STR - bez dilatacije vremena i kontrakcije duljina

[Sprečo]

Uvijek, možemo ostvariti dvije dužine (puta): PC = ct i PB = vt , za brzine bilo kojeg intenziteta:
0 < v < c < , i bilo kojeg odnosa n = c/v, n > 1.
Uvijek postoji (bar na papiru) i odnos: v/c = vt/ct = 1/n ?!
Naravno postoji i „Lorencov faktor“:
i njegova recipročna vrijednost „gama faktor“):

Također, postoji i aritmetička (A) geometrijska (G) i harmonijska (H) sredina za dvije (bilo koje) dužine a i b.
Postoji i međusobni odnos: H : G = G : A
U svim mogućim slučajevima za dužine: a = (ct + vt) i b = (ct – vt) je:



I također

H = 2l0 i A = ct.
Kraće, a ubjedljivije, od ovoga ne umijem napisati!


Treba još samo naglasiti da je G jednako Ajnštajnovoj dužini 2ct’.
------
Dakle, razgovaramo samo o prostoru i vremenu u STR. Ko voli - nek izvoli!

[Sprečo]

Šta je prostor? Šta je vrijeme?

Vrijeme je odraz promjena (fizičke stvarnosti) u ljudskoj svijesti. Vrijeme nije ničemu uzrok već je posljedica ljudskih shvatanja uočenih promjena (veličine i brzine promjene).
Vrijeme nije broj, nije linija niti njen dio, nije koordinata, nije...

„Relativisti“ nemaju jasnu i preciznu definiciju prostora i vremena! Smislili su kovanicu „prostor-vrijeme“, ili „kvadri-vektor“, a ni taj pojam nisu jasno i precizno opisali.
----------
Specijalna teorija relativnosti i Aritmetička, geometrijska i harmonijska sredina dvije duži:
a= BC' = ct + vt = 2ct1 , b = BC = ct - vt = 2ct2 . CC' = 2ct = a + b , a > b .
Ako su a i b dvije date duži, onda je: A - aritmetička sredina, G - geometrijska redina i H - harmonijska sredina:




A > G > H > 0 ,

[Sprečo]

. PC = ct = x , PB = vt, AC = 2ct0 = 2l0.
Sve ranije navedeno odgovara i veličinama iz Lorentzovih (boost) formula za transformaciju koordinata:

Lorentzova veličina (x' + vt') je dužina BN, a (x - vt) je dužina BC.

Ukoliko svestrano analiziramo geometrijske činjenice algebarskih transformacija u Lorencovim formulama za transformaciju koordinata onda ćemo ispravno (ali ne po Ajnštajnovom tumačenju, razmišljanju i zaključivanju) shvatiti izjavu (iskaz):

Vrijeme zavisi od izmjerene dužine - dužina zavisi od izmjerenog vremena!

Nije problem znati, ali jeste problem razumjeti (shvatiti), algebarske, geometrijske, fizičke i logičke istine Ajnštajnovih i Lorencovih formula u STR, problem je razdvojiti stvarno od mogućeg, stvarnu istinu od moguće istine.

[Sprečo]

Bilo je profesora, koji na fakultetu predaju fiziku, koji su mi osporavali da je u Lorentzovim transformacijama x = ct i x' = ct'. Ukoliko bi se takve "ublehe" javile i u ovoj temi za njih unaprijed postavljam citate iz tekstova dvojice uglednih fizičara:
Albert Ajnštajn – „Moja teorija“, poglavlje 11. “Lorencove transformacije”, o istom pitanju, na strani 35. piše (citiram):

