is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 09:58   #44
Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
Prije Holocena imaš baš hebene brzinske presedane, da ne idem dalje niz vremensku crtu u prošlost.
Opet nisi razumio, a ja pišem vrlo jasno: prije holocena imaš brze događaje, to je istina, kao što su Heinrichovi događaji - zna se da je klima prije holocena bila krajnje nestabilna. Ali nikada prije nije bilo tako brzog povećanja razine CO2 u atmosferi. Baš zato je ta brzina povećanja CO2, koja je bez presedana, opasna, jer znamo da je sadašnja stabilna klima (tj. u holocenu, tj. u zadnjih 10.000 godina) izuzetak, a ne pravilo. Klima je vrlo osjetljiva na orbitalne cikluse i malo joj treba da ju se pogurne preko nekog "tipping-pointa". Evo i jedan odlomak da to dodatno pojasni:

Quote:
Prije 14.000 godina, za vrijeme otapanja ledenih pokrova, postojao je interval, nazvan Meltwater Pulse 1 A, tijekom kojega se ekvivalent tri grenlandska ledena pokrova otopio u ocean za samo nekoliko stoljeća. Sediment iz sjevernog Atlantika priča nam o vremenima koja su nazvana Heinrichovi događaji, prije 30 do 70 tisuća godina, kad je sjevernoamerički ledeni pokrov kolabirao u roku od nekoliko stoljeća, otpuštajući u Atlantik “armadu ledenjaka”, koji su otplutali sve do Španjolske, Ako grenlandski ledeni pokrov počne kolabirati u ocean na sličan način, to će biti nezaustavljiva, jedno stoljeće duga katastrofa.

No, na vremenskoj skali od tisuću godina, ili duže, kad se radi o alarmantnim promjenama razine mora, nisu ni potrebni ovakvi posebni trikovi sa otapanjem. Modeli ledenih pokrova ne predviđaju “Meltwater Pulse 1 A”, niti Heinrichove događaje, ali predviđaju konačno otapanje Grenlanda ako lokalne ljetne temperature porastu za 3 stupnja Celzija. A ako se Grenland otopi, samo će to povisiti razinu mora za 7 metara.
(David Archer:
The Long Thaw: How Humans Are Changing the Next 100,000 Years of Earth’s Climate
Princeton University Press, 2009.)

A da ne spominjemo još dodatnu opasnost da povećana količina hladne vode u sjevernom atlantiku nastale od ubrzanog otapanja leda na Grenlandu dovede do blokiranja oceanskog konvejera, tj. do zaustavljanja tijeka Golfske struje, što bi imalo nesagledive posljedice po klimu u Europi.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 10:19   #45
Quote:
DudeGeneration kaže: Pogledaj post
Isto pričaju gluposti vezano uz CO2 kad kažu da je čovjek glavni krivac za povećavanje njegove razine u atmosferi, ajde daj molim te, pa nekad su koncentracije istog bile 5 puta veće DOKAZANO, a tada ljudi nisu ni postojali i zamisli nije bilo automobila, itd... koji bi svemu tome doprinijeli... I iako je koncentracija istog bila 5 puta veća, zamisli sve je funkcioniralo normalno...
Nitko ne tvrdi da koncentracije CO2 nekada nisu bile više nego danas. Istina je da koncentracija CO2 ima dugoročnu tendenciju pada kroz milijarde godina postojanja Zemlje. To će u konačnici dovesti do izumiranja biljaka, ako ne bude nekih velikih evolucijskih promjena, ali to je već sasvim druga priča. Ono što je sada opasno nije apsolutna razina CO2, nego brzina kojom raste, jer nikada ranije rastao tako brzo.

