Reforma obrazovanja

[klokanovac]

Mitzi kaže:

Ne znam za druge, ali ja svakako vidim problem u učenju napamet i nepovezivanju nastavnih sadržaja sa stvarnim životom. Na mnoge stvari ne mogu utjecati jer mi je zadan nastavni program i zato ne mogu dočekati da se nešto promijeni. Matematika nije sama sebi svrha već moćno oružje u rukama onih koji žele razmišljati. Učenike pokušavam usmjeriti na razmišljanje, preispitivanje danih im informacija. Tražim od njih da daju vlastito mišljenje, da dolaze do vlastitih "otkrića". Ali vjerujte mi da današnje društvo i roditelji smatraju ovakav način rada maltretiranjem djece. Zašto bi djeca trebala nešto razmišljati, njima je to teško.

Ma dajte molim vas, od djece svi stvaraju mentalne invalide (počevši od njihovih roditelja).

Još jednom ponavljam - stalo mi je do reforme školstva i nadam se da ću je dočekati prije mirovine (sad imam 20 godina staža )

E svaka čast za napisano, slažem se u svemu.

Vidim da si Podravec ko i ja. Koprivnica ili...?

[mukotrpak]

red_shrike kaže:

Što se informatike tiče nedavno sam čuo što rade u 5 osnovne... strašno nešto. Zapravo replika ostatka sustava gdje djeca uče stvari na pamet i bez ikakvog razumijevanja o onome što uče. Slijepo kopiranje naredbi koje će se zapamtiti do prvog ispita i nakon toga zaboraviti kao da se nikada nisu učile. I nije samo takva informatika, takvo je sve. Čitava stvar je zapravo suluda, jer ne samo da se na pamet uče predmeti koji su većinski faktografski, već i predmeti koji zahtijevaju razumijevanje i promišljanje. Još gore, nastavnici/profesori tu ne vide ništa sporno. Upravo zato je potrebno mnogo više od kurikularne reforme, potrebna je sveukupna reforma obrazovnog sustava skupa sa promjenama u kadru.

A što očekuješ od informatike u PETOM razredu? Da shvatiš uopće što je to računalo i kako radi operacijski sustav moraš imati golemo predznanje. Osnovna škola služi skupljanju predznanja i usvajanju motoričkih vještina kao što je držanje olovke i kontrolirano povlačenje po papiru. Takvim klincima dati tablet znači stvoriti debila koji se neće znati ni potpisati.

[klokanovac]

mukotrpak kaže:

A što očekuješ od informatike u PETOM razredu? Da shvatiš uopće što je to računalo i kako radi operacijski sustav moraš imati golemo predznanje. Osnovna škola služi skupljanju predznanja i usvajanju motoričkih vještina kao što je držanje olovke i kontrolirano povlačenje po papiru. Takvim klincima dati tablet znači stvoriti debila koji se neće znati ni potpisati.

Kako upaliti računalo, osnove OS-a, što je što na računalu, kako izgleda matična ploča, pojmovi softver i hardver, pa to se sve nauči u par mjeseci. Mi smo to imali u sklopu Tehničke kulture. Ja sam za to da tako i ostane. Stvarno ne vidim svrhu šopanja klinaca novim gomilanjem gradiva, koje će se u biti samo ponavljati, jer se prava IT struka tek uči u srednjoj ili na studiju. Velim, ako i kasnije počnu s time, nitko neće izgubiti ništa. Isto je i s Engleskim. Ja bih taj predmet stavio u srednju, gdje bi ga učenici učili kvalitetno, ali ono mislim, stvarno kvalitetno, kao da su na tečajevima. U 4 godine bi ga sigurno naučili bolje govoriti i razumjeti nego u 8 prema sadašnjem modelu. U osnovnim školama bih više stavljao fokus na temeljne vještine, koje su opća kultura.

