|
|
29.04.2011., 11:20
|
#421
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2011.
Postova: 1
|
Kratki osvrt na neke teme započete ovdje
Osvrnut ću se na prezimena na -šić i generalno na pravoslavlje.
Koliko vidim stoljetna bitka za sljedbu traje i dalje. Za razmijevanje povijesnih okolnosti koje bitno utječu na život građana u Hrvatskoj treba krenuti od trenutka kad Papa Honorio 1217. daje dozvolu da se Srbija proglasi samostalnim kraljevstvom, pa zatim 1219. Srbija (Sv. Sava) odbacuje katoličanstvo i osniva Srpsku pravoslavnu crkvu kao državnu crkvu jer državu ima pa mu treba i crkva, iste godine 1219. Bizantski car i najbliža mu rodbina i sluge (nije vijeće mudraca niti narodni referendum) daju Srpskoj pravoslavnoj crkvi autokefalnost (priznanje samostalnosti što obzirom da Srbija već JEST država tj. kraljevina znači priznanje pravoslavlja kao državne vjeroispovjesti), a obzirom na sukob Vatikana i Bizanta u to doba to je vrlo logično, sjedište pravoslavlja u Carigradu daje Srpskoj pravoslavnoj crkvi neke teritorije na kojima ona ima provoditi kršćansko prosvjetiteljstvo i brigu o kršćanima pa tako u taj teritorij ulaze Hrvatska, BIH, Mađarska, Makedonija itd.. To uopće ne znači da tada na tom teritoriju žive etnički Srbi. NE ŽIVE. Pa sad dalje je jasno zašto se oni kojima je Srpska pravoslavna crkva nametala državotvorne ideje se danas smatraju Srbima. Ali to je njihova stvar. U današnje vrijeme informacija je provjerljiva i sveti izvor znanja dans nije svećenik nego internet i znanost.
Što se tiče povijesnih razmirica oko imena, prezimena i naziva na -šić ne treba zaboraviti šč ili na ćirilici щ. To slovo ali u romaniziranom obliku šč, šć, shch vrlo je često u sjevernoj Hrvatskoj, Sloveniji ali i južnije, međutim brojna su prezimena i u Njemačkoj, Poljskoj koja imaju ukodirano slovo shch. Bugarska ćirilica ima slovo щ ali ono se izgovara kao -št i to je naslijedila od glagoljice. Ukrainska i Ruska ćirilica za slovo щ koristi romanizirani prijevod šč i šć. Vrlo je velika mogućnost, po meni, da -šić u imenima, prezimenima i nazivima nastaje na osnovi tog щ tj šć jer se upravo tako zvuči. šić = šć (šč) = щ (ukrainski i ruski). Srbi nemaju ništa sa time jer slova щ nema u srpskoj ćirilici iz razloga što ili nema etničkih Srba koji nose щ ukodirano u ime ili srpska ideologija želi obrisati sve tragove щ sa izvornim slavenskim porijeklom i pravim etnicitetom tih ljudi. Dakle щ je staroslavenski, preduukrainski, predruski, NIJE bugarski i naročito nije Turski, jebli vas turci. Od šč - šć nastaje -šić. A šč - šć nastaju od щ po zvučnosti na Ukrainskom i Ruskom ali ne i na Bugarskom. A koliko je Srpska pravoslavna crkva utjecala i je li uopće utjecala na tu promjenu to znaju samo oni. Kr-šć-anstvo ....
Zadnje uređivanje oligarh : 29.04.2011. at 11:47.
|
|
|
30.04.2011., 23:31
|
#422
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
Ima u Zadru ulica braće Bilišić, ili Bilšić (nisam siguran u ispravan naziv), između Gospe od zdravlja i sv. Frane. Ta braća su živila u 14. stoljeću, bili su graditelji, a najstariji dokument koji ih spominje je iz 1384. godine.
|
|
|
30.04.2011., 23:45
|
#423
|
penzionisani mod
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 5,503
|
ma to -šić je običan sufiks u prezimenu, patronim, (-š + ić)
npr stari je Jašo, njegov mali od Jaše, Jaš ić- jednostavno se potrefi da -ić ide na -š
nema tu neke planetarne srpske zavjere
|
|
|
01.05.2011., 10:41
|
#424
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
nije zgorega ponoviti ponekad... zbog onih koji ne znaju, a i zbog onih koji šire kojekakvu propagandu
da nebi ispalo da su turci osvojili zadar još 1384., a još ni do kosova nisu došli
|
|
|
03.05.2011., 08:18
|
#425
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2010.