Isto tako ne razumiješ ni činjenicu da je za sadašnji brzi porast CO2 nemoguće naći neki drugi uzrok osim antropogenog. Postoje četiri vanjska čimbenika klimatske promjene, koji klimu mogu zagrijati ili ohladiti: (1) staklenički plinovi; (2) sumpor koji nastaje izgaranjem ugljena, stvara izmaglicu u atmosferi, koja reflektira sunčevo svjetlo natrag u svemir i tako hladi Zemlju; dva prirodna čimbenika su (3) vulkanske erupcije, i (4) promjene jačine sunčevog zračenja. Promjene ovih čimbenika u prošlosti, poznate su iz ispitivanja ledenih bušotina. Ako ukloniš ljudske čimbenike, preostali prirodni čimbenici ne mogu uzrokovati sadašnje globalno zatopljenje. Varijabilnost sunca, oblaci, aerosoli, ozon – niti jedna od ovih stvari ne može objasniti zagrijavanje u posljednjih deset ili dvadeset godina. Sunce nije postalo svjetlije. Nebo nije postalo manje oblačno. Ozon i promjene ultraljubičastog zračenja nisu svijet učinili toplijim. Te se stvari mjere i to se ne događa. Jedini čimbenik koji pokreće veliko zatopljenje su staklenički plinovi.

Na koncu, kad se govori o "paničarenju", prava istina je da je IPCC-ova prognoza “best-case” scenarij, jer izbjegava neočekivana iznenađenja. Nagli događaji (za koje znamo da su mogući, jer su se događali u prošlosti, kao gore spomenuti Heinrichovi događaji) uopće nisu ugrađeni u računalne modele. Tu bi se vrlo lako mogla parafrazirati ona Clarkeova izreka: stvarnost će, kao i uvijek, biti puno neobičnija od mašte.

Eto, to su samo neke od stvari koje ti ne znaš ili ne razumiješ. Ali, uvijek je zabavno, premda u tome ima i nečeg tragičnog, kad glupan i ignorant optužuje druge za glupost i ignoranciju.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 12:27   #46
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Nitko ne tvrdi da koncentracije CO2 nekada nisu bile više nego danas. Istina je da koncentracija CO2 ima dugoročnu tendenciju pada kroz milijarde godina postojanja Zemlje. To će u konačnici dovesti do izumiranja biljaka, ako ne bude nekih velikih evolucijskih promjena, ali to je već sasvim druga priča. Ono što je sada opasno nije apsolutna razina CO2, nego brzina kojom raste, jer nikada ranije rastao tako brzo.

Isto tako ne razumiješ ni činjenicu da je za sadašnji brzi porast CO2 nemoguće naći neki drugi uzrok osim antropogenog. Postoje četiri vanjska čimbenika klimatske promjene, koji klimu mogu zagrijati ili ohladiti: (1) staklenički plinovi; (2) sumpor koji nastaje izgaranjem ugljena, stvara izmaglicu u atmosferi, koja reflektira sunčevo svjetlo natrag u svemir i tako hladi Zemlju; dva prirodna čimbenika su (3) vulkanske erupcije, i (4) promjene jačine sunčevog zračenja. Promjene ovih čimbenika u prošlosti, poznate su iz ispitivanja ledenih bušotina. Ako ukloniš ljudske čimbenike, preostali prirodni čimbenici ne mogu uzrokovati sadašnje globalno zatopljenje. Varijabilnost sunca, oblaci, aerosoli, ozon – niti jedna od ovih stvari ne može objasniti zagrijavanje u posljednjih deset ili dvadeset godina. Sunce nije postalo svjetlije. Nebo nije postalo manje oblačno. Ozon i promjene ultraljubičastog zračenja nisu svijet učinili toplijim. Te se stvari mjere i to se ne događa. Jedini čimbenik koji pokreće veliko zatopljenje su staklenički plinovi.

Na koncu, kad se govori o "paničarenju", prava istina je da je IPCC-ova prognoza “best-case” scenarij, jer izbjegava neočekivana iznenađenja. Nagli događaji (za koje znamo da su mogući, jer su se događali u prošlosti, kao gore spomenuti Heinrichovi događaji) uopće nisu ugrađeni u računalne modele. Tu bi se vrlo lako mogla parafrazirati ona Clarkeova izreka: stvarnost će, kao i uvijek, biti puno neobičnija od mašte.

