Lolita (1962)

[Flemming]

Lyneova je verzija Lolitu prikazala više žrtvom i od knjige i od Kubrickovog filma.
Film je dosljedan i ima opravdanje.

Zanimljivo bi bilo usporediti koji je redatelj što "štrihovao".
Primjerice, ona scena u hotelu kad Quilty igrom riječi plaši Humberta bi odlično došle kod Kubricka ...!

.......

[Ljelja]

jel bila ikada ova novija Lolita iz 1997. u našim dvdtekama? ako netko ima nekakvu info u vezi toga. bila je nedavno na TV-u, ali izjalovili su mi se planovi da je pogledam neometeno u komadu.

žao mi je što se nije sačuvala integralna Kubrickova verzija Lolite. ovo što se danas gleda djelo je cenzure, a ne režisera.

[Cop 223]

Ljelja kaže:

jel bila ikada ova novija Lolita iz 1997. u našim dvdtekama? ako netko ima nekakvu info u vezi toga. bila je nedavno na TV-u, ali izjalovili su mi se planovi da je pogledam neometeno u komadu.

žao mi je što se nije sačuvala integralna Kubrickova verzija Lolite. ovo što se danas gleda djelo je cenzure, a ne režisera.

Ja mislim da ima u mojoj videoteci na kaseti, poprilicno sam siguran da je ima, a za DVD nisam siguran. Pogledam pa ti javim

[arenx]

Meni je super knjiga, i prva i druga verzija sve 5.

[Zairra]

Lolita, o kakvo veličanje pedofilije!

[Ljelja]

Cop 223 kaže:

Ja mislim da ima u mojoj videoteci na kaseti, poprilicno sam siguran da je ima, a za DVD nisam siguran. Pogledam pa ti javim

eh kazete...pa zar u vas još kazete u videotekama? u Hrvatskoj više uopće ne žele biti romantični u tom smislu. to mi baš fali. kad, recimo, idem starcima na cijeli dan na neki praznik, dođe mi da u videoteci posudim koju kazetu, jer starci imaju VHS, a ne DVD player. ali - ne budem. nema više kazeta ni za lijek.

back to Lolita. naime, ja mislim kako se Kubrickova koncepcija podosta razlikuje od Lyneove. kao prvo, ne bih htjela vući paralele između književnog i filmskog izričaja, cijeniti ću Lolitu samo u paketu svakog pojedinačnog medija i autora.

ono što je osnovna razlika između Nabokovljeve Lolite (osim što je njegova jedina pravi original), Lyneove Lolite i Kubrickove jest da Kubrick daje satiričan komentar knjizi. on ju da, interpretira, ali njegov film je zapravo još više komentar priče nego njezino prenašanje na medij filma. utoliko se Kubrickova Lolita mora obraditi ne samo sa stajališta kako je to Nabokov zamislio, nego još više ustvari kakvu je to kritiku književnoj Loliti napravio Kubrick svojim filmom. ja to gledam više kao filmsku recenziju knjige. baš najviše u tom smislu, mislim da je deplasirano uspoređivati Sellersovog Quiltyja s književnim. upravo kroz taj lik Kubrick je dao svoj komentar cijeloj ideji pedofilije i sličnih sodomija.

[sleng]

zairra kaže:

Lolita, o kakvo veličanje pedofilije!

da, a manekenke, mažoretkinje i ostala sranja to nisu???

[sleng]

Ljelja kaže:

eh kazete...pa zar u vas još kazete u videotekama? u Hrvatskoj više uopće ne žele biti romantični u tom smislu. to mi baš fali. kad, recimo, idem starcima na cijeli dan na neki praznik, dođe mi da u videoteci posudim koju kazetu, jer starci imaju VHS, a ne DVD player. ali - ne budem. nema više kazeta ni za lijek.

back to Lolita. naime, ja mislim kako se Kubrickova koncepcija podosta razlikuje od Lyneove. kao prvo, ne bih htjela vući paralele između književnog i filmskog izričaja, cijeniti ću Lolitu samo u paketu svakog pojedinačnog medija i autora.

ono što je osnovna razlika između Nabokovljeve Lolite (osim što je njegova jedina pravi original), Lyneove Lolite i Kubrickove jest da Kubrick daje satiričan komentar knjizi. on ju da, interpretira, ali njegov film je zapravo još više komentar priče nego njezino prenašanje na medij filma. utoliko se Kubrickova Lolita mora obraditi ne samo sa stajališta kako je to Nabokov zamislio, nego još više ustvari kakvu je to kritiku književnoj Loliti napravio Kubrick svojim filmom. ja to gledam više kao filmsku recenziju knjige. baš najviše u tom smislu, mislim da je deplasirano uspoređivati Sellersovog Quiltyja s književnim. upravo kroz taj lik Kubrick je dao svoj komentar cijeloj ideji pedofilije i sličnih sodomija.

