Evolucija na malo drugačiji način

[mravac8]

toxde kaže:

o tome ce uvelike odluciti sam covjek sa svojom inteligencijom + ostalim funkcijama mozga, (to hoce li ostale vrste izumrijeti ili hoce li se kolonizirati ostali planeti) a ne npr. leteci medvjedici

Problem je u tome što već je odlučio sam - 50 posto biljnih i životinjskih vrsta će izumrijeti. To je neminovnost.

Oceani i mora zgađeni su raspadnutom plastikom koju jedu ribe a ribe jedu ljudi. Dakle ljudi danas jedu ribe čije je meso prepuno - plastike. Ljudi udišu plastiku, prašina je prepuna mirkoskopskih djelića pvc ambalaže. Kakav će sve to utjecaj imati na pluća i ostale organe ljudi i životinja tek će se vidjeti ali možemo biti sigurni da neće baš biti pozitivan utjecaj.

Plastika se i dalje proizvodi u ogromnim količinama, modna industrija zahtjeva da se svake godine obnavlja garderoba tako da tone i tone platna završava na smeću. Tkanina je drugi najveći zagađivač našeg planeta.

To su dostignuća današnje ljudske inteligencije.

Osvajanje planeta još je daleka budućnost. Ako budućnosti i bude, jer uništavanje planeta je sadašnjost.

[toxde]

zadnji put kad sam provjerio covjecanstvo jos nije izumrijelo pa nemozemo pricati o sadasnjosti. nego spekulacijama. kolonizacija marsa nije tako daleka buducnost najavljuje se za 2022g.

[mravac8]

toxde kaže:

zadnji put kad sam provjerio covjecanstvo jos nije izumrijelo pa nemozemo pricati o sadasnjosti. nego spekulacijama. kolonizacija marsa nije tako daleka buducnost najavljuje se za 2022g.

Zadnji puta kada sam provjerila čovječanstvo još nije kolonizralo Mars, pače, nije još ni prvi puta došlo na Mars.

Od hoda po Mjesecu prošlo je gotovo pola stoljeća tako da tko zna koliko godina će proći od prvog slijetanja do kolonizacije. Inače, na Zemlji trenutno živi 8 milijardi ljudi a na Mars može otići 20-tak.

zatrpavanje planete smećem nije budućnost već je sadašnjost. Sada jedeš ribu punu plastike. I ne samo to, gomilanje smeća naša je - svakodnevnica. Svaki dan osam milijardi ljudi izbaci u prirodu tko zna koliko smeća.

[toxde]

a gle nevjerujem da ce ljudi izumrijeti zbog gomilanja smeca. inace 20-ak ljudi je dovoljno , u pocetku ih je bilo manje. AFAIK.

[mravac8]

toxde kaže:

a gle nevjerujem da ce ljudi izumrijeti zbog gomilanja smeca. inace 20-ak ljudi je dovoljno , u pocetku ih je bilo manje. AFAIK.

To je vjera a ne znanost. A smeće je čovjeku najopasniji neprijatelj. Uostalom, kao i prije, nisu ljudi umirali od ratova već od gladi i zaraznih bolesti. Španjolska gripa pobila je više ljudi nego ratovi.

Ali, neću nastaviti ovu raspravu, došla sam saznati odgovor na pitanje o kotaču.

Dakle, na postove u kojima nema objašnjenja zašto Inke nisu poznavale kotač neću više odgovarati.

[toxde]

mravac8 kaže:

To je vjera a ne znanost. A smeće je čovjeku najopasniji neprijatelj. Uostalom, kao i prije, nisu ljudi umirali od ratova već od gladi i zaraznih bolesti. Španjolska gripa pobila je više ljudi nego ratovi.

malo huskanja znanstvenih propagatora protiv mene.

[skeptik]

mravac8 kaže:

Zašto se ne bi sama sjetila? Pa imam isti mozak kao onaj tko se toga sam sjetio, zar ne?

Zašto se on, svojim mozgom, sam sjetio a ja sa svojim nisam već mi je to netko morao reći?

Imam isti mozak, imam isti problem - kako prenijeti teret što brže i sa što manje napora sa jednog mjesta na drugo - trebalo bi mi na pamet pasti isto riješenje.

Po toj logici, zašto se ne bi sama sjetila i teorije relativnosti, jer imaš isti mozak ko i Einstein?

Poanta je da smisliti kotač, ako ga nikad prije nisi vidjela, uopće nije tako trivijalno kao što izgleda nakon što si ga već vidjela. Lako je biti general poslije bitke.

[mravac8]

skeptik kaže:

Po toj logici, zašto se ne bi sama sjetila i teorije relativnosti, jer imaš isti mozak ko i Einstein?