Eto, to su samo neke od stvari koje ti ne znaš ili ne razumiješ. Ali, uvijek je zabavno, premda u tome ima i nečeg tragičnog, kad glupan i ignorant optužuje druge za glupost i ignoranciju.
Glupan i ignorant nisam, a to što sam napisao jedan komentar ne znači da sam odmah nekakav. Stvar je u tome da pokušavam shvatiti što je istina i tko kome maže oči jer čitam stalno između znanstevnika i neki tvrde kao globalno zagrijavanje je samo mit, dok drugi vele da je itekako istina. U oba slučaja naravno svaka skupina predstavlja argumente i činjenice iz sadašnjosti, ali više iz prošlosti na temelju grafikona kojekakvih, itd... Nedavno je kao osnivač TheWeatherChannela svojedobno izjavio da je globalno zagrijavanje mit i laž i da kao to plasiraju iz nekih drugih razloga u javnost, a njemu u prilog ide i to kao da su ga podržali na tisuće znanstvenika diljem svijeta i složili se da je to točno, tako sam pročitao, eto... Jedni govore ovako, a drugi ovako. Tko je sad u pravu? Zašto ako je globalno zagrijavanje stvarnost, zašto bi to onda netko se trudio porušiti i negirati? Zato je to sve skupa meni na neki način glupost, općenito jako zanimljiva tema slažem se. Stvar je u tome da i jedni i drugi imaju dokaze o svojim tvrdnjama. Znači netko laže.
DudeGeneration is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 13:55   #47
Quote:
C. F. Gauss kaže: Pogledaj post
Nema ni jedna.

/cut
Rimsko carstvo palo zbog klime? Sirijski rat počeo zbog klime? Ovakve tvrdnje ne prolaze ni u vrtiću.


Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Opet nisi razumio, a ja pišem vrlo jasno:

/cut
Takvi nagla ubrzanja nastaju zbog nekih kataklizmičkih događaja, a ne djelovanjem CO2. Zasad ne vidim nikakve kataklizmičke događaje, osim u najpesimističnijim računalni modelima.

I skoro cijela klimatska znanost danas počiva na tim računalnim modelim ilitiga predviđanju budućnosti.

To nije znanost, već moderno gatanje i igra pogađanja.

Bacim u računalo svakakve podatke, pa mi izleti 100 različitih grafova. Koji je točan? Po kojem ćeš raditi dugoročne planove? Kako misliš spriječiti te događaje, jer nemamo tehnologiju geoinženjering?

Da ne govorim kako nesigurnost i netočnost takvih predviđanja budućnosti ubrzano raste sa vremenom.


Quote:
(David Archer:
The Long Thaw: How Humans Are Changing the Next 100,000 Years of Earth’s Climate
Princeton University Press, 2009.)

/cut
Ovaj ti je još najači od svih, jer baja predviđa što će bit za 100 000 godina od danas. Nobel mu ne može pobjeć
memulica is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 14:35   #48
Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
Takvi nagla ubrzanja nastaju zbog nekih kataklizmičkih događaja, a ne djelovanjem CO2. Zasad ne vidim nikakve kataklizmičke događaje, osim u najpesimističnijim računalni modelima.
Ne daj bože da ih vidiš. Kad dođu katklizmički događaji, onda je kasno. Ne vidiš kataklizmičke događaje zato što je klima još uvijek relativno stabilna. Premda vidiš sve više i više ekstremnih događaja, kao što su suše, oluje, uragani, i slično. No, opasnost od globalnog zagrijavanja sastoji se upravo u tome da bi klima mogla postati nestabilna, kao što predviđaju modeli. Što nas dovodi do slijedećeg:

Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
I skoro cijela klimatska znanost danas počiva na tim računalnim modelim ilitiga predviđanju budućnosti.

To nije znanost, već moderno gatanje i igra pogađanja.