“Na slijedećem primjeru ćemo lijepo vidjeti kako je shodno Lorentzovim transformacijama zakon širenja svjetlosti u vakuumu sačuvan i za referentno tijelo K i za referentno tijelo K’.
Pošaljimo duž pozitivnog kraka x-osi svjetlosni signal te neka on putuje shodno jednadžbi
x = ct ,
dakle brzinom c. Shodno jednadžbama Lorentzovih transformacija taj jednostavan odnos između x i t uvjetuje i odnos između x’ i t’. Ustvari, daju nam prva i četvrta jednadžba Lorentzovih transformacija kad u njih umjesto x stavimo ct:
,
Iz kojih zatim dijelenjem dobivamo jednostavno
x’ = ct’ .
Prema toj jednadžbi vlada se širenje svjetlosti ako ga promatramo u odnosu na K’. Vidi se dakle da je brzina širenja jednaka c i u odnosu na referentno tijelo K’. Isto je sa svjetlosnom zrakom koja se širi i u nekom po volji drugom smjeru. Tome se dakako ne treba čuditi, jer su jednadžbe Lorentzovih transformacija izvedene naime s tog stanovišta.“ (kraj citata Ajnštajnovog teksta).
......
Na strani 425. "Teorijska fizika i struktura materije"
Dr Ivan Supek piše (citiram) :
„Između obaju sustava postoji dakle relacija:

8.
x’ = k (x – vt).

Možemo se postaviti na stajalište da crtani sustav miruje, a necrtani se prema njemu kreće, x-koordinata necrtanog sustava bit će izražena na isti način sa x’ i t’, samo što ispred brzine dolazi protivan predznak, jer se necrtani sustav prema crtanom kreće u protivnom smjeru:

(9)
x = k (x’ + vt’).

„Konstantu k možemo izračunati iz uvjeta da se svjetlosni signal u oba sustava širi s jednakom brzinom. Pustimo u početnom momentu t = t’ = 0 signal iz izhodišta obaju sustava. U jednom sustavu opisuje širenje signala jednadžba
x = ct, a u drugom x’ = ct’. Uvrstimo to u jednadžbe (8.) i (9.):

ct’ = k (ct – vt)
ct = k (ct’ + vt’).

Odlučno je da smo stavili istu konstantu c. Pomnožimo lijeve i desne strane ovih jednadžbi:


Odatle izlazi da je:
(10)
…..
Prema tome transformacijske jednadžbe glase:
(11) , y’ = y z’ = z , .
Ovaj sustav jednadžbi možemo riješiti po x i t, pa dobivamo transformacijske formule (koje izlaze iz prethodnih po principu relativnosti da v zamijenimo sa – v):
(12) , y = y’ z = z’ , .
To su poznate Lorentzove transformacije. One dolaze umjesto Galilejevih transformacija klasične mehanike.“ ( kraj citata Supekovog teksta).

[markić]

Dobro, pobogu, zbog čega je ova hrpa jednadžbi tu na alternativi?

[Sprečo]

Odgovor imaš u "Znanost" - "Prostor-vrijeme" u postovima sa drečavo-zelenim fontom!
-----
Ni ja ne kužim zašto me El Ninho poslao u kut?! Ovo što je ispisao ništa nisam razumjeo (jer jednostavno: to što je ispisao - ne stoji)!
----

@Sprečo
do sada smo se šalili.
Bio si određeno vrijeme atrakcija (više kao dvorska luda) no sada se to izlizalo i nije više niti zabavno. Možeš nastaviti rad na Prirodnim znanostima pod uvjetom da ne reklamiraš svoje nebulozne teorije, i još gore, da linkaš tuđe crackpot stranice.
Ako baš ne možeš bez toga, postoji podforum Alternativa pa tamo radi što želiš.
Ovdje više nemoj jer ćemo ti postove kartonirati i brisati, a tebi dati parcijalni ban zbog kojeg više nećeš moći pristupati Prirodnim znanostima. .

[Sprečo]

Nisam naišao na temeljitu analizu logičkog, geometrijskog i algebarskog smisla Lorencovih formula. Moja zapažanja počet ću od ovog algebarskog iskaza: . Pomnožit ćemo obje strane jednakosti sa c i dobiti izraz:. Pomnožimo li Lorencovo t' sa v dobit ćemo ovu jednakost: .
Saberemo li ove jednakosti dobit ćemo novu jednskost (algebarski iskaz):
.
Šta nam (tačno) znače ove veličine u Lorentzovim formulama: x, x', vt, vt', (x-vt), (x' + vt') pogledajmo na sljedećoj slici:
, PC = ct = x , PB = vt = x/n , n = c/v , n > 1 .
Da previše ne cjepidlačim sa analizom veličina u brojniku razlomaka, samo ću navesti kratko:
x' = CL = LN = PD, a vt' = BL = LT, (x' + vt') = BN, (x - vt) = BC