[mukotrpak]

klokanovac kaže:

Kako upaliti računalo, osnove OS-a, što je što na računalu, kako izgleda matična ploča, pojmovi softver i hardver, pa to se sve nauči u par mjeseci. Mi smo to imali u sklopu Tehničke kulture. Ja sam za to da tako i ostane. Stvarno ne vidim svrhu šopanja klinaca novim gomilanjem gradiva, koje će se u biti samo ponavljati, jer se prava IT struka tek uči u srednjoj ili na studiju. Velim, ako i kasnije počnu s time, nitko neće izgubiti ništa. Isto je i s Engleskim. Ja bih taj predmet stavio u srednju, gdje bi ga učenici učili kvalitetno, ali ono mislim, stvarno kvalitetno, kao da su na tečajevima. U 4 godine bi ga sigurno naučili bolje govoriti i razumjeti nego u 8 prema sadašnjem modelu. U osnovnim školama bih više stavljao fokus na temeljne vještine, koje su opća kultura.

Čovječe božji, gdje ti živiš! Na tehničkom više ne koriste luk i pilice jer se mamina kristalna, indigo i ostala feces djeca mogu porezati i , ne daj bože, vidjeti krv i to vlastitu! Zar misliš da bi roditelji dopustili djeci uporabu štafcigera, i to križnog, da rastavljaju računalo? Pa na to se mogu nabosti! Svako korištenje računala u osnovnoj školi, a bome i nižim razredima srednje, je baš ono protiv čega se bune genijalci: bubanje napamet, bez razumijevanja jer ne možeš shvatiti kako to radi ako ne znaš puno toga. Kakve osnove OSa ako ne znaš što je operacijski sustav, čemu služi, što je kernel, što je ROM i RAM, što su periferije. Bez poznavanja Von Neumannove arhitekture svaki rad s računalom je bubanje napamet.

[red_shrike]

mukotrpak kaže:

A što očekuješ od informatike u PETOM razredu? Da shvatiš uopće što je to računalo i kako radi operacijski sustav moraš imati golemo predznanje. Osnovna škola služi skupljanju predznanja i usvajanju motoričkih vještina kao što je držanje olovke i kontrolirano povlačenje po papiru. Takvim klincima dati tablet znači stvoriti debila koji se neće znati ni potpisati.

Majko isusova. Gle, nemoj raditi mentalne invalide od djece. Razumijeti što rade naredbe "mkdir invalid", "touch mentalni", "chown ucenik:razred mentalni invalid" ne zahtijeva ništa posebno, a pogotovo ne ovo sve što si naveo. Ako to nisu u stanju shvatiti jer nisu intelektualno dovoljno razvijeni onda je zapravo riječ u tom specifičnom slučaju o mentalno retardiranoj i zaostaloj djeci za koju postoje posebne škole.

mukotrpak kaže:

Svako korištenje računala u osnovnoj školi, a bome i nižim razredima srednje, je baš ono protiv čega se bune genijalci: bubanje napamet, bez razumijevanja jer ne možeš shvatiti kako to radi ako ne znaš puno toga. Kakve osnove OSa ako ne znaš što je operacijski sustav, čemu služi, što je kernel, što je ROM i RAM, što su periferije. Bez poznavanja Von Neumannove arhitekture svaki rad s računalom je bubanje napamet.

Bubanje na pamet se radi jer je tako sustav posložen, ne samo iz informatike već i iz svih ostalih predmeta. Sustav je tako posložen jer je lakše podučavati na taj način, zahtiejva minimalno dodatnog truda na obje strane. To što se sve to zaboravi ekspresno brzo i zapravo služi samome sebi je druga priča.

klokanovac kaže:

Stvarno ne vidim svrhu šopanja klinaca novim gomilanjem gradiva, koje će se u biti samo ponavljati, jer se prava IT struka tek uči u srednjoj ili na studiju.

Od kuda te opsesije da je informatika u školi strukovna edukacija?

klokanovac kaže:

Velim, ako i kasnije počnu s time, nitko neće izgubiti ništa.

