Startup - dobro ili loše poduzetništvo?

[Marica Carica]

Razlika izmedju startupa koji se vrti oko PR-a i neke ozbiljne inicijative je u poslovnom planu. Treba traziti i citati poslovne planove. 'Tvrtke u zametku' koje u planu imaju nekakav serious business, imaju poslovni plan i razradjenu financijsku konstrukciju. Uglavnom su se vec probale financirati regularnim putem (banke) i negdje su na tom putu 'zapele'.

Treba obavezno pitati li su pokusali i u kojoj mjeri su financirani regularnim putem, tj od strane banke, te traziti uvid u tu prepisku. jer to vam je gratis 'risk assesment'. Ujedno odmah postavlja prst na bolnu tocku (=weakness) tj. razlog zbog kojeg ih banka ne zeli (dalje) pratiti. Na vama je da procijenite da li je ta sumnja opravdana ili ne odnosno da li je rizik za ulazak razuman ili nerazuman.

Na zalost takve se opcije ne nude na startup platformama, nego ako krenete lokalno po 'inkubatorima' tipa nesto kao ovi nasi poslovni andjeli itd., gospodarskim komorama i sl. (Go local. Sve kontrole su puno lakse ako vam je tvrtka u nekoj razumnoj blizini.)

Ja osobno nikad nisam ulozila novce u nekakav startup preko takve nekakve internet platforme. Niti opcenito u startup. Ali jesam u poduzeca u nekoj fazi razvoja. Koja imaju nekakav i poslovni i financijski 'history', na osnovu kojeg je moguce donijeti promisljen sud.

Takodjer me ne zanimaju iznosi od parsto kuna. A za iznose koji me zanimaju ne zelim da ishod ulaganja ovisi o nekakvoj imaginarnoj platformi koja danas posluje, a sutra mozda i ne. Kao i sve ostalo: netko zapocne trend, no u jednom trenutku trziste postane 'flodded', preplavljeno platformama koje imaju jedan te isti marketinski model. Jasno da ne mogu sve opstati.


Vecina startup platformi se naplacuje odmah u startu ulaganja. Docim je pravni polozaj ulagaca u slucaju propasti platforme poprilicno nejasan, mutan = nezasticen. Meni je to preskupo, pa sve da je i 500-600 kn.

[Marica Carica]

Od hrvatskih startupa sam gledala (i to samo gledala) samo jedan. Hypersferu Bojana Pecnika.
I to ne preko startup platforme. Niti preko andjela. Nego po sasvim desetoj liniji.

I imam prilicno jasno i argumentirano misljenje zasto se taj projekt nikako nije uspuo dici do razine svog potencijala, iako su jos negdje 2009./2010. sudjelovali na google campusu u vrijeme dok su google vizionari pokretali loon peoject of global internet accessibility. I iako ga vodi skolovan fizicar s medjunarosnom ekspertizom.

[nasmijanonebo]

Marica, mozes li reci zasto nije uspio taj projekt Hyposfera?
Proizvodjaci satelita se upetljali i izlobirali kocenje tog projekta? Vjerojatno lupetam

[zulualpha]

nasmijanonebo kaže:

Marica, mozes li reci zasto nije uspio taj projekt Hyposfera?
Proizvodjaci satelita se upetljali i izlobirali kocenje tog projekta? Vjerojatno lupetam

I mene to zanima. Jedino sto sam vidio je to da su letjeli po hangaru sa nekim baloncicem. To danas klinci rade sa hoby king igrackama. Zanima me da li su otisli dalje od toga.

[rocker1987]

Marica Carica kaže:

Razlika izmedju startupa koji se vrti oko PR-a i neke ozbiljne inicijative je u poslovnom planu. Treba traziti i citati poslovne planove. 'Tvrtke u zametku' koje u planu imaju nekakav serious business, imaju poslovni plan i razradjenu financijsku konstrukciju. Uglavnom su se vec probale financirati regularnim putem (banke) i negdje su na tom putu 'zapele'.