Pomnožimo li novodobijenu jednakost "gama faktorom" dobit ćemo:

Ova jednakost nas ponovo vraća na geometrisku sredinu (G), na dužinu BN = CT, jednaku Lorentzovoj dužini (x' + vt'), jednaku Ajnštajnovoj dužini 2ct', i na omjer: H : G = G : A i izraz (izjavu):
izjavu (iskaz):

Vrijeme zavisi od izmjerene dužine - dužina zavisi od izmjerenog vremena!
Ponavljam misao:
Nije problem znati, ali jeste problem razumjeti (shvatiti), algebarske, geometrijske, fizičke i logičke istine Ajnštajnovih i Lorencovih formula u STR, problem je razdvojiti stvarno od mogućeg, stvarnu istinu od moguće istine.
Ajnštajn je u tome bio prilično površan, pa i protivurječan sam sebi.
Uz pomoć ovakvih slika:
za bilo koje n = c/v, n > 1, i za brzine c i v bilo kojih intenziteta, uvjerite se i u ove relativne odnose Lorencovih veličina:

[Sprečo]

Da i A. Ajnštajn koristi relativne brzine (c +v) i (c - v) svjedoči ovaj njegov tekst:

Albert Einstein (“Moja teorija”, poglavlje & 9. “Relativnost istodobnosti”, strana 29.)piše:

„Dosad smo naše razmatranje vezivali za određeno referentno tijelo, uz „pružni nasip“. Neka sad po pruzi vozi jedan vrlo dugi vlak stalnom brzinom v, u smjeru prikazanom na crtežu 1.
Ljudima koji putuju u tom vlaku bit će od koristi ako vlak smatraju krutim referentnim tijelom (koordinatnim sustavom); oni sve događaje promatraju u odnosu na vlak. Svaki događaj koji se zbiva duž pruge zbiva se također u nekoj određenoj točki vlaka. Definicija istodobnosti može se dati u odnosu na vlak točno na isti način kao i u odnosu na pružni nasip. No ovdje prirodno nastaje slijedeće pitanje:
Da li su dva događaja (na pr. Oba udara munja u A i B), koja su istodobna u odnosu na pružni nasip, istodobna također i u odnosu na vlak? Odmah ćemo pokazati da odgovor na ovo mora biti niječan.

Kad kažemo da su udarci munja A i B u odnosu na pružni nasip istodobni, to znači ovo: svjetlosne zrake što su pošle s mjesta udara munja A i B susreću se u središnjoj točki S dijela pruge A-B. No događajima A i B odgovaraju također i mjesta A' i B' na vlaku. Neka je S' središnja točka odsječka A'-B' vlaka u vožnji. Ova točka S' poklapa se doduše u trenutku udara munja (prosuđivano s pružnog nasipa) s točkom S, no i giba se brzinom v vlaka u desno (na crtežu). Kada opažač u vlaku u točki S' ne bi imao tu brzinu v, on bi trajno ostao u S i do njega bi u tom slučaju stigle istodobno svjetlosne zrake odaslane s mjesta udara munja A i B, znači obje ove zrake srele bi se točno kod njega. U stvarnosti, međutim, on juri (prosuđivano s pružnog nasipa) ususret zraki koja dolazi iz B, a bježi ispred zrake koja ga sustiže u A. Opažač će dakle vidjeti ranije zraku što polazi iz B negoli onu što polazi iz A. Opažači koji koriste željeznički vlak kao referentno tijelo moraju dakle doći do rezultata da se udar munje u B dogodio prije negoli udar munje u A. Izvodimo dakle važan zaključak:

Događaji koji su u odnosu na pružni nasip istodobni, nisu istodobni i u odnosu na vlak i obratno (relativnost istodobnosti). Svako referentno tijelo (koordinatni sustav) ima svoje posebno vrijeme; vremenski navod ima smisla samo tada ako je navedeno referentno tijelo na kojeg se taj navod odnosi“. (kraj citata)
-----
Leopold Infeld, Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i biograf, ima sličan opis za uvođenje pojma „relativnost istodobnosti“.
Po Infeldu brzina svjetlosti - c - obistinjuje se u K' u odnosu na K', dok u K° ima relativnu brzinu (c+v) ili (c-v):
Citiram Infeldov tekst (strana 53. Albert Ajnštajn: „Iz sredine voza (pokretni sistem) pošaljemo, u jednom trenutku, dva svjetlosna zraka u suprotnim smjerovima. Pošto je brzina svjetlosti (c) konstantna za unutrašnjeg posmatrača, u njegovom će sistemu ova dva svjetlosna zraka dosegnuti suprotne zidove u isto vrijeme i za njega će ova dva događaja (padanje svjetlosnih zraka na suprotne zidove) biti jednovremena. Šta je sa posmatračem napolju (na zemlji)? I za njega je brzina svjetlosti c konstantna u njegovom sistemu; ali, posmatrajući voz, on vidi da jedan zid bježi od svjetlosti, a drugi da se kreće ususret svjetlosti. Prema tome, za njega će se jedan svjetlosni zrak prvi sresti sa zidom, a nešto docnije će se sresti sa zidom svjetlosni zrak koji se udaljava od njega. Ovo vodi ka neizbježnom zaključku da dva događaja jednovremena u jednom sistemu nisu jednovremena za posmatrača u drugom sistemu koji se u odnosu na prvi kreće ravnomjerno.

Eto, zaista, revolucije u našoj navici mišljenja i u našoj upotrebi jezika. Rečenica: „Dva događaja su se odigrala u isto vrijeme“, besmislena je ako ne označimo, ili bar ne nagovijestimo, sistem na koji se pozivamo. Razlika u procjeni između unutrašnjeg i spoljašnjeg posmatrača (voz-zemlja) mora se pripisati njihovoj upotrebi raznih časovnika, pošto oba sistema imaju svoje sopstvene časovnike“ (kraj citata).
------
Citirani tekst Alberta Einstein-a upućuje svakog „mislećeg čitaoca“ da uoči sljedeće Ajnštajnove tvrdnje u tom tekstu :

1.) Brzina svjetlosti u K° (K° - "nepokretni koordinatni sistem" - „pružni nasip“) u odnosu na K° i u odnosu na K' (K' „pokretni koordinatni sistem“ - "Ajnštajnov voz", sa dva vagona), zavisit će od međusobnog relativnog kretanja svjetlosti i ( K° ili K') sistema. Po Ajnštajnovom iskazu brzine c i v se obistinjuju u K° - "nepokretnom sistemu".

1.a) Ako se kreću po istom pravcu i u istom smjeru onda je njihova međusobna relativna brzina (c-v),
a kada se kreću po istom pravcu a u različitim smjerovima onda je njihova relativna brzina (c+v).
1.b) Jednake razdaljine AS = SB = A'S' = S'B' = l0 svjetlost prelazi za različita vremena, u zavisnosti od relativne brzine svjetlosti i sistema K': l0/(c-v) = t1 i l0/(c+v) = t2. Ako to tvrdi Ajnštajn, zašto onda ne shvatimo to tako i kod primjene postulata 2 STR?!