Bacim u računalo svakakve podatke, pa mi izleti 100 različitih grafova. Koji je točan? Po kojem ćeš raditi dugoročne planove? Kako misliš spriječiti te događaje, jer nemamo tehnologiju geoinženjering?
Nije baš tako, što ti, ponovno, očito ne razumiješ ili ne znaš, jer su modeli implicirali stanovite predikcije, koje su kasnije i opažene. Tako znanost općenito i funkcionira - imaš teoriju, modele, predikcije, pa onda gledaš ostvaruju li se predikcije. Na žalost, predikcije klimatskih modela se ostvaruju. Npr. Arhenius je još 1896. predvidio da će antropogene emisije CO2 dovesti do globalnog zatopljenja; a evo još stvari koje su modeli prvo predvidjeli, a kasnija opažanja i potvrdila:
zagrijavanje na površini zemlje trebalo bi pratiti hlađenje stratosfere; zagrijavanje troposfere; zagrijavanje površine mora; neravnoteža između ulazne energije sunčevog zračenja i izlazne energije infracrvenog zračenja; brzo i kratkotrajno zahlađenje uzrokovano velikim vulkanskim erupcijama; pojačanje trenda zagrijavanja u arktičkoj regiji; kontinuirano i sve brže zagrijavanje na površini zemlje; itd.
Osim toga, ispravnost modela je potvrđena i tzv. "hindcastingom" - to je ono kad pokreneš model u nekom trenutku u prošlosti i onda promatraš slaže li se s poznatim, izmjerenim podacima. Slaže se. I to u mnogo puta ponavljanim "hindcastinzima" s različitim početnim točkama u prošlosti. Dakle, daleko je to od gatanja i igre pogađanja. Zapravo, glavna mana modela je što ne rade dobre predikcije kaotičnih, naglih kataklizmičkih događaja (za koje znamo da su mogući, iz jednostavnog razloga što su se već događali u prošlosti). tako da je slika koju daju modeli vjerojatno previše optimistična, a ne obrnuto - previše pesimistična. Kao što rekoh, tragikomično je kad glupani i ignoranti optužuju druge za glupost i ignoranciju,.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 20:13   #49
Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
Rimsko carstvo palo zbog klime? Sirijski rat počeo zbog klime? Ovakve tvrdnje ne prolaze ni u vrtiću.
Mozda je previse pojednostavljeno reducirati uzroke samo na nju, ali je vrlo bitan faktor, ako nista vec i zbog uloge u pokretanju masovnih migracija pa time i upada "barbara" na teritorije pod kontrolom Rima.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 23:02   #50
Kako otapanje leda može podignuti razinu mora za 90 metara? Od kud toliko leda?

Čisto teoretski - more čini 71% površine planeta. Da se ta razina podigne za 90 metara, trebalo bi da je cijelo kopno prekriveno slojem leda debelim barem 270 metara.
BolajiBadejo is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 02:14   #51
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne daj bože da ih vidiš.
/cut
Znači nećemo ih viditi do zadnje sekunde?

Evo nekidan najava po internetu i televiziji u stilu PAKAO NA ZEMLJI, SMRTONOSNE VRUĆINE, NE IDITE VAN, SAKRIJTE DJECU I STARCE, RAK KOŽE VREBA .

Odmah sam znao da je ljeto konačno počelo ove godine i ležerno sam otišao na kupanje bez kremica od 300kn.



Quote:
Nije baš tako, što ti, ponovno, očito ne razumiješ ili ne znaš.
/cut
Nema se tu šta ne razumjeti ili ne znati.


Pitanja su mi vrlo precizna, jednostavna i pogađaju samu srž stvari oko klimatskih i sličnih zavrzlama.

1. Da li smo smo ovladali 'tehnikom' predviđanja budućnosti?
2. Da li smo ovladali tehnologijom geoinženjeringa?

DA ili NE

Mislim kako kod ovih jednostavnih pitanja postoji skoro jednoglasni konsenzus među znanstvenicima

Quote:
Beljki kaže: Pogledaj post
Mozda je previse pojednostavljeno reducirati uzroke samo na nju, ali je vrlo bitan faktor, ako nista vec i zbog uloge u pokretanju masovnih migracija pa time i upada "barbara" na teritorije pod kontrolom Rima.
Odi to onima sa podforuma povijesti lijepo objasni. Ali prvo upozori moderatora da nemaš namjeru trolati i da dolaziš u miru

Quote:
BolajiBadejo kaže: Pogledaj post
Kako otapanje leda može podignuti razinu mora za 90 metara? Od kud toliko leda?

Čisto teoretski - more čini 71% površine planeta. Da se ta razina podigne za 90 metara, trebalo bi da je cijelo kopno prekriveno slojem leda debelim barem 270 metara.
Može i više, ali danas nema te količine leda. Ni približno.
memulica is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 09:38   #52
Quote:
cave troll kaže: Pogledaj post
Za koliko se povećava volumen vode kad su otopi lednjak na vodi?
Za 0%!
To znade svatko tko priznaje Arhimedov zakon.