Naravno da hoće, i to mnogo toga. Do srednje već moraju ipak znati kako pisati dokumente.

klokanovac kaže:

Isto je i s Engleskim. Ja bih taj predmet stavio u srednju, gdje bi ga učenici učili kvalitetno, ali ono mislim, stvarno kvalitetno, kao da su na tečajevima. U 4 godine bi ga sigurno naučili bolje govoriti i razumjeti nego u 8 prema sadašnjem modelu. U osnovnim školama bih više stavljao fokus na temeljne vještine, koje su opća kultura.

Ovo si već rekao više puta, ali je i dalje netočno. Sve studije i iskustva govore o tome da se jezici moraju učiti što je ranije moguće jer se tada brže, lakše i bolje nauče nego kasnije.

[klokanovac]

red_shrike kaže:

Naravno da hoće, i to mnogo toga. Do srednje već moraju ipak znati kako pisati dokumente.

Za to ti ne treba posebna informatička edukacija. Dovoljno je da se samo malo poigraš s Office alatima i svladao si 5% ECDL-a, što je osnovnjacima uvrh glave za pisanje dokumenata u Wordu.

Ovo si već rekao više puta, ali je i dalje netočno. Sve studije i iskustva govore o tome da se jezici moraju učiti što je ranije moguće jer se tada brže, lakše i bolje nauče nego kasnije.

Majko mila. Odrasli ljudi se cijelog života usavršavaju, prekvalificiraju, obrazuju i studije izvale ovakve prosere, kako odrasla osoba ne može naučiti koliko može naučiti malo dijete, ma mislim, stvarno bih volio upoznati te ljude koji ih provode, njihovo puno ime i prezime. Fenomeni za Nobela jebote.

[klokanovac]

mukotrpak kaže:

Čovječe božji, gdje ti živiš! Na tehničkom više ne koriste luk i pilice jer se mamina kristalna, indigo i ostala feces djeca mogu porezati i , ne daj bože, vidjeti krv i to vlastitu! Zar misliš da bi roditelji dopustili djeci uporabu štafcigera, i to križnog, da rastavljaju računalo? Pa na to se mogu nabosti! Svako korištenje računala u osnovnoj školi, a bome i nižim razredima srednje, je baš ono protiv čega se bune genijalci: bubanje napamet, bez razumijevanja jer ne možeš shvatiti kako to radi ako ne znaš puno toga. Kakve osnove OSa ako ne znaš što je operacijski sustav, čemu služi, što je kernel, što je ROM i RAM, što su periferije. Bez poznavanja Von Neumannove arhitekture svaki rad s računalom je bubanje napamet.

Je normalno, a kaj bi trebali? Jel ti znaš kaj znači Tehnička kultura uopće? I o čemu ja pišem ovdje?

[red_shrike]

klokanovac kaže:

Za to ti ne treba posebna informatička edukacija. Dovoljno je da se samo malo poigraš s Office alatima i svladao si 5% ECDL-a, što je osnovnjacima uvrh glave za pisanje dokumenata u Wordu.

Ne, nije. Jako pun ostvari se krivo nauči i fula kada "sam samo malo" radiš po tome.

klokanovac kaže:

Majko mila. Odrasli ljudi se cijelog života usavršavaju, prekvalificiraju, obrazuju i studije izvale ovakve prosere, kako odrasla osoba ne može naučiti koliko može naučiti malo dijete, ma mislim, stvarno bih volio upoznati te ljude koji ih provode, njihovo puno ime i prezime. Fenomeni za Nobela jebote.

Baš si ga prosrao sada. Pardon, nalagao jer ja to nisam rekao.

[klokanovac]

red_shrike kaže:

Ne, nije.

Osnove se nauče vrlo brzo i u korištenju računala nema neke posebne mudrosti. Ovo znam iz iskustva. Za korištenje računala, ne moraš znati njegove tehničke karakteristike, razlikovati ROM i RAM ili matičnu ploču. Ne moraš znati baš ništa od navedenih pojmova. Nisam ni ja znao kada sam prvi puta sjeo za računalo i krenuo pisati dokumente u Wordu.

Baš si ga prosrao sada. Pardon, nalagao jer ja to nisam rekao.