Treba obavezno pitati li su pokusali i u kojoj mjeri su financirani regularnim putem, tj od strane banke, te traziti uvid u tu prepisku. jer to vam je gratis 'risk assesment'. Ujedno odmah postavlja prst na bolnu tocku (=weakness) tj. razlog zbog kojeg ih banka ne zeli (dalje) pratiti. Na vama je da procijenite da li je ta sumnja opravdana ili ne odnosno da li je rizik za ulazak razuman ili nerazuman.

Na zalost takve se opcije ne nude na startup platformama, nego ako krenete lokalno po 'inkubatorima' tipa nesto kao ovi nasi poslovni andjeli itd., gospodarskim komorama i sl. (Go local. Sve kontrole su puno lakse ako vam je tvrtka u nekoj razumnoj blizini.)

Ja osobno nikad nisam ulozila novce u nekakav startup preko takve nekakve internet platforme. Niti opcenito u startup. Ali jesam u poduzeca u nekoj fazi razvoja. Koja imaju nekakav i poslovni i financijski 'history', na osnovu kojeg je moguce donijeti promisljen sud.

Takodjer me ne zanimaju iznosi od parsto kuna. A za iznose koji me zanimaju ne zelim da ishod ulaganja ovisi o nekakvoj imaginarnoj platformi koja danas posluje, a sutra mozda i ne. Kao i sve ostalo: netko zapocne trend, no u jednom trenutku trziste postane 'flodded', preplavljeno platformama koje imaju jedan te isti marketinski model. Jasno da ne mogu sve opstati.


Vecina startup platformi se naplacuje odmah u startu ulaganja. Docim je pravni polozaj ulagaca u slucaju propasti platforme poprilicno nejasan, mutan = nezasticen. Meni je to preskupo, pa sve da je i 500-600 kn.

Napokon netko tko razmišlja slično kao i ja.

[rolandus]

Vidim da postoji prilično nerazumijevanje razlike između standardnog poduzeća i startupa, pa se ovima drugima uglavnom prišiva etiketa lutrije i nerazumnog baloney ulaganja. Ipak neće biti da su svi ti startup ulagači baš tako da ne kažem 'mutavi'. Dobar dio njih dobro zna šta radi jer su ipak eto, investitori pa se po defaultu razumiju u pravila investiranja. Startup ulaganje znatno je složenija materija od klasičnog gdje postoje standardni parametri poput P/E i slično. Netko je spomenuo da je startup prvo tražio kredit banke. To bi bila ludost jer se za startup nikada ne uzima kredit, to je drugi svijet. Startup treba uzeti čim veći novac da bi mogao kontrolirati svoj postotak rasta tj da bi ga doveo do razine potrebne za momentum na tržištu. Zato svi oni koji pristaju na male runde zapravo sami sebe osuđuju na propast.

Jedina razlika između klasičnog poduzeća i startupa je u kontinuiranoj stopi rasta. A ta razlika je ogromna i glavni je interes ulagača da uloži. I dok lokalni restoran kao sasvim prihvatljiva investicija zbog svog lokalnog opsega ne može rasti po velikoj stopi i ne može rasti unedogled, dobro pogođeni startup raste stopom od 5-8% tjedno i samo nebo je granica - poduzeće sa prihodom 1000 EUR koje raste po stopi 1% tjedno nakon 4 godine zarađivati će 8000 EUR tjedno. Startup sa istom zaradom 1000 EUR koji raste 5% tjedno nakon 4 godine zarađivati će 24 mil EUR tjedno.

Ako prosječan uspješan startup vrijedi 120 mil USD a 1% njih uspijeva onda u prosjeku startup vrijedi preko 1 mil USD. To je razlog zašto investitori ulažu, dakle hladna statistika i matematika a ne lutrija. Statistički na svu zbrojenu financijsku vrijednost uspješnih startupa dolazi jednaka vrijednost startupa koji ne vrijede i koje će investitori otpisati. Ako zanemarimo investitore padobrance (koji ne znaju posao a nakupilo ih se dosta) pravi ulagači suvereno znaju šta rade.