Quote:
Znanstvanici su izračunali da bi, da se rastopi sav led, samo oko 1-2% rasta nivoa mora otopadalo na lednjake u vodi.
Što najbolje pokazuje o kakvim se zapravo šarlatanima radi.
Tako blesavi da ne vide svoje zablude čak i u pogledu plivajućih blokova leda, a kako bi onda razumjeli izostatiku kontinentalnih masa.

Quote:
Kopneni led je taj koji prijeti, a najveće prijetnja je sa Grenlanda.
Otkas se odvojila od J. Amerike i otkad ju je opasala hladna cirkumpolarna struja, Anarktika se nike nije otopila.
Da se u slijedećih 100 godina potpuno rastope 2 km debeli slojevi leda na Antarktici, mi uopće ne znamo koliko bi se razina mora na Jadranu promijenila - ako bi se uopće značajnije promijenila!
Toliko malo uopće znamo o tome kako bi otapanje ledenjaka uticalo na razine mora na pojedinim lokacijama zemaljske kugle.
thortwins is online now  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 11:49   #53
Quote:
memulica kaže: Pogledaj post
1. Da li smo smo ovladali 'tehnikom' predviđanja budućnosti?
2. Da li smo ovladali tehnologijom geoinženjeringa?

DA ili NE

Mislim kako kod ovih jednostavnih pitanja postoji skoro jednoglasni konsenzus među znanstvenicima
1. Teorijski se nekad, medju nekim nazovimo ranim teoretičarima znanosti, smatralo da bi bilo moguće sve u dlaku predvidjeti kada kada bi znali sve ulazne parametre i imali savršene algoritme, tj savršeno poznavali sve prirodne zakone. Danas medjutim niti teorijski ne smatramo mogucim, previse je kompleksnosti i nelinearnosti za tako nešto. Sve sto mozemo je na osnovi postojećih znanja davati najvjerojatnije scenarije. Ali to je najbolje sto imamo i sto imamo mogucnost imati te se takvim alatima konstantno sluzimo od prognoze vremena do analitičara u bankama. Svi znamo da i jedni i drugi navedeni grijese, ali sa razlogom imamo prognozu na svakom dnevniku i analitičare u svakoj ozbiljnoj financijskoj instituciji - iako nesavršeni ti su instrumenti ipak daleko bolji i tocniji od nasumicnih nagadjanja, puckih iskustvenih mudrosti, intuicije itd., a svakim danom postaju sve boljima. Od randomizirane slucajnisti do 100 % (ili približno) predvidljivosti kod linearnih procesa u kontroliranim sustavima ogromna je siva zona u kojoj se ima sto reci i usavršavati bez obzira na nemogućnost postizanja ikada potpune tocnosti.
Naravno, sto su predvidjanja dugoročnija tocnosti je manja zbog veceg broja nekontroliranih parametara koji se ubacuju...

Stoga uvjetno DA

2. NE




Quote:
Odi to onima sa podforuma povijesti lijepo objasni. Ali prvo upozori moderatora da nemaš namjeru trolati i da dolaziš u miru
Ne znam zašto bih ga upozoravao, radi se o sasvim mainstream historiografiji, nisu u pitanju neke egzotične teorije alternativne povijesti.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!

Zadnje uređivanje Beljki : 26.06.2017. at 13:15.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 13:24   #54
Quote:
Beljki kaže: Pogledaj post
Ne znam zašto bih ga upozoravao, radi se o sasvim mainstream historiografiji, nisu u pitanju neke egzotične teorije alternativne povijesti.
Ispravka. Dok su neke klimatske promjene u periodu migracija, osobito veliko zahladjenje 535–536 (vjerojatno jaka vulkanska erupcija), prilicno dobro dokazane pitanje (dosega) njihovog utjecja na migracije i ostale drustvene povijesne dogadjaje je predmet debate oko kojeg nema konsenzusa, a stavljanje istog ulogu glavnog uzroka nije opce prihvaceno.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!

Zadnje uređivanje Beljki : 26.06.2017. at 13:38.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 18:26   #55
Quote:
Beljki kaže: Pogledaj post
/cut

Stoga uvjetno DA

/cut
Uvjetno DA!?

Vrhunac snage današnjih najačih računala je nekoliko dana u budućnost i to što se tiče vremena.