Sama izjava kako odrasli uče sporije od djece je prilično glupa, jer svi znamo da je brzina ustvari relativan pojam ovdje kod većine ljudi, ponajviše djece. Sama djeca ne uče jednakom brzinom i ne uče na jednak način. Odrasli se isto u mnogočemu međusobno razlikuju. Od kuda studije znaju kako tko uči i kojom dinamikom upija gradivo? Imaš recimo djece koja baš ništa nisu u stanju naučiti, a tu se djeca i odrasli generaliziraju.

[red_shrike]

klokanovac kaže:

Osnove se nauče vrlo brzo i u korištenju računala nema neke posebne mudrosti. Ovo znam iz iskustva. Za korištenje računala, ne moraš znati njegove tehničke karakteristike, razlikovati ROM i RAM ili matičnu ploču. Ne moraš znati baš ništa od navedenih pojmova. Nisam ni ja znao kada sam prvi puta sjeo za računalo i krenuo pisati dokumente u Wordu.

Tako ljudi nauče puno, ali isto tkao nauče jako puno krivo toga jer naprave korelacije koje pobrkaju sa kauzalnim vezama pa imaju đumbus. I fulaju jako puno toga.

klokanovac kaže:

Sama izjava kako odrasli uče sporije od djece je prilično glupa

I dalje je činjenica da djeca puno lakše nauče jezike nego odrasli, pa shodno tome strane jezike treba gurati što ranije, a ne što kasnije.

[klokanovac]

red_shrike kaže:

I dalje je činjenica da djeca puno lakše nauče jezike nego odrasli, pa shodno tome strane jezike treba gurati što ranije, a ne što kasnije.

Koje činjenice? Imaš i odraslih koji razvaljuju gradivo brže i bolje od djece. Jezici? Pa i odrasli ih nauče i to ne jedan, već njih pet ili deset.

[red_shrike]

klokanovac kaže:

Koje činjenice? Imaš i odraslih koji razvaljuju gradivo brže i bolje od djece. Jezici? Pa i odrasli ih nauče i to ne jedan, već njih pet ili deset.

Ja nisam nigdje rekao da odrasli ne mogu naučiti jezike, već da ih je lakše naučiti kao dijete. Čitaj sa razumijevanjem.

Učenje stranih jezika, pogotovo engleskog u srednjoj ili kasnije je kontraproduktivno i smiješno.

[mukotrpak]

red_shrike kaže:

Majko isusova. Gle, nemoj raditi mentalne invalide od djece. Razumijeti što rade naredbe "mkdir invalid", "touch mentalni", "chown ucenik:razred mentalni invalid" ne zahtijeva ništa posebno, a pogotovo ne ovo sve što si naveo. Ako to nisu u stanju shvatiti jer nisu intelektualno dovoljno razvijeni onda je zapravo riječ u tom specifičnom slučaju o mentalno retardiranoj i zaostaloj djeci za koju postoje posebne škole.



Bubanje na pamet se radi jer je tako sustav posložen, ne samo iz informatike već i iz svih ostalih predmeta. Sustav je tako posložen jer je lakše podučavati na taj način, zahtiejva minimalno dodatnog truda na obje strane. To što se sve to zaboravi ekspresno brzo i zapravo služi samome sebi je druga priča.


.

Buba se na pamet kad ne možeš shvatiti zbog čega se nešto događa pa onda bubaš. To nema veze sa sustavom obrazovanja već razinom predznanja. Klinci u osnovnjaku ne mogu shvatiti niti što je to OS a niti čemu služi ali mogu nabubati neke naredbe. Puno im lakše ide bubanje ako su prije toga nabubali engleski pa znaju značenje pojedinih naredbi kao što je kill all ili boot. I na kraju nabubaju nešto što prestane vrijediti za par godina. Do sad sam preživio ohoho OSova, od RT11 preko TOSa, DOSa, do pendžera i raznih inačica linuxa. Bez dubljeg znanja sve se svede na majmuna u svemirskom brodu.

[mukotrpak]

klokanovac kaže:

Je normalno, a kaj bi trebali? Jel ti znaš kaj znači Tehnička kultura uopće? I o čemu ja pišem ovdje?