Prosječna stopa rasta startupa koji su izašli na burzu je od 25 do 140% godišnje. Ako je potencijalno tržište veliko jasno je da su moguće astronomske zarade jer uglavnom standardan postotak korisnika postanu kupci ili pretplatnici. Za konstantan rast treba imati veliko tržište, veliku maržu i mali retention rate korisnika. Sve je to moguće prilično točno izračunati i predvidjeti šta će se dešavati. Tako je npr Facebook pratio stopu rasta Instagrama i kada je vidio da počinje rasti logaritamski postojala je opasnost da preuzme dio njegovog teritorija. To je idealna situacija za ulagače takvog startupa jer preuzimač obično nudi dvostruko više od realne vrijednosti samo da se riješi opasnosti. Znači to nije vrijednost Instagrama kao što su mnogi pogrešno percipirali već je to bila cijena koju je bio spreman dati Facebook da se riješi brige o konkurentu. Win win, uglavnom žestoke su to i složene igre. Ali i fascinantne, jer to je budućnost.

[rolandus]

nasmijanonebo kaže:

Marica, mozes li reci zasto nije uspio taj projekt Hyposfera?
Proizvodjaci satelita se upetljali i izlobirali kocenje tog projekta? Vjerojatno lupetam

Mislim da je to bilo narazumijevanje obje strane. Prvenstveno investitora koji nisu vjerojatno napravili osnove procjene. Zatim ekipe koja nije realno sagledala situaciju, jer taj startup nije imao letvicu visoko tj nije imao zaštićenu tehnologiju koja bi druge sprječavala da uđu.

Mislim da je to bio uglavnom promašaj domaćih investitora koji ne znaju osnove ovog posla ili se nisu pripremili.

Domaći startupi moraju biti svjesni da mogu konkurirati vani isključivo na dva načina. Ili velikim rundama kapitala (skoro nemoguće jer nisu na izvoru financiranja) ili visokom tehnologijom koju su zaštitili (npr Google Pagerank). Ovo drugo je također prilično nevjerojatno. Postoji treći način, sretno pogođen startup koji ima tehnologiju koju nije moguće nabrzinu iskopirati, ali takvom startupu vrijeme je neprijatelj.

Sve ostalo je bitka sa vremenom koju oni uglavnom odreda gube, što je praksa dosad i pokazala. Kako pratim domaću industriju i teme u medijima moram nažalost konstatirati da je 95% toga što se piše pogrešno tj to su floskule za javnost a ne informacije kako stvari zaista funkcioniraju.

[mako]

Nedavno sam spomenuo da sam sponzorirao jednu Kickstarter kampanju pa evo slučajnosti - nakon 4 godine je okončana kampanja. Neki Kanađani su tvrdili da mogu napraviti 3d printer i skener, All-in-one na bazi fotosjetljive smole i to sve za 100$. Rok je probijen još prije 2,3 godine, i ljudi su tražili povrat novca, ali zaludu je to govorit Kickstarteru.

Jutros stiže najnoviji update situacije u kojem se glavni vođa tima ispričava svima koji su podržali kampanju, ali da je vjerojatno došao definitivni kraj. Razlog toga zapravo nije obećavanja brda i dolina te nemogućnost da se održi riječ, tehnološka obećanja, rokovi itd. nego još bizarnije. Naime neki od njih u vlastitom timu je shvatio kako funkcionira svijet startupova i Kickstartera pa si je izgradio kuću u Kanadi na račun prikupljenog novca

Glavni od kampanje je sve prijavio policiji, ali teško da će to išta koristiti oštećenim stranama. Jedan od kampanjaca se našalio da smo sad svi ponosni vlasnici te neke kuće u Saskatchewanu.

Uglavnom... vrlo dobar primjer loše strane startup kulture. Brzo skupili lovu, a još brže i propali zbog nesposobnosti u vlastitim redovima a oštećenih stranaka na sve strane.

[Grimko]

Da nije taj jedan sa naših prostora? Barem porijeklom. To mi zvuči kao nešto što bi napravili naši. Isto kao i kupovanje automobila za poljoprivredne poticaje ili kad je čovijek dio poticaja od eu potrošio na renovaciju ili dogradnju kuće.