gle, Lyne je obični egzibicionist što se vidi iz hrpe filmova i raspravljati u istoj rečenici o njemu i Kubricku je blago blasfemično

[ditta]

Ponor kaže:

Ne moze se izbjeci usporedjivanje s knjigom, kad je film napravljen prema jednoj od najboljih knjiga ikad napisanih. Kubrickova pogreska je bila to sto je uopce krenuo jednu takvu knjigu ekranizirati. Ne bih rekla da je pravo umijece prebaciti taj roman u scenarij zbog teme, cenzure itd., vec ga je nemoguce kako treba prebaciti u scenarij jer je preslojevit, previse je igre jezikom, knjiga je jednostavno jedini medij u kojem Lolita izgleda kak spada
Ima scena u kojoj Humbert slucajno dodirne Lolitinu ruku, skroz pri pocetku. U knjizi je taj dodir opisan savrseno, u detalje, kako se on osjeca u tom trenutku, kako se ona pokrenula, kakva je napetost u zraku, nevjerojatno. U filmu scena traje sekundu - dotaknu se, cudno se pogledaju, ona izadje. Upravo zbog toga film nije nesto posebno - jer je Lolita nevjerojatan roman zbog takvih scena, a ne zbog fabule. A to se u filmu izgubilo.

Upravo to!
Ili opis njenih koljena ili recimo faza kada ona prerasta iz djevojčice u djevojku, tijelo joj se mijenja, postaje drugačija...Sjećam se da sam se vraćala na te opise i po nekoliko puta.
Film je lijep na neki svoj način ali ne nudi ono što knjiga daje.

[filmash]

Vajta kaže:

Ne, ne, film je apsolutno

Naporno i dosadno...

Čuo sam da je knjiga izvrsna, ali nakon odgledanog filma nisam imao neku preveliku želju da je pročitam...

ja brijem da si ti najveći mrzitelj Kubricka na ovome forumu.....

[filmash]

Ed Wood kaže:

Ljudi, zašto vi uspoređujete knjigu s filmom?????
To nema nikakvog smisla, knjiga i film su dva potpuno različita medija i NE MOGU SE USPOREĐIVATI. To je klasično brkanje krušaka i jabuka.
Knjiga se uspoređuje s knjigom, a film s filmom, ne možete to miješati.
Može netko biti razočaran ekranizacijom neke knjige, to shvaćam, ali mislim da je notorna glupost izjava tipa-KNJIGA MI JE BOLJA OD FILMA.

apsolutno se slažem s tobom....nemogu podnjeti ljude koji jednostavno izjave,knjiga mi je bolja od filma.....to nema nikakvoga smisla

[arenx]

ditta kaže:

Upravo to!
Ili opis njenih koljena ili recimo faza kada ona prerasta iz djevojčice u djevojku, tijelo joj se mijenja, postaje drugačija...Sjećam se da sam se vraćala na te opise i po nekoliko puta.
Film je lijep na neki svoj način ali ne nudi ono što knjiga daje.

Meni su bili ludilo opisi majke,bujna plavuša...itd,pa kad ga je zavodila, san većine muškaraca, a njemu odvratno, za krepat,lik je genijalan.

[ditta]

arenx kaže:

Meni su bili ludilo opisi majke,bujna plavuša...itd,pa kad ga je zavodila, san većine muškaraca, a njemu odvratno, za krepat,lik je genijalan.

Ili kad moraju skupa u krevet. On bi se najradije uvukao u krevet male Lo.
Cijela knjiga je jedna dobra i vrlo prefinjena perverzija.
No, tema je film, ne knjiga.

[Ljelja]

knjiga je medij koji daje mašti na volju neusporedivo više od filma. film servira gotovu, ograničenu sliku, očekivao ju netko takvom ili ne. film nameće svoju ideju, a knjiga ju inspirira, provocira. time nam daje daleko veću kreativnu slobodu.

baš sam se sjetila što se tiče od scena koje ditta opisuje, kada Humbert mora spavati sa starom Hazeovom. Kubrick je jednu prebacio na film navodno vrlo doslovno, što je bio jedan od najvećih šokova za tadašnje cenzore. taj dio u filmu srezan je na minimalac i totalno izgubio svoj prvobitni oblik i namjeru. škare su morale raditi još na puno mjesta...mislim da će mi jedna od najvećih neispunjenih želja ostati to što nikada neću vidjeti Lolitu kakvom ju je Kubrick htio prikazati.