Poanta je da smisliti kotač, ako ga nikad prije nisi vidjela, uopće nije tako trivijalno kao što izgleda nakon što si ga već vidjela. Lako je biti general poslije bitke.

Kada bi se moj mozak našao u istim društvenim uvjetima kao Einsteinov mozak trebao bi se sjetiti teorije relativnosti.

Međutim, primjer ti nije dobar. Naime, sa problemom prenošenja tereta susreću se svi ljudi svijeta, sa problemom teorije relativnosti ne.

Problem prenošenja tereta može biti pitanje života i smrti za mene i moju obitelj kao običnu, prosječnu, obitelj dok teorija relativnosti to ne može biti.

Odnosno, svaki čovjek je došao u situaciju da mora nešto prenijeti i da se zapita kako to što lakše i što brže napraviti. Ljudi Euroazije shvatili su da je to neusporedivo lakše i brže uz pomoć kotača, Inka indijanci nisu.

Ako je tako teško smisliti kotač, kako to da su ga euroazijski narodi smislili prije 4700 godina? A indijanski nisu ni 4200 godina kasnije? Ne radi se o desetak ili nekoliko desetaka godina, radi se o tisućljećima.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Problem je u tome što već je odlučio sam - 50 posto biljnih i životinjskih vrsta će izumrijeti. To je neminovnost.

To je još i dobro, bilo je barem 4-5 gorih izumiranja do sada. I to prije nego je postojao čovjek.

Plastika se i dalje proizvodi u ogromnim količinama, modna industrija zahtjeva da se svake godine obnavlja garderoba tako da tone i tone platna završava na smeću. Tkanina je drugi najveći zagađivač našeg planeta.

Jedan je filozof rekao da je moda najružniji način odijevanja pa da se zato mora stalno mijenjati

To su dostignuća današnje ljudske inteligencije.

Ali ne samo to.

Osvajanje planeta još je daleka budućnost. Ako budućnosti i bude, jer uništavanje planeta je sadašnjost.

mravac8 kaže:

Zadnji puta kada sam provjerila čovječanstvo još nije kolonizralo Mars, pače, nije još ni prvi puta došlo na Mars.

Ma kakvo osvajanje planeta, to je bezveze. Ljudi nemaju osjećaj za ubrzani razvoj tehnologije i protok vremena. To nije nikakvo rješenje. Posebno kada je Mars u pitanju.

zatrpavanje planete smećem nije budućnost već je sadašnjost. Sada jedeš ribu punu plastike. I ne samo to, gomilanje smeća naša je - svakodnevnica. Svaki dan osam milijardi ljudi izbaci u prirodu tko zna koliko smeća

Točno je da treba bolje postupati sa smećem, ali misliti da je to nešto krucijalno je u najmanju ruku naivno. Planetu neće biti ništa. eventualno mi možemo najebati ako pretjeramo s tim.

skeptik kaže:

Po toj logici, zašto se ne bi sama sjetila i teorije relativnosti, jer imaš isti mozak ko i Einstein?

Izgleda da su Hilbert i Poincare imali isti mozak ko Einstein

[mravac8]

wand_1 kaže:

Izgleda da su Hilbert i Poincare imali isti mozak ko Einstein

Zašto Inka indijanci nisu spoznali korisnost kotača? Koja je tvoja teorija?

[skeptik]

mravac8 kaže:

Ako je tako teško smisliti kotač, kako to da su ga euroazijski narodi smislili prije 4700 godina? A indijanski nisu ni 4200 godina kasnije? Ne radi se o desetak ili nekoliko desetaka godina, radi se o tisućljećima.

Krivo postavljaš ishodište vremenske crte. Urođena inteligencija homo sapiensa nije se znatno mijenjala zadnjih 200.000 godina. Pravo pitanje je: Ako je tako lako smisliti kotač, zašto je homo sapiensu trebalo skoro 200.000 godina da ga smisli?

Zapitaj se i ovo: Ako nam se urođena inteligencija nije mijenjala zadnjih 200.000 godina, kako to da su skoro sva važna otkrića u znanosti napravljena u zadnjih par stotina godina?

Kad si odgovoriš na ova dva pitanja, postat će ti jasniji i odgovor na tvoje početno pitanje.

I još jedno pitanje koje naizgled nema nikakve veze, ali je zapravo jako povezano s drugim pitanjem: Kako nastaje lavina?

[skeptik]

mravac8 kaže:

Zašto Inka indijanci nisu spoznali korisnost kotača? Koja je tvoja teorija?