[rolandus]

Grimko kaže:

Da nije taj jedan sa naših prostora? Barem porijeklom. To mi zvuči kao nešto što bi napravili naši. Isto kao i kupovanje automobila za poljoprivredne poticaje ili kad je čovijek dio poticaja od eu potrošio na renovaciju ili dogradnju kuće.

To je nešto vrlo blisko našem mentalitetu. Početkom 2000 g. u vrijeme prvog startup buma bio je priličan broj stranih fondova u Hrvatskoj (danas je to nezamislivo) i svi su mislili ozbiljno. Tako je jedna poznata domaća IT firma dobila milijun EUR-a za razvoj poslovanja, a vlasnik je ni pet ni šest nego lovu potrošio na jahtu.

Kada su to fondovi saznali u kratkom roku su svi nestali netragom i do danas se nisu vratili. Kaže poslovica ne možeš bisere pred svinje (samo figurativno ali poanta je tu).

[rocker1987]

mako kaže:

Nedavno sam spomenuo da sam sponzorirao jednu Kickstarter kampanju pa evo slučajnosti - nakon 4 godine je okončana kampanja. Neki Kanađani su tvrdili da mogu napraviti 3d printer i skener, All-in-one na bazi fotosjetljive smole i to sve za 100$. Rok je probijen još prije 2,3 godine, i ljudi su tražili povrat novca, ali zaludu je to govorit Kickstarteru.

Jutros stiže najnoviji update situacije u kojem se glavni vođa tima ispričava svima koji su podržali kampanju, ali da je vjerojatno došao definitivni kraj. Razlog toga zapravo nije obećavanja brda i dolina te nemogućnost da se održi riječ, tehnološka obećanja, rokovi itd. nego još bizarnije. Naime neki od njih u vlastitom timu je shvatio kako funkcionira svijet startupova i Kickstartera pa si je izgradio kuću u Kanadi na račun prikupljenog novca

Glavni od kampanje je sve prijavio policiji, ali teško da će to išta koristiti oštećenim stranama. Jedan od kampanjaca se našalio da smo sad svi ponosni vlasnici te neke kuće u Saskatchewanu.

Uglavnom... vrlo dobar primjer loše strane startup kulture. Brzo skupili lovu, a još brže i propali zbog nesposobnosti u vlastitim redovima a oštećenih stranaka na sve strane.

Asti srca, jesam se nasmijao.

Još me zanima, koji kurac mu je trebalo 4 godine da u Kanadi naprvi kuću? Pa barem tamo dobije dozvole ko ništa.

[pinzgauer]

rocker1987 kaže:

Asti srca, jesam se nasmijao.

Još me zanima, koji kurac mu je trebalo 4 godine da u Kanadi naprvi kuću? Pa barem tamo dobije dozvole ko ništa.

Zato što je sam kopo temelje, radio knauf, postavljao laminat, kum mu je radio struju ali samo vikendom..i tak...oduži se to...
Ali je zato uštedio 20 hiljada za dvije godine starog Passata

[zulualpha]

Grimko kaže:

Da nije taj jedan sa naših prostora? Barem porijeklom. To mi zvuči kao nešto što bi napravili naši. Isto kao i kupovanje automobila za poljoprivredne poticaje ili kad je čovijek dio poticaja od eu potrošio na renovaciju ili dogradnju kuće.

Kriva predodzba. U svijetu ima puno vise i puno vecih prevaranata i nesposobnjakovica nego kod nas.

[Grimko]

Treba napomenuti da crowdfunding nije namjenjen ozbiljnim investitorima. I nitk od nas koji uplatimo desetak usd nekoj firmi nismo zapravo investitori. Na to treba gledati kao na modernizirano globalno žicanje. Tu se vrte pojedinačno mali iznosi,ali se skupi na količini. Lakše je naći milijun ljudi na netu sa nekoliko milijardi korisnika koji će svako uplatiti po jedan dolar i zaboraviti na to,nego jednog koji će iskeširati milju dolara. Disperzija odgovornosti. Jer se nećeš natezat oko 1,5,10 dolara. Prihvatiš da si popušio foru i ideš dalje,ali ako uložiš milju,e onda ćeš im visiti nad vratom.