[Cop 223]

Mozda bi tada bila satira u rangu Strangelova. Steta

[Marguerite]

Ja sam od onih izuzetno rijetkih kojima se rimejk Lolite ipak vise svidio od Kjubrikovog. A inace mrzim rimejkove

[teen_spirit]

upravo dovrših gledanje kubrickovog filma...

po mom mišljenju obje su ekranizacije samo stvar pristupa, stava redatelja prema temi...kubrickov film je osuda pedofilije, kao i društva koje je omogućava (humbert je prikazan gotovo nakazno), dok lyneov ustvari govori o ljubavnoj vezi u koju su obje strane ušle svjesno. Naravno, Lyne ne odobrava pedofiliju, ali se uopće ni ne osvrće na nju.

I da-slažem se s tim da se film i knjiga ne mogu uspoređivati, ali moram reći da oba filma knjizi nisu ni do koljena...ni po radnji, ni po tonu, ni po atmosferi...dobri su jedino ako ih se promatra svakog posebno. U knjizi postoji hrpa stvari koje su oba redatelja izostavila, a mogle su se savršeno iskoristiti i uklopiti...a što se tiče stava samog Nabokova o problemu o kojem piše....pa, rekla bih da je on negdje između-ako ništa drugo, ne ide u krajnosti.

Inače, definitivno najbolje u Kubrickovoj Loliti je scena u kojoj Humbert pokušava razgovarati s Lolitom o njihovim problemima, objašnjava joj zašto je ljubomoran, i da ga Beardsley deprimira i sve, a ona ga samo napola sluša i puše balone, i onda on poludi i zadere se: Stop doing that!, a ona se od tog sva strese.......ma, genijalno!

[cul-de-sac]

žalosno ali istinito-nula od redatelja,odnosno nula od autora poput lynea bio je sretniji i bolji izbor za ekranizaciju lolite od inače genijalnog kubricka...

[sunshinestar]

Tisuću lica Lolite – seks i umjetnost na omotima Nabokovljevih romana


U New Yorku je izdana knjiga Lolita – povijest djevojke s omota knjige: roman Vladimira Nabokova u umjetnosti i dizajnu (Lolita — The Story of a Cover Girl: Vladimir Nabokov’s Novel in Art and Design). 80 dizajnera izreklo je svoje mišljenje kako bi trebao izgledati idealni omot Lolite. Sastavljač albuma, proučavatelj Nabokova Jurij Leving, proanalizirao je polustoljetnu povijest knjige i njezine vizualne reprezentacije.

Nabokov je bio jako strog prema vizualnoj umjetnosti. Što je za njega bilo glavno na slici, filmu?
Bio je učenik genijalnog Dobužinskog, iako ne i najmarljiviji. Nije podnosio apstraktnu umjetnost. Salvadora Dalija jednom je nazvao blizancem Normana Rockwella kojeg su u djetinjstvu kidnapirali Cigani. U zreloj dobi obožavao je stripove. Od filmova najviše je volio komedije, a u privatnim razgovorima nije se najpozitivnije izjašnjavao oko ekranizacije Lolite Stanleya Kubricka. Govorio je da je film snimljen „očima putnika koji leži u kolima hitne pomoći“. Međutim, na marketinški trik, koji se sastojao u crtanju djevojčica u izazovnim pozama, gledao je kao na neizbježno zlo koje će pomoći uspješnoj prodaji knjige. A u književnom marketingu nitko se nije mogao mjeriti s Nabokovom.
Što je Nabokov mislio o pokušajima „vizualizacije“ njegovog teksta? Nije li smatrao da omot Lolite svodi taj genijalan roman na jednu-jedinstvenu temu, na seks?
Nabokov je bio kategorički protiv prikazivanja mladih gospođica na omotima. No prema nimficama odnosio se s određenom dozom popustljivosti. Zabavljalo ga je francusko izdanje Gallimarda u mekom uvezu – s prednje strane gleda nas djevojčica sa svijetlosmeđim kikicama, a sa stražnje strane vidimo njezin zatiljak, razdjeljak i te dvije kike. Na taj način kao da se tekst romana nalazi u glavi glavne junakinje.
Što su ilustratori napravili kako bi istaknuli da se radi upravo o dječjoj seksualnosti, a ne o seksualnosti općenito?