Postova: 215
|
Quote:
žalac_1 kaže:
ma to -šić je običan sufiks u prezimenu, patronim, (-š + ić)
npr stari je Jašo, njegov mali od Jaše, Jaš ić- jednostavno se potrefi da -ić ide na -š
nema tu neke planetarne srpske zavjere
|
Mislin da iman malo drugaciju teoriju.
Mislin da su prezimena koja zavrsavaju cisto na -ić, starija od onih koje zavrsavaju na -ov, -ev, dok su ona koja zavrsavaju na -ović i -ević najmlađa.
U ruralnom srednjem vijeku, kad je natalitet bia velik i kad su ljudi imali puno dice i zivili u velikin familijama, nastala su prezimena na -ić.
Recimo primjer, čovik po imenu Petar ima svoje polje, ozeni se i ima desetero dice, a vec njegovan najstarija dica imaju svoju dicu.
Ta grupa ljudi bi mogla bit poznata od ostalih ko Petrići.
To polje moze ostat poznato i po tom imenu, Petrići, pa ako procvita selo na tom podruciju iz bilo kakvih razloga, zna se zadrzat ime, i obicno je puno istog prezimena.
-Ov i -Ev bi mogle nastat od 'klanova' to jest loza porodice Petrić, nakon sta se porodica Petrić vise razgrana, tako po recimo jednom sinu Marijanu, moze nastat prezime Marijanov, sto bi u pocetku oznacavalo pripadnost pretku iz roda Petrića.
-ović i ević , nastaje ili u slucaju kao gori navedno, ili kad Marijanova ima puno a ne preuzme se novi patronim loze
-ov i -ev ovisi o završetku muskog imena, to jest gramatici, dok mislin da su prezimena koja zavrsavaju na -in, -inić nastale od zenskog pretka(ili kopilad, ili je zena bila iz jace i utjecajnije obitelji sa nadsljedsvon,od muža).
To i nevridi samo za prezimena nastala rodovski, vec i po zanimanju, objektima, nadimcima i mistima(no ti obicno zavrsavaju na -ski u Hr-u), i ovise kojeg su roda(gramatičkog).
primjer
Kovač, Kovačić, Kovačev, Kovačević.
Kira-Kirin-Kirinič
Zadnje uređivanje Živci : 03.05.2011. at 08:46.
|
|
|
06.05.2011., 08:18
|
#426
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2007.
Postova: 1,056
|
Quote:
žalac_1 kaže:
ma to -šić je običan sufiks u prezimenu, patronim, (-š + ić)
npr stari je Jašo, njegov mali od Jaše, Jašić- jednostavno se potrefi da -ić ide na -š
nema tu neke planetarne srpske zavjere
|
Ne znam zašto su neki zapeli za taj sufiks...mislim da je na ovom topicu Ravanelli tvrdio da su prezimena na -šić turska...
Patronimici
Jakšić od Jakša
Bilišić od Biliša
Mrkšić od Mrkša
Matronimici
Cvitkušić od Cvitkuša
Stošić od Stoša/Stošija
Serdarušić od Serdaruša
Quote:
Živci kaže:
Mislin da su prezimena koja zavrsavaju cisto na -ić, starija od onih koje zavrsavaju na -ov, -ev, dok su ona koja zavrsavaju na -ović i -ević najmlađa.
U ruralnom srednjem vijeku, kad je natalitet bia velik i kad su ljudi imali puno dice i zivili u velikin familijama, nastala su prezimena na -ić.