Znam, znam, ali znaš li ti da je trend u odgoju djece zaštititi ih od svega i svačega pa i od tako ubojitih stvari kao što su obične škare, a o luku i pilici da ne govorim. Nije problem u školi već u roditeljima. U stvari, problem je u cijelom društvu koje dopušta previše zaštitničkim roditeljima da teroriziraju nastavnike a sami nisu u stanju odgojiti dijete.

[red_shrike]

mukotrpak kaže:

Buba se na pamet kad ne možeš shvatiti zbog čega se nešto događa pa onda bubaš. To nema veze sa sustavom obrazovanja već razinom predznanja. Klinci u osnovnjaku ne mogu shvatiti niti što je to OS a niti čemu služi ali mogu nabubati neke naredbe. Puno im lakše ide bubanje ako su prije toga nabubali engleski pa znaju značenje pojedinih naredbi kao što je kill all ili boot. I na kraju nabubaju nešto što prestane vrijediti za par godina. Do sad sam preživio ohoho OSova, od RT11 preko TOSa, DOSa, do pendžera i raznih inačica linuxa. Bez dubljeg znanja sve se svede na majmuna u svemirskom brodu.

Evo, držim u ruci knjigu "UNIX system V release 3" iz 1988, naredbe koje sam spomenuo su iste u toj knjizi kao i na najmodernijem linuxu jučer izašlom. To shvaćanje na koje se referenciraš ne postoji na ovoj razini. Ne postoji nikakvo potrebno predznanje da razumiješ ideju i koncept direktorija i njegovog stvaranja. Oni to uče sve na pamet, ne jer je potrebno neko fantomsko predznanje, već zato jer je tako sustav organiziran.

[svjpromatrac]

OTVORENO - Kurikularna reforma: oko čega su se sukobili premijer i resorna ministrica? (4.4.2018)

[Stipe23]

Na HRT-ovim stranicima ima otvoreno, 4. 4. je emisija vezana za reformu.

Uvodni prilog, o prosvjedima, o Glunčiću, i tadašnjem sedmosatnom sastanku i razgovorima o reformi koji su se taj dan odvili u Banskim dvorima. Pupovac i Štromar smatraju njegovu kandidaturu neprihvatljivom.
Sinčić je malo blegnuo o "klijentelističkom prepucavanju". Petrov kaže da su se "oni ideološki podijelili".

Petrov, koji je imao u programu zaustavljanje kurikularne reforme.

Divjakičin pomoćnik (posebni savjetnik) Alavanja kaže, Glunčić ne može voditi reformu.
Metodologija reforme ima zeleno svjetlo od neovisnih recenzenata, EK, i HAZU-ove primjedbe (hrvatski i povijest) su ili raščišćene, ili u tijeku.
Oko članova ERS je postignut dogovor, zakon o obrazovanju je pročišćen, o voditelju ERS nemamo dovoljno široko suglasje.

Bedekovićka (HDZ, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu) kaže, nije potrebno svako neslaganje i usuglašavanje stavova napuhavati.
Ne treba svaki takav proces senzacionalizirati, većinom nisu u startu stavovi isti niti su usuglašeni.
Tvrdi da nema trgovine Istanbulska za Kurikularnu reformu.

Puljak smatra da je priča gotova.
Navodi tri dijela procesa. Politički dio, stručni dio, entuzijazam.
Politički dio kaže da je gotov jer premijer ne vjeruje ministrici, a ministrica svom državnom tajniku. I tako u krug. Smatra to neviđenim u svijetu.
Na čelu stručnog povjerenstva je premijer koji nema veze sa strukom. Izbor ekspertne skupine, prošli je bio gotovo karikatura, sad ga se ponavlja. Ovaj zadnji triput je mijenjan, nakon što je završen natječaj je dodatno mijenjan, reforma više nije cjelovita nego se vade dijelovi.
Za entuzijazam ne treba puno govoriti.
Usput su demantirali Togonal i Puljak onog splitskog redikula što je malo trkeljao o tome što Puljak priča po vrtićima. Puljak je to dostojanstveno i korektno i konkretno demantirao.