Te Ajnštajnove postavke su istinite i takve postavke primjenjujemo na sva moguća relativna inercijalna kretanja.
Naglašavam i sljedeće zapažanje:
2.) U zavisnosti gdje postavimo te posmatrače,
2.1) Ima beskonačno mnogo „posmatrača“ u K° koji će navedene udare munja:
a) vidjeti istovremeno i b) neće vidjeti istovremeno; i
2.2) Ima beskonačno mnogo "posmatrača"u K' koji će navedene udare munja:
a) vidjeti istodobno i b) neće vidjeti istodobno.
Ovo navedeno (pod 2) ukazuje na Ajnštajnovu površnost u razmatranju i analizi pojma „relativnost istodobnosti“.
---
Zapazite i sljedeće: Niti dva bliska prijatelja (Ajnštajn i Infeld) isti sadržaj ne opisuju na istovjetan način. Ni jedan se u tom opisu ne pridržava postulata 2. STR!
Napomena: U fizičkoj stvarnosti možemo pronaći konkretne primjere prostiranja svjetlosti u skladu sa Ajnštajnovim opisom (c = c u odnosu na pružni nasip) ili u skladu sa Infeldovim opisom (c = c u odnosu na "pokretni sistem"), ali nikad i jedno i drugo, dakle samo jedno ili drugo!
Nikad, nitko, nigdje nije eksperimentalno pokazao (dokazao) da se kretanje svjetlosti i u pokretnom i u nepokretnom sistemu odvija istom brzinom.
Također, mi možemo računati (ct - vt)/c ili (ct + vt)/c , ali samo računati kao da je c = c u oba sistema i dobiti moguću fizičku istinu, koja se može ostvariti i eksperimentalno potvrditi (kao istina). Trebate se dobro udubiti u Ajnštajnove govorne iskaze i uočiti kada Ajnštajn poistovjećuje stvarnost sa mogućom stvarnošću.
U praktičnoj primjeni STR najčešće se radi o istini: l0/t0 = c , gdje je l0 "izmjerena dužina", nepokretna u odnosu na "posmatrača" - bilo da se radi o "pokretnom posmatraču" u K' u odnosu na K° (tada se i izmjerena dužina kreće zajedno sa "posmatračem" brzinom v u odnosu na K° , a "miruje" u K'), bilo da se radi o "izmjerenoj dužini" l0 u K° i "posmatraču u K°. U oba slučaja t0 = l0/c je samo mogućnost, koja se može obistiniti. Međutim, jedno i jedino moguće i postojeće vrijeme, "svemirsko vrijeme" jednako teče i za "unutrašnjeg" i za "spoljašnjeg" "posmatrača", kretao se taj posmatrač ili mirovao.

[šmokljanica]

Sprečo kaže:

postoji podforum Alternativa pa tamo radi što želiš

dobro ti nama došel.
mada niš ne razmem od ovoga o čemu ti pišeš, bar si mi dal ideju kaj bum proučavala prek vikenda.

[bashd]

tl;dr

Valjda je jasno da mi ovdje na alternativi tražimo instant odgovore. Aj to to nama prožvaći i reci kad će se pojaviti Nibiru?

[Sprečo]

Niburu - pojma nemam šta je to? Uglavnom se interesujem za istine i zablude u STR (A. Einsteina i njegovog stada).

Šta sve umijete zapaziti u ovoj produženoj jednakosti (osobini aritmetičke sredine)?!

[haram]

Sprečo kaže:

Niburu - pojma nemam šta je to? Uglavnom se interesujem za istine i zablude u STR (A. Einsteina i njegovog stada).

Šta sve umijete zapaziti u ovoj produženoj jednakosti (osobini aritmetičke sredine)?!

... pojma nemam, isto mi je i ko da mi pišeš kineskim pismom -na moju sramotu i neznanje, priznajem...

... ali me zanima što si mislio pod ovim :

Nikad, nitko, nigdje nije eksperimentalno pokazao (dokazao) da se kretanje svjetlosti i u pokretnom i u nepokretnom sistemu odvija istom brzinom.

-nisu li zapravo svi sistemi manje ili više pokretni u odnosu jedni na druge ? Gdje bi bio primjer nepokretnog sistema ?

[Sprečo]

haram kaže:

... pojma nemam, isto mi je i ko da mi pišeš kineskim pismom -na moju sramotu i neznanje, priznajem.

... ali me zanima što si mislio pod ovim :

-nisu li zapravo svi sistemi manje ili više pokretni u odnosu jedni na druge ? Gdje bi bio primjer nepokretnog sistema ?

Mene buni to; ako je brzina svjetlosti u vakuumu (c) uzeta kao referenca -gdje se onda konkretno nulta brzina (ili je bolje reći apsolutno mirovanje) može opažati ?