[Anton]

Grimko kaže:

Treba napomenuti da crowdfunding nije namjenjen ozbiljnim investitorima. I nitk od nas koji uplatimo desetak usd nekoj firmi nismo zapravo investitori. Na to treba gledati kao na modernizirano globalno žicanje. Tu se vrte pojedinačno mali iznosi,ali se skupi na količini. Lakše je naći milijun ljudi na netu sa nekoliko milijardi korisnika koji će svako uplatiti po jedan dolar i zaboraviti na to,nego jednog koji će iskeširati milju dolara. Disperzija odgovornosti. Jer se nećeš natezat oko 1,5,10 dolara. Prihvatiš da si popušio foru i ideš dalje,ali ako uložiš milju,e onda ćeš im visiti nad vratom.

Netko je na temi o Rimcu stavio famozni Triton, tko ne zna o čemu se radi, neka pogleda ovu poveznicu:

http://www.iflscience.com/technology...-despite-being

[mako]

Zar to nije ona firma koja je obećavala umjetne škrge a na kraju napravila samo manje spremnike za kisik?

Grimko kaže:

Treba napomenuti da crowdfunding nije namjenjen ozbiljnim investitorima. I nitk od nas koji uplatimo desetak usd nekoj firmi nismo zapravo investitori. Na to treba gledati kao na modernizirano globalno žicanje. Tu se vrte pojedinačno mali iznosi,ali se skupi na količini. Lakše je naći milijun ljudi na netu sa nekoliko milijardi korisnika koji će svako uplatiti po jedan dolar i zaboraviti na to,nego jednog koji će iskeširati milju dolara. Disperzija odgovornosti. Jer se nećeš natezat oko 1,5,10 dolara. Prihvatiš da si popušio foru i ideš dalje,ali ako uložiš milju,e onda ćeš im visiti nad vratom.

Zapravo, čitao sam da se startup-ovi ne bi trebali oslanjat na crowdfunding kao glavni izvor financiranja, već se preporuča njima samima da ne prijavljuju svoj projekt dok već nisu prošli određenu fazu (poslije prototipa) te da Kickstarter koriste ponajviše kao reklamu za svoj proizvod. S obzirom da je Ks postao čunka u svijetu startup-ova, to ima smisla.

Dok većina prozivoda koji kreću od ničega imaju vrlo male šanse da skupe potrebnu lovu na Ks.

[Anton]

mako kaže:

Zar to nije ona firma koja je obećavala umjetne škrge a na kraju napravila samo manje spremnike za kisik?

Upravo ta.

[Marica Carica]

nasmijanonebo kaže:

Marica, mozes li reci zasto nije uspio taj projekt Hyposfera?
Proizvodjaci satelita se upetljali i izlobirali kocenje tog projekta? Vjerojatno lupetam

zulualpha kaže:

I mene to zanima. Jedino sto sam vidio je to da su letjeli po hangaru sa nekim baloncicem. To danas klinci rade sa hoby king igrackama. Zanima me da li su otisli dalje od toga.

Stize sa zakasnjenjem jer mi se nije dalo kucati

Ako se gleda CV znanstvenika koji ga razvija, ne vjerujem da nije znao postaviti i obraniti koncept u koji se toliko dao. Sto ce reci da je manjkavost najvjerojatnije ili A)tehnicke ili B)organizacijske/marketinske prirode.

A) Na prvi pogled projekt Hypersfera u odnosu na Google Loons concept izgleda kao match-made-in-heaven. Bili su prisutni na Googleovom campusu, i prvo pitanje koje se samo po sebi namece je kako i zasto njihov projekt nije izabran? Odnosno koje su komparativne prednosti projekta koji je izabran? I koji je odgovor tima Hypersfera na taj 'challenge'?