Bedekovićka odgovara, o "transparentnosti" navodi da je bilo više kandidata u zadnjem izboru članova ERS, nego u onom prvom. Nije jasno kakve bi to imalo veze s "tranparentnošću" ili zašto je to isticala, obzirom da Puljak nije to stavio u fokus.
Neven Budak potom (točno) ispravlja i njenu umjetnu distinkciju između natječaja i poziva na kojoj je pokušala poentirati.
Navodi i da je Jokić radio strategiju, kroz nju osmislio reformu, i smatra da je prirodno smatrati ga najkompetentnijim da je vodi.

Selak kaže kako obrazovanje nije moguće depolitizirati. Cilj je imati kvalitetne ljude u sferi politike, a nestranačke osobe smatra izvorom mutnosti u priči.
HDZ je dao na raspolaganje obrazovanje HNS-u koji nema nikakav politički legitimitet. Pita zašto nisu dali MUP, nego obrazovanje, i time se tvrdi da "obrazovanje nije važno".
No, nije to bila stvar što je HDZ "dao", nego što je HNS tražio.
Također navodi da Plenković nije kompetentan.
Otklanja EK kao nepristrani čimbenik koji bi nama govorio što je dobro ili što nije.

Alavanja odgovara vezano uz entuzijazam, 80% roditelja podržava informatiku, 75% podržava hitni ulazak reforme u škole. Navodi da ga ipak još ima.
Navodi da je liberalna stranka dala stručnoj nestranačkoj osobi obrazovanje, s namjerom da depolitizira.
Selak zanima dalje New York i veleposlanik, te Štromar, pa su malo odlutali na s teme.

Fuchs navodi da treba politička podrška za bilo kakvu reformu. Spominje nacionalni okvirni kurikulum, kojega su donijeli dok je on bio ministar (negdje oko 2010.).
Nakon toga donosi se Strategija. Ima negativno mišljenje o toj strategiji.
Dolazi do nove izrade kurikuluma. Smatra da reformu sustava mora imati ministar i da cijeli proces mora ići kroz nadležno ministarstvo.
Sad imamo paralelne linije zapovijedanja. Smatra da je to problem u zadnjih 7 godina.
Za Glunčića kaže da ako ima bodove, ima bodove. Za njegovu izjavu o PISA testovima (koja je ne samo bila ružna za čuti, i ne samo da je bila pogrešna, nego je i pokazala koliko spomenuti državni tajnik za obrazovanje o PISA testovima nema blage veze) nije imao neko opravdanje ili objašnjenje.

Budak smatra da ministarstvo nije kapacitirano provoditi takav proces. Ministarstvo se bavi tekućim poslovima, ne bavi se strateškim planiranjima.
Ispravlja Fuchsa da je Strategija donesena 2014., prije 3 i pol godine. I podsjeća da je proces započet i tekao dobro, od izbora ERS nadalje, sve do promjene vlasti.

Togonal pita Selak kako će djeca posuđivati knjige za lektiru. Hoće li se desiti pitanja (npr. na maturi) iz lektire koja su djeci nepoznata jer im to profesor nije dao.
Selak smatra izbornost ponižavanjem književnosti kao znanosti. Zašto ne bi postojala izbornost formula iz matematike, ili perioda iz povijesti.

Navodi da svaka promjena može biti nabolje ili nagore. I da postoje dva izbora, nešto naše osmišljeno, ili prepisano izvana (i time dekontekstualizirano, i problem može biti financijske prirode). Time želi reći samo da reforma ne znači automatski "bolje".
Potom navodi da se ne može obećavati da ćemo "naučiti djecu kritički misliti" reformom, profesor je nositelj odogovrnosti, i subjekt. Navodi i problem oko ocjenjivanja kritičkog mišljenja.
Učenje napamet. Ne bubamo samo činjenice, nego kreiramo čitav imaginarni prostor u kojem se razvijamo na nekom prostoru. I učimo važno, potrebno, kroz vrijeme