Recimo primjer, čovik po imenu Petar ima svoje polje, ozeni se i ima desetero dice, a vec njegovan najstarija dica imaju svoju dicu.
Ta grupa ljudi bi mogla bit poznata od ostalih ko Petrići.
To polje moze ostat poznato i po tom imenu, Petrići, pa ako procvita selo na tom podruciju iz bilo kakvih razloga, zna se zadrzat ime, i obicno je puno istog prezimena.
-Ov i -Ev bi mogle nastat od 'klanova' to jest loza porodice Petrić, nakon sta se porodica Petrić vise razgrana, tako po recimo jednom sinu Marijanu, moze nastat prezime Marijanov, sto bi u pocetku oznacavalo pripadnost pretku iz roda Petrića.
-ović i ević , nastaje ili u slucaju kao gori navedno, ili kad Marijanova ima puno a ne preuzme se novi patronim loze
|
Ako uzmemo sjevernu Dalmaciju sa otocima kao primjer, prezimena na -ov i -ev su uobičajena među stanovnicima otoka i obalnih naselja dok su prezimena na -ović i -ević frekventnija u zaleđu...znači tamo gdje se živilo u velikim obiteljskim zajednicama (zadrugama) i gdje su razni rodovi (grane) istog plemena (prezimena) živjeli jedan pored drugog, prevladavaju prezimena na -ović/-ević...a na otocima i u gradovima, gdje su ljudi radili kao ribari ili težaci, i gdje se izgubio (ili nikad nije ni postojao) taj običaj življenja u velikim obiteljskim zajednicama, prevladavaju prezimena na -ov/-ev...
Quote:
-ov i -ev ovisi o završetku muskog imena, to jest gramatici, dok mislin da su prezimena koja zavrsavaju na -in, -inić nastale od zenskog pretka(ili kopilad, ili je zena bila iz jace i utjecajnije obitelji sa nadsljedsvon,od muža).
To i nevridi samo za prezimena nastala rodovski, vec i po zanimanju, objektima, nadimcima i mistima(no ti obicno zavrsavaju na -ski u Hr-u), i ovise kojeg su roda(gramatičkog).
primjer
Kovač, Kovačić, Kovačev, Kovačević.
Kira-Kirin-Kirinič
|
Od Jure = Jurini
Od Pere = Perini itd...
|
|
|
06.05.2011., 12:50
|
#427
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2009.
Lokacija: zadar
Postova: 12
|
ov-ić
Quote:
Živci kaže:
Mislin da iman malo drugaciju teoriju.
Mislin da su prezimena koja zavrsavaju cisto na -ić, starija od onih koje zavrsavaju na -ov, -ev, dok su ona koja zavrsavaju na -ović i -ević najmlađa.
Kovač, Kovačić, Kovačev, Kovačević.
|
Upravo suprotno : Kovač - Kovačev - Kovačević. Točan primjer iz crkvenih matica koje sam proučavao, isto kao i Ivan - Ivanov - Ivančević. I danas se u svakom dalmatinskom mjestu djeca nazivaju patronimičkim ili matronimičkim pridjevom što i nije drugo nego odgovor na pitanje "mali, čiji si ti?".
Razlog je dakle praktične naravi, kakva gramatika. Prateći rodoslovlja kroz stare matice, gotovo u 100% slučajeva djeca su s nastavkom ov, ev, in, a unuci dobijaju ić -Martin, sin je Martinov, a unuk Martinović.
Nema tu mjesta teorijama, posjet arhivu, par matica u ruke - po mogućnosti iz 17-18st. i to je to.
|
|
|
06.05.2011., 12:58
|
#428
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,374
|
Quote:
canis aureus kaže:
Upravo suprotno : Kovač - Kovačev - Kovačević. Točan primjer iz crkvenih matica koje sam proučavao, isto kao i Ivan - Ivanov - Ivančević. I danas se u svakom dalmatinskom mjestu djeca nazivaju patronimičkim ili matronimičkim pridjevom što i nije drugo nego odgovor na pitanje "mali, čiji si ti?".