Istina, pišem za "upućene" u STR, ili one koji imaju pri ruci odgovarajući udžbenik iz ove oblasti (pa odmah mogu pogledati šta je šta).
Uglavnom se nadovezujem na poznate i priznate tekstove i formule (malo toga je čisto moje, osim originalnih zapažanja i povezivanja negdje već napisanog i zapisanog). Pregledaj linkove na mom potpisu.
Onaj ko određuje "pokretni" ili "nepokretni" sistem taj "zna"! Oni koji se kreću - ne znaju koji se od ova dva sistema kreće (a koji "miruje")
, PP' = vt = P'P
Čak nisu u stanju utvrditi ni da li se kreću po istom pravcu i istom smjeru (različitim brzinama), ili se kreću po istom pravcu u suprotnim smjerovima.
Krena je prije tvog posta postavio link na Vikipediju hr, u kojem je neka "ubleha" (vjerovatno neki afirmisan doktor fizike) sasvim pogrešno opisala "problem blizanaca". Da mi je samo znati gdje ( u čijem tekstu) je našao uzor i prepisao to što je napisao.
Postavljaš dobra pitanja, ali na njih od El Ninha nećeš moći dobiti i dobre odgovore.
U principu, sistem u kojem definišeš postojanje brzina 0 < v < c < je taj "mirujući" sistem referencije. Za takav pristup oba nacrtana sistema su potpuno ravnopravna.
Za kretanja u gravitacionom polju važna je ova Ajnštajnova izjava: "Čovjek koji slobodno pada nema težinu!"
„DA BI MOGAO BITI CLAN STADA OVACA, KAO PRVO MORAS BITI OVCA“ – Albert Einstein

[haram]

... hmmmmm...

moram debelo porazmisliti o ovome, ali se bojim da neću ništa smisliti dok god se u tolikoj mjeri radi o matematičkim simbolima...

možeš li išta matematiku preformulirati u nama bliže pojmove (znam da je to vrlo teško kad je sve to matematički zapravo pojednostavljen prikaz fizikalnih zakona) ?

[Sprečo]

haram kaže:

možeš li išta matematiku preformulirati u nama bliže pojmove ?

Znam da se mnogima ne klika na moje stranice. Zato knjigu približavam čitaocu, radi lakšeg uvida u formule i njihova značenja.

Ajnštajnov voz sa dva vagona kreće se po inerciji brzinom v u vakuumu. Pogledajmo Ajnštajnov crtež 1. na strani 29. njegove knjige "Moja teorija":
. Dužinu AB označit ću sa 2l0 . "Posmatrač" u središnjoj tački S voza , AS = SB = l0 šalje svjetlosni signal u svim pravcima i smjerovima. Neka se u tačkama A = A' i B = B' nalaze ogledala od kojih se taj svjetlosni signal odbija i vraća "posmatraču" i posmatrajmo zbivanja po pravcu kretanja voza.

Slika 1.)
. Na ovom crtežu sam izmijenio Ajnštajnove oznake, središnju tačku označio sa P odnosno B .
PA = PC = l0 je dužina jednog Ajnštajnovog vagona. Oko tačke P zamislite sferu poluprečnika r = l0 koja se pomjera monotonom brzinom v = c/n po pravcu AC (u zamišljenom pravouglom koordinatnom sistemu čiji je koordinatni početak smješten u tačku P , zamišljeni pravac kroz tačke A i C će biti x - osa). Svjetlosni signal iz tačke P širit će se u svima pravcima i smjerovima brzinom c. Pogledajmo momenat kada će taj signal (foton) pogoditi ogledalo u pokretnoj tački A (koja mu dolazi u susret vrzinom v).

Slika 2.)
. Početni položaj označava crno nacrtana sfera (na crtežu u ravni je to krug poluprečnika PA0 = PC0 = l0 ). U tački P je koordinatni početak "nepokretnog" koordinnatnog sistema K°. Crveni krug označava istu tu sferu koja se pomjera (na crtežu u desno) brzinom v , i u centru B te pokretne sfere poluprečnika r = BA = BC = l0 zamislili smo koordinatni početak "pokretnog" pravouglog koordinatnog sistema K'.
U odnosu na početni položaj (početak posmatranja) imamo po x osi pomjeranja tačaka: A0 A = PB = C0 C brzinom v za vrijeme t2 po zakonu puta: A0 A = PB = C0 C = vt2 . Za to vrijeme t2 svjetlosni signal proširio se u svim pravcima i smjerovima brzinom c , i oko tačke P obrazovao sferu poluprečnika PN2 = PA = ct2 . Istekom ovog intervala vremena označen je momenat kada svjetlosni signal susreće pokretnu tačku A, odbija se od ogledala u toj tački i počinje juriti ka "pokretnom posmatraču" u tački B , koja je u tom momentu udaljena od njega za dužinu PA + PB = l0 = ct2 + vt2 .
Istu ovu formulu imate i uz Michelson Morly eksperiment, a u udžbeničkoj literaturi se najčešće zapisuje u ovom obliku:
Formula (1): , što je samo drugi oblik za već navedeni algebarski zapis geometrijskog opisa fizičkih zbivanja opisanih na cretežu 2.) .