Samo na američkom kontinentu Lolita se u prosjeku prodaje po 50 tisuća primjeraka svake godine. Roman će privlačiti čitatelja neovisno o tome kakva se slika nalazi na njegovim koricama. Zbog toga su aluzije na dječju seksualnost sa zdrobljenim bombonima i ružom za usne prije danak konvencionalnosti. Izvanredan primjer su ilustracije za Nabokovljeva djela u Playboyu. U 60-im uredništvo je od Roberta Parkera i Rolanda Ginzela naručilo ilustracije za prijevode romana Očaj i Uhoda, a također za ulomke iz romana Ada. Postoje i kritička mišljenja Nabokova o tim ilustracijama. U jednom od telegrama očitao je bukvicu umjetniku za nerealistični prikaz poprsja Ade, rekavši mu da uzme instrukcije iz anatomije. A prikaz dvaju ljubavnika koji se ljube strasno u noći nazvao je „dvjema odvratnim žabama“.
Zanimljiv slučaj dogodio se s radom poznatog dizajnera Johna Galla koji je naručila respektabilna izdavačka kuća Random House. Isprva je Gall u krupni plan stavio ženske usne u vertikalnoj poziciji na omot Lolite, te na taj način dao slici, koja istovremeno podsjeća na usta i genitalije, snažnu dvoznačnost. Reakcije na taj odvažni postupak su bile suprotne; jedan od urednika je pomahnitao od bijesa, a drugi je zamolio umjetnika da mu napravi kopiju te ju je uokvirio. Na kraju je knjiga bila objavljena s tim istim usnama, ali u horizontalnoj reprodukciji.
Što mislite o ruskim omotima?


U većini slučajeva to su sekundarni uzorci koji upotrebljavaju već postojeće slike: klasična djela slikarstva, atraktivne nimfice, fragmenti reklamnih plakata. Posebna kategorija ruskih omota su jednostavni isječci iz holivudskih filmova. Recimo, krajem prošlog stoljeća, kad je bila izuzetno popularna druga ekranizacija Nabokovljeva romana (film Adriana Lynea), izašlo je barem šest ruskih izdanja s licima glumaca Jeremya Ironsa i Dominique Swain. Uzgred rečeno, film Lynea nije uspio u Americi, jer je neposredno prije Kongres SAD-a donio zakon o sprečavanju dječje pornografije, pa su se distributeri uplašili. A u Jeljcinovoj Rusiji distributeri se nisu imali čega plašiti.



Predstava ruskih izdavača o Loliti odgovara rečenici Sergeja Dovlatova koji je Nabokovljevu junakinju nazvao „tipičnom ruskog gospođicom“. Prikazivali su je i kao djevojku u mornarskoj bluzi i na pozadini ruskih breza. Bilo je i neobičnih događaja: izdanje Lolite iz 1997. (u seriji Ruska ljubavna proza XX. stoljeća) koristi očaravajući profil djevojke – fragment s postera iz sredine prošlog stoljeća koji reklamira muške ovratnike. Na omotu se vidi samo istrgnuta iz konteksta ženska glava, ali u originalnoj verziji njezin tvorac Joseph Leyendecker stavlja fokus na muškarcu koji stoji iza djevojke. Naime, umjetnik je bio homoseksualac.
Od neadekvatnih omota ne možemo ignorirati djevojku s platna Gustava Klimta, odrezanu do koljena i s logom izdavačke kuće „Eksmo“ među njezinim preponama. Potom je nemoguće zamisliti da bi jedna zapadna izdavačka kuća stavila na stražnju koricu knjige obnaženu djevojčicu kako si je to dopustila moskovska izdavačka kuća Tf-Progress. To nije stilizacija ni crtež, nego suvremena fotografija konkretne maloljetne gole djevojčice koja prenosi percepciju romana u potpuno drugi registar.
Dobar omot je pokušaj zajedničkog stvaranja, on mora biti upečatljiva i originalna interpretacija. No što je roman složeniji, teže je umjetniku u ograničenoj formi istovremeno izraziti glavnu ideju djela i proizvesti umjetničku gestu. Naravno, ne smije se pritom zaboraviti da se mora ispuniti želja izdavača i kupca u uvjetima surove konkurencije. Lolita je složeno djelo zato što nas tjera da izrazimo svoj stav u odnosu na glavne junake, da prevladamo estetsku privlačnost teksta te se snađemo u etičkom labirintu (koga više simpatiziramo – Lolitu ili Humberta? tko je koga prvi zaveo? što napraviti s otrcanim svijetom puritanske Amerike 50-ih godina?).

http://hr.rbth.com/arts/2013/08/25/t...ana_21639.html