Ako se ne varam (neka me se ispravi ako griješim), Inke su živjeli u planinama. U takvim uvjetima kotač baš i nije tako jako koristan. Čak i danas seljaci u zabačenim brdima više koriste magarce da im tegle robu nego što koriste nešto s kotačima. Pogledaj si i kako izgledaju moderne ekspedicije na Himalaju - sve stvari im na svojim leđima nose šerpe. U planinskim uvjetima, kotać ima tendenciju da se otkotrlja tamo gdje to ne želiš. Osim toga, kotač ne pomaže puno ako je tlo prepuno velikog kamenja za koje kotači zapinju.

[mravac8]

skeptik kaže:

Krivo postavljaš ishodište vremenske crte. Urođena inteligencija homo sapiensa nije se znatno mijenjala zadnjih 200.000 godina. Pravo pitanje je: Ako je tako lako smisliti kotač, zašto je homo sapiensu trebalo skoro 200.000 godina da ga smisli?

Zapitaj se i ovo: Ako nam se urođena inteligencija nije mijenjala zadnjih 200.000 godina, kako to da su skoro sva važna otkrića u znanosti napravljena u zadnjih par stotina godina?

Kad si odgovoriš na ova dva pitanja, postat će ti jasniji i odgovor na tvoje početno pitanje.

Znam za taj problem, ali nemam odgovor na njega. Ja sam problem postavila ovako: ako je čovjek imao isti mozak (i istu inteligenciju) prije 100 tisuća godina zašto je tek prije cca 3000 godina počeo čitati i pisati. Hoću reći da znam za to pitanje, ali nemam odgovor na njega. Koji je tvoj odgovor?

[mravac8]

skeptik kaže:

Ako se ne varam (neka me se ispravi ako griješim), Inke su živjeli u planinama. U takvim uvjetima kotač baš i nije tako jako koristan. Čak i danas seljaci u zabačenim brdima više koriste magarce da im tegle robu nego što koriste nešto s kotačima.

Bila sam u Peruu u Cuscu. Potpuno krivo zamišljate Ande. Recimo sam Cusco je u jednoj ogromnoj dolini. Ande treba zamisliti kao neko brdsko planinsko područje, recimo Gorski Kotar, ali dignuto na visinu od cca 3000 - 4000 metara. Dakle, imaš sve, od dolina, udolina, rijeka, riječica, većih planiina, strmih planina .......

Ande nisu ono što se najčešće vidi na fotografijama jer je naupečatljivije - okomite stijene sa urezanim stazicama po kojima jedva hodaju ljudi. Ima i toga, ali mali postotak.

Osim toga što je sa - tačkama? Naime, kotač nije izumljen da bi se odmah teret prevozio na velike udaljenosti, kotač je izumljen da bi se teret prenio, da kažem slikovito, iz jednog kraja dvorišta u drugo.

Ako pogledaš slike Cusca i doline u kojoj se on nalazi vidjeti ćeš da postoji veliki prostor za - kotače.

Uostalom, da su Ande tako nepogodne za kotače ne bi ih tamo bilo ni danas, pa ipak danas imaš kotača koliko hoćeš. Budući da su siromašni najviše ima trokolica, nešto između motora i automobila. To im služi i kao pokretni restoran, sparkiraju uz cestu, kuhaju i prodaju hranu.

[mravac8]

skeptik kaže:

Pogledaj si i kako izgledaju moderne ekspedicije na Himalaju - sve stvari im na svojim leđima nose šerpe. U planinskim uvjetima, kotać ima tendenciju da se otkotrlja tamo gdje to ne želiš. Osim toga, kotač ne pomaže puno ako je tlo prepuno velikog kamenja za koje kotači zapinju.

Nisam bila na Himalajama ali koliko znam same Himalaje pogotovo tamo gdje su planinarske rute su neusporedivo strmije od Anda. Zato u tim područjima, područjima uspona planinara, nitko ni ne živi. U takvim područjima ni u Andama nitko nije živio niti živi.

Osim toga, moguće je da danas ljudi po Himalajama (i Andama) prenose teret na leđima odnosno na stoci jer su siromašni. I u Africi Afrikanke nose teret na glavama ne zato što je kraj nepogodan za kotač, već zato što su siromašne.

[skeptik]

mravac8 kaže:

Znam za taj problem, ali nemam odgovor na njega. Ja sam problem postavila ovako: ako je čovjek imao isti mozak (i istu inteligenciju) prije 100 tisuća godina zašto je tek prije cca 3000 godina počeo čitati i pisati. Hoću reći da znam za to pitanje, ali nemam odgovor na njega. Koji je tvoj odgovor?

Dakle odgovor je da urođena inteligencija nije dovoljna. Potrebno je da se cijelo društvo promijeni na način da počne razmišljati na neki novi način.