Razlog je dakle praktične naravi, kakva gramatika. Prateći rodoslovlja kroz stare matice, gotovo u 100% slučajeva djeca su s nastavkom ov, ev, in, a unuci dobijaju ić -Martin, sin je Martinov, a unuk Martinović.
Nema tu mjesta teorijama, posjet arhivu, par matica u ruke - po mogućnosti iz 17-18st. i to je to.
|
Logično. To kao da prati formulu pojedinac (Kovač) -> rod (Kovačev) -> pleme (Kovačević).
Quote:
Kloki kaže:
Ako uzmemo sjevernu Dalmaciju sa otocima kao primjer, prezimena na -ov i -ev su uobičajena među stanovnicima otoka i obalnih naselja dok su prezimena na -ović i -ević frekventnija u zaleđu...znači tamo gdje se živilo u velikim obiteljskim zajednicama (zadrugama) i gdje su razni rodovi (grane) istog plemena (prezimena) živjeli jedan pored drugog, prevladavaju prezimena na -ović/-ević...a na otocima i u gradovima, gdje su ljudi radili kao ribari ili težaci, i gdje se izgubio (ili nikad nije ni postojao) taj običaj življenja u velikim obiteljskim zajednicama, prevladavaju prezimena na -ov/-ev...
|
I ovo je logično. Objašnjava zašto se na otocima ostalo na "rodu", a ne na "plemenu".
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
|
|
|
06.05.2011., 15:08
|
#429
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
Ja sam naišao na skraćivanje prezimena, tj. odbacivanje sufiksa -ić i -ović, imaš Budijeviće (Vir, Privlaka), a danas su na Viru i u Ninskim Stanovima Budije, pa prezime Bušl(j)etić (danas Bušljeta), župnik Privlake se najprije potpisuje kao don Bože Mataković a poslije kao Bože Matak... U Privlaci imaš Matulić a poslije Matulj, .... pa imaš u Pakoštanima u 18. st. Kurtoviće, Vulinoviće i Maksanoviće, a danas su to Kurtovi, Vulini i Maksani. Iz Vinjerca imaš Magašević i Ćozić (Magaš i Ćoza)....
a vezano za plemeska imena, u Privlaci se zaselak di žive Kurte zove Kurtići, di su Begonje - Begonjići, Bokare - Bokarići, Šango - Šangići, makar prezimena nisu zabilježena u obliku sa "-ić", osim jednog slučaja za Bokara iz 1697. u obliku "Bocarich"
|
|
|
08.05.2011., 04:36
|
#430
|
penzionisani mod
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 5,503
|
@nevenb
znaš li zbog čega se išlo na to skraćivanje prezimena.Jel to ima veze s mletačkim/talijanskim (ili eventualno austrijskim) "prilagođavanjem" slavenskih prezimena (to sam negdje pročitao,a izvor nije bogzna kako relevantan).
Takvih "skraćenih" prezimena je masa i čini mi se da je dobar dio današnjih -ov, -ev, -in i sličnih nekada davno završavala na -ić, -ović, -ević i sl.
p.s.
jel tko vidio ovo?
odlična stvar za prezimena (izašla je, koliko mi je poznato, prva knjiga)
http://www.rodoslovlje.hr/clanci/osv...govima-morlaka
|
|
|
08.05.2011., 07:43
|
#431
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,100
|
Quote:
žalac_1 kaže:
znaš li zbog čega se išlo na to skraćivanje prezimena. Jel to ima veze s mletačkim/talijanskim (ili eventualno austrijskim) "prilagođavanjem" slavenskih prezimena.
|
Većina takvih prezimena nije u vezi sa stranim prilagođavanjem. Među njima ima mnogo hipokoristika.
Kao što danas npr. Manđukića i Giričeka zovu kolokvijalno Manđo i Gira, tako je bilo i prije. Takvi su nadimci s vremenom postali prezimena.
|
|
|
08.05.2011., 12:28
|
#432
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
Nemam pojma zbog čega je nastalo odbacivanje sufiksa, ovo isto što je Shain napisao kaže i Šimunović, a njemu triba virovati.