U video prezentacijama do kojih sam uspjela doci se vrlo puno naglaska stavlja na tehnicke specifikacije i mogucnosti Hypersfere, sto se sve sa time moze. medjutim se neznatno do nigdje ne moze naci ovo sto sam pitala za Loons, kao i opcenito koje su slabIje tocke projekta. Koje su prijetnje? Recimo ja bih voljela znati kako se takav 'balon' ponasa i koliko je osjetljiv u ekstremnim prilikama. Nevezano radilo se o ekstremnim vremenskim prilikama, opasnosti od terorizma, dronovima/spijunazi/Koliko je osjetljiv taj hrvatski zeppelin? Koje su mu slabe tocke i kako to rijesiti? Konkurencija?
Previse upitnika.

B) Fali im 3. bitna osoba u timu (Ovo je po meni najveci problem)
Osoba koju je znanstvenik izabrao za partnera je kompetentna za osnivanje i vodjenje poduzeca ali ne i za prodaju Hypersfere kao proizvoda. Moje osobno misljenje.

Treba im osoba koja zna na pravom mjestu i pravim ljudima ponuditi njihov proizvod. Kao i sposobna prodati ga. Bez te osobe NEMA dalje.

Da je Hypersfera moja, ja bih trazila takvu osobu i vezala ju udjelom u vlasnistvu nad patentom.

Dok ne postoji takva osoba ne bi razmisljala financijski uci u projekat.



Nadalje...

Iz cinjenice da buducnost traze u geopositioningu, monitoringu granica i sl, se da zakljuciti da su promijenili targeting market, a da se i dalje drze koncepta Hypersfere gotovo u izvorniku. Voljela bih cuti zasto?

Ako ne razumijete na sto tocno mislim ima usporediv simpatican primjer na temi Rimac Automobili. Kao.... ne prodaju oni automobile, osnovna djelatnost su im baterije (skraceno karikirano). A zovu se rimac automobili . E pa ovo je nesto slicno: razvijeno kao accessible internet carrier, sada nastavlja u smijeru monitoringa. Jer ocito ne moze naci trziste. Jos jedan neodgovoren: 'zasto' korak bas u tom smijeru. Zasto ne prilagodba, npr?

Dakle opcenito fali nekakav 'historijski', kronoloski pregled kako i zasto su donosene koje odluke (timeline).

Svrha takvog timelinea je bolje razumijevanje (potencijalnom) investitoru u sto se upusta.

[Marica Carica]

Bez obzira na financije koje su uspjeli skupiti, vjetar u ledja od strane Andjela i slicne promotivne aktivnosti, prica ide da je osnivac/izumitelj u jednom trenutku prihvatio posao (ako se ne varam) negdje na sjeveru Hrvatske. Sto se da usporediti sa potezom ocajnika. Ocito su financije zapele, a zivjeti se mora.

Kada znanstvenik koji se vratio u RH da bi razvijao ovaj projekat napusti isti, to je suptilni signal da je vrag odnio salu.

Gdje je sve novac skupljan pojma nemam. Sarenilo i netransparentno. mislim da je bila cak i jedna privatna investicija (donacija?) iseljenika iz US u visini 65k $. U trenutku kada je ponovno skupljen neki novac, dao je otkaz i vratio se u projekat.

To po meni nije neozbiljnost nego okolnosti.

[Marica Carica]

Od zlobnih komentara na koje sam nabasala je bio i 'evo jos jedan projekat koji je sam sebi svrha'.

Od takvih komentara mi zna navrijeti para na usi. Ne zato sto je jalno. Nego zato sto ljudi koji tako olako daju sud uglavnom nikad nista u zivotu nisu riskirali. I vise govore o onima koji su to rekli.


No u medjuvremenu je postalo ocito da sve skupa hibernira, vegetira i ceka svoju sansu. Ima li projekt potencijala za brakeout i hoce li (financijski) dovoljno dugo prezivjeti da to dozivi, je pitanje. Ja sam samo napisala ono sto meni smeta i zasto ne bih ulozila.


Bez obzira na ono sto je mene zasmetalo, disclaimer stavljam na Znanstvenika koji je razvio Hypersferu. U ciju etiku nimalo ne sumnjam. It is not just his project, it is his life.
I ne vjerujem da bi ikoji investitor postao ponosni vlasnik 1/1384 dijela nekretnine na Saskatchewanu (odnosno u ovom slucaju najvjetojatnije stana kod Dzamije )