Slika 3.)

. Slika predstavlja momenat kada je svjetlosni val oko polazne tačke P obrazovao sferu poluprečnika PN3 = PA0 = PC0 = ct0 = l0 . Za to vrijeme t0 po x-osi (za Ajnštajnov voz po "pružnom nasipu") imamo pomjeranje tačaka po zakonu puta: A0 A = PB = C0 C = vt0 .
Ovo je jedan od značajnijih momenata bitnih za Specijalnu teoriju relativnosti. Ovaj vremenski interval t0 A. Ajnštajn naziva "unutrašnje vrijeme sistema u kretanju". Za potrebe mojih formula i njihovu fizičku utemeljenost ističem formulu:

Formula (2): , u udžbenicima se češće ističe u ovom obliku:

Slika 4.)
. Ovo je momenat kada svjetlosni val, šireći se oko tačke P, iz koje je krenuo na početku posmatranja i širio se u svima pravcima i smjerovima brzinom c svjetlosti u vakuumu, obrazuje oko tačke P sferu poluprečnika PN4 = ct' . Uočite da je BN4 = l0 = ct0 = PN3 . U Michelson-Morly jevom interferometru je to momenat kada se "foton" odbija od "okomitog ogledala" i počinje vraćanje ka x - osi (nakon još toliko vremena t' tačno će "pogoditi" posmatrača u pokretnoj tački B , koja će se za to vrijeme još pomjeriti za još jednu dužinu PB = vt'. Ta fizička istina u udžbeničkoj literaturi se ističe na različite načine. Za potrebe mojih formula i njihovu fizičku utemeljenost ističem formulu:

[Sprečo]

Formula 3.)
, koju često zapisujem i u ovom obliku: .
Isto to Albert Ajnštajn zapisuje ovako: i usput ispriča svoju ("šuplju") priču. Tu priču "puši" i dan danas povelik broj fizičara i matematičara u svijetu.


Slika 5.)

. Ovo je momenat kada je sferni val dostigao (oformio) sferu oko tačke P poluprečnika r = PN5 = ct/2 . Za to vrijeme "pokretni posmatrač" u tački B pomjerio se po x osi svojom brzinom v po zakonu puta PB = vt/2 . Ovaj momenat nije toliko značajan zbog polovine vremena t koliko ćemo posmatrati ova fizička zbivanja, već zbog dužine BN5 = PN4 = ct'.
U udžbenicima se navodi ta jednakost: , što ja češće zapisujem kao formulu:

Formula 4.)

. Ajnštajn to isto tretira u ovom obliku: , a zapisuje (opet uz usputnu prodaju "muda pod bubrege") ovako: .

[England]

Kad se sagnes i pogledas u nebo ako mognes proci kroz univerzum iza toga ces vidjeti nesto drugo.

Cijela nebesa su napravljena na ovaj nacin :



Prima materia ( prvobitna materija je pra pocetak svega iz nje nastaju cetiri elementa : Jaka atomska sila, slaba atomska sila, elektromagnetna sila, gravitaciona sila. Quintessentia ili peti element je zivotna sila, a nad svime upravlja Bog, vjecni entitet i sveobuhvatna instancija.

[Sprečo]

U svojoj knjizi "Teorijska fizika I dio" (na strani 425.) I. Supek piše:

„Između obaju sustava postoji dakle relacija:

8.) x' = k (x – vt).

Možemo se postaviti na stajalište da crtani sustav miruje, a necrtani se prema njemu kreće, x-koordinata necrtanog sustava bit će izražena na isti način sa x' i t', samo što ispred brzine dolazi protivan predznak, jer se necrtani sustav prema crtanom kreće u protivnom smjeru:

9.) x = k (x' + vt').