Ekonomski algoritmi su još gori, jer ne znaju ni što će bit sutra.

Dakle to su kratkoročne prognoze, a klimatski modeli idu 100 godina i više u budućnost (vidi onog mahera koji predviđa 100 000 godina unaprijed).

Možda bi im malkice i povjerovao, kad bi imali neko superduper kvantno računalo povezano sa AI sklopom.

Ovako su samo malo bolji od bacanja graha.

Jedan sigurno pogađa metu, ako imaš dovoljnu količinu graha za bacanje.

Quote:
Ispravka.
Znači nisu ti povjerovali u ono da dolaziš u miru
memulica is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 19:44   #56
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Osim toga, ispravnost modela je potvrđena i tzv. "hindcastingom" - to je ono kad pokreneš model u nekom trenutku u prošlosti i onda promatraš slaže li se s poznatim, izmjerenim podacima. Slaže se. I to u mnogo puta ponavljanim "hindcastinzima" s različitim početnim točkama u prošlosti. Dakle, daleko je to od gatanja i igre pogađanja. Zapravo, glavna mana modela je što ne rade dobre predikcije kaotičnih, naglih kataklizmičkih događaja (za koje znamo da su mogući, iz jednostavnog razloga što su se već događali u prošlosti). tako da je slika koju daju modeli vjerojatno previše optimistična, a ne obrnuto - previše pesimistična. Kao što rekoh, tragikomično je kad glupani i ignoranti optužuju druge za glupost i ignoranciju,.
Malo mi je ta priča s hindcastingom nategnuta. Da malo, puno.

Modeliraš buduće događaje, interpretirajući prošle događaje, a onda ideš dokazivati da je model ispravan tako što ga primjeniš na prošle događaje. Pa normalno da će model štimati, bilo bi tragikomično i glupo da ne štima
BolajiBadejo is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 20:57   #57
Quote:
BolajiBadejo kaže: Pogledaj post
Malo mi je ta priča s hindcastingom nategnuta. Da malo, puno.

Modeliraš buduće događaje, interpretirajući prošle događaje, a onda ideš dokazivati da je model ispravan tako što ga primjeniš na prošle događaje. Pa normalno da će model štimati, bilo bi tragikomično i glupo da ne štima
Općenito gledano model ne možeš danas testirati na budućim događajima jer se budući događaji još nisu desili. Korištenje poznatih podataka za provjeravanje modela nije baš tako banalno i glupo kao što ti zamišljaš, a zbog navedenog razloga (problem putovanja kroz vrijeme i budućih događaja koji se još nisu desili) je to često jedini način da provjeriš model kojeg si danas napravio.
vamvam is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 22:23   #58
Quote:
vamvam kaže: Pogledaj post
Općenito gledano model ne možeš danas testirati na budućim događajima jer se budući događaji još nisu desili. Korištenje poznatih podataka za provjeravanje modela nije baš tako banalno i glupo kao što ti zamišljaš, a zbog navedenog razloga (problem putovanja kroz vrijeme i budućih događaja koji se još nisu desili) je to često jedini način da provjeriš model kojeg si danas napravio.
Ne možeš dokazivati ispravnost modela koristeći podatke na kojima temeljiš model.
BolajiBadejo is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 23:54   #59
Quote:
BolajiBadejo kaže: Pogledaj post
Ne možeš dokazivati ispravnost modela koristeći podatke na kojima temeljiš model.
To ovisi o tome kakav je model i kakvi su podaci. Ako imaš puno podataka iz kojih generiraš par parametara onda je mala vjerojatnost da su parametri prilagođeni baš tim podacima i da će model biti loš na nekim drugim podacima. Onda ima smisla iste te podatke koristiti za testiranje modela da bi se vidjelo da li je greška modela jednaka na svim podacima, a možeš i podatke parcelirati u dvije grupe, pa jedne koristiš da podesiš model, a druge koristiš da model verificiraš. Na kraju možeš i sve podatke totalno iskrižati, pa da se sve koristi i za modeliranje i za provjeravanje.
vamvam is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2017., 00:43   #60
Quote:
BolajiBadejo kaže: Pogledaj post
Ne možeš dokazivati ispravnost modela koristeći podatke na kojima temeljiš model.
A zašto ne bi mogao?
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:55.