Npr. u srednjem vijeku u Europi, bilo kakav inovativni način razmišljanja se uglavnom gušio. A onda se iznenada u renesansi dogodio nekakav "klik", prvo negdje tamo u Italiji, a onda se kao lavina počelo širiti cijelim kontinentom pa i šire. Ta inovativna lavina još uvijek traje i svakim desetljećem biva sve jača i jača. Znači najteže je postići tu početnu vibraciju (ili iskru) koja će uzrokovati lavinu (ili požar), no kad jednom krene, dalje se samo od sebe pojačava i vrlo teško zaustavlja.

Izum pisma, kao i izum kotača, također su bile male slučajne iskre koje su se onda rasplamsale. U nekim drugim dijelovima svijeta, ta iskra se eto nije dogodila. U tome nema ništa čudno, jer sama iskra ne nastaje tako lako. Iskre se događaju rijetko, ali kad se dogode posljedice mogu biti velike.

[Sigmund]

skeptik kaže:

Izum pisma, kao i izum kotača, također su bile male slučajne iskre koje su se onda rasplamsale. U nekim drugim dijelovima svijeta, ta iskra se eto nije dogodila. U tome nema ništa čudno, jer sama iskra ne nastaje tako lako. Iskre se događaju rijetko, ali kad se dogode posljedice mogu biti velike.

Pojava pisma se obično objašnjava pojavom "hidrauličkih civilizacija" u kojima se pismo pojavilo zbog potrebe vođenja evidencije o poljoprivrednim viškovima, pa zatim o porezima, pa onda i ostalim birokratskim stvarima. Dakle, pismo se nije imalo razloga pojaviti prije tih civilizacija; te civilizacije se nisu mogle pojaviti prije pojave poljoprivrede, a poljoprivreda se nije mogla pojaviti prije stabilizacije klime nakon završetka posljednjeg ledenog doba, što je počelo negdje prije 10000 godina. Trebalo je nekoliko tisuća godina od prelaska sa načina života lovaca - sakupljača do sjedilačkog života, pa do pojave prvih civilizacija. A s obzirom da se pismo (baš kao i civilizacije) pojavilo na više mjesta neovisno, a u sličnim okolnostima, teško bi tu pojavu nazvali slučajnom.

[skeptik]

Sigmund kaže:

Pojava pisma se obično objašnjava pojavom "hidrauličkih civilizacija" u kojima se pismo pojavilo zbog potrebe vođenja evidencije o poljoprivrednim viškovima, pa zatim o porezima, pa onda i ostalim birokratskim stvarima. Dakle, pismo se nije imalo razloga pojaviti prije tih civilizacija; te civilizacije se nisu mogle pojaviti prije pojave poljoprivrede, a poljoprivreda se nije mogla pojaviti prije stabilizacije klime nakon završetka posljednjeg ledenog doba, što je počelo negdje prije 10000 godina. Trebalo je nekoliko tisuća godina od prelaska sa načina života lovaca - sakupljača do sjedilačkog života, pa do pojave prvih civilizacija. A s obzirom da se pismo (baš kao i civilizacije) pojavilo na više mjesta neovisno, a u sličnim okolnostima, teško bi tu pojavu nazvali slučajnom.

Ideje se javljaju slučajno, ali okolnosti su te zbog kojih ideja preživi i razvije se. U analogiji s požarom, iskra nastaje slučajno, ali od iskre će se raviti požar uglavnom u suhim krajevima s dosta zelenila. U pustinji ili monsunskoj prašumi nema požara, ma koliko god iskre frcale. Slično, mogu zamisliti da je nekom pala na pamet ideja pisma prije nego se javila potreba za evidencijom viškova i poreza, ali u takvim okolnostima ideja naprosto nije zaživjela. Da je početkom 20-og stoljeća netko predložio razvoj komjutera u svrhu industrije zabave, malo tko bi ga shvatio ozbiljno. Da je 80-tih netko rekao ajmo razvit internet kako bi se ljudi mogli družit putem facebooka, rekli bi mu da je lud.

[Sigmund]

skeptik kaže:

Ideje se javljaju slučajno, ali okolnosti su te zbog kojih ideja preživi i razvije se.

Slažem se. A i napisao sam "pojava pisma", a ne "zamisao o pismu". Zamisli je sigurno bilo puno ranije - postoji jedna kost iz paleolitika u koju su urezane mjesečeve mjene, što bismo mogli shvatiti kao neku vrstu pisma ili kalendara.

[3zuteminute]

mravac8 kaže:

Dakle, na postove u kojima nema objašnjenja zašto Inke nisu poznavale kotač neću više odgovarati.

Bio im je primitivna tehnologija...