„Konstantu k možemo izračunati iz uvjeta da se svjetlosni signal u oba sustava širi s jednakom brzinom. Pustimo u početnom momentu t = t' = 0 signal iz izhodišta obaju sustava. U jednom sustavu opisuje širenje signala jednadžba:

x = ct, a u drugom x' = ct'. Uvrstimo to u jednadžbe 8. i 9:

ct' = k (ct – vt)

ct = k (ct' + vt').

Odlučno je da smo stavili istu konstantu c. Pomnožimo lijeve i desne strane ovih jednadžbi:



Odatle izlazi da je: (10) , (kraj citata dijela Supekovog teksta).
---
Skrećem pažnju na sljedeće:
Iz Supekovih formula možemo odmah ispisati jednakost za odnos Lorentzovih dužina:

a iz ove jednakosti odmah izvesti i odnos između Lorentzovih vremenskih intervala:

Algebarski zapisi (formule) geometrijskog opisa (geometrijsko predstavljanje dužina) fizičkih zbivanja (inercijalnih kretanja) tačni su, istiniti su za sve moguće brzine: , pa i onda kada je c brzina svjetlosti u vakuumu.

Navedeni odnos vremenskih intervala odgovara odnosu i odgovarajućih dužina x' = ct' i x = ct



Na ovaj post me podstakla jedna opaska iz razgovora o Lorentzovim transformacijama: "Pa metrika je tačna!" . Profesore, pa naravno da je metrika tačna, ali je Ajnštajnovo tumačenje te "metrike" pogrešno!

[Sprečo]

EL Ninho kaže:

Znači, kod GPS sustava moraš uzeti u obzir promjenu vremena uslijed brzine satelita, visine zbog promjene gravitacije i Sagnaca zbog rotacije.

Veoma si površno upućen u ovu problematiku!

[Sprečo]

lem13 kaže:

Kakvi su dokazi o tome da vrijeme postoji kao dimenzija? Jasno je da postoje tri dimenzije prostora, ali postojanje dimenzije vremena podrazumijeva mogućnost putovanja duž te dimenzije kao što možemo putovati po svakoj od prostornih dimenzija.
Meni se čini da ne postoji vrijeme u tom smislu već da postoji samo promjena. Drugim riječima da u cijelom svemiru postoji istodobnost promjena. Te promjene mogu biti brže ili sporije ovisno o brzini kretanja kroz dimenzije prostora. Dilatacija vremena bi u tom slučaju bila usporavanje promjena, a ne usporavanje vremena je vrijeme zapravo ne postoji osim kao konstrukt koji omogućava lakše računanje određenih promjena. To što mi doživljavamo da se promjene u svemiru ne događaju istovremeno bi samo značilo da smo sebe stavili u povlašteni položaj kao mjeritelje promjena. Ako se Sunce ugasi sada ono će se ugasiti sada, a ne za osam minuta. To što ćemo mi vidjeti to gašenje tek za osam minuta ne mijenja činjenicu o tome kada se sunce ugasilo. Ideja o relativnosti vremena je nastala kao posljedica ograničenja brzine širenja informacija. Ako na trenutak zamislimo da je brzina svjetlosti beskonačna, u takvim uvjetima nikome ne bi palo na pamet da govori o vremenu kao o posebnoj dimenziji.
Promotrimo hlađenje nekog tijela: kada se sa 100 stupnjeva ohladi na 99 stupnjeva, ne postoji više tih 100 stupnjeva. Dakle ne postoji u vremenu to neko tjelo koje je na 100 stupnjeva. Postoji samo jedno tijelo koje je na 99 stupnjeva. Zahvljujući memoriji (prirodnoj ili umjetnoj) mi možemo pratiti to hlađenje (promjenu) i izračunat brzinu promjene, pa i predvidjeti kako će se promjena dalje ponašati, što stvara utisak nekakvog protoka i otud iluzija vremena.
Plohe događanja govore samo o tome kada će određena informacija doći do određenog promatrača, a ne o postojanju vremena kao dimenzije.

Ovakvo (ispravno) razmišljanje je za El Ninha "alternativa" (jer se ne poklapa sa njegovim (neispravnim) poimanjem vremena!