A vezano za prilagođavanje talijanskom jeziku, ipak je priživilo jako puno prezimena sa -ić iako su ih "talijančili", pogotovo u mistima uz more di je utjecaj talijana(ša) bio jači. Možda su i sami ljudi htjeli da im prezimena zvuče "gospodskije" tj. talijanskije?
|
|
|
08.05.2011., 12:30
|
#433
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
Quote:
žalac_1 kaže:
|
zna li netko di se ovo može nabaviti?
|
|
|
26.07.2011., 07:09
|
#434
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2011.
Postova: 13
|
Quote:
nevenb kaže:
Prezime Raspović se spominje u nekadašnjem selu Grivna kod Nadina još 1504. godine, konkretno osoba po imenu Petar Raspović. Tako kaže Anzulovićka.
A za Smolić kaže da se 1556. spominje u selu Koruplju, (to bi triba biti novigradski distrikt), dok se 1592. u Sukošanu spominje Ivan Smolić (Zuane Smolich di San Cassian); 1608. Smolića ima i u Ljupču.
|
E najlipsa ti hvala nevene.
Koja je ta literatura Anzulovicke koju koristis?
|
|
|
26.07.2011., 08:42
|
#435
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2011.
Postova: 13
|
Evo ja nasao nesto u slijedecem:
SREDNJOVJEKOVNI REGISTRI ZADARSKOGA I SPLITSKOGA KAPTOLA
(Registra Medievalia Capitulorum Iadre et Spalati)
Vol. 2
VELIKA BILJEŽNICA ZADARSKOGA KAPTOLA
(Quaternus magnus Capituli Iadrensis)
Priredili / Ediderunt
Damir Karbić, Maja Katušić i/et Ana Pisačić
|
|
|
26.07.2011., 14:01
|
#436
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
Quote:
Juzni Kriz kaže:
E najlipsa ti hvala nevene.
Koja je ta literatura Anzulovicke koju koristis?
|
jedan članak iz zadarske smotre, 45 strana, ali zanimljivo
http://www.megaupload.com/?d=5W0O2QM5
|
|
|
26.07.2011., 15:13
|
#437
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2011.
Postova: 13
|
Quote:
nevenb kaže:
|
Odlicna stvar. Ima tu i druga imena iz mog rodoslovnog stabla. Opet velika hvala.
|
|
|
26.07.2011., 18:44
|
#438
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2008.
Postova: 1,710
|
Koja su bukovicka prezimena među katolickim stanovnistvom ?
__________________
Ezri Dax je najbolja .....trilica sa tockicama :)
|
|
|
28.07.2011., 17:32
|
#439
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 6,458
|
Quote:
TNG kaže:
Koja su bukovicka prezimena među katolickim stanovnistvom ?
|
Mitrovići, Đodani, Erstići, Brkići, Vrkići, Kardumi, Župani, Karamarko, Ušljebrke... pogledaj popis prezimena Kruševa, Medviđe, Rodaljica, Bruške...
|
|
|
28.07.2011., 19:42
|
#440
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: Licemjerište
Postova: 3,408
|
Kruševo - Anić, Bašić, Brkić, Buljat, Josić, Jurica, Jurjević, Karamarko, Klanac, Marić, Matić, Miljanić, Perica, Šakić, Šoša, Vrkić, Župan...
Zelengrad - Mitrović
Medviđa - Adžić, Birkić, Erstić, Genda, Jurjević, Kapitanović, Katuša, Knez, Lukić, Mikulić, Mršić, Pilipović, Šarić
Popovići - Čirjak, Rogić, Tokić, Zelić, Zrilić
Bruška - Čačić, Marinović, Zrilić
Rodaljice - Džodan, Kamber, Mijić, Ninčević, Paić, Šunić, Žutelija
U Nuniću su Kardumi, u Erveniku je bilo Čengića ....
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 03:50.
|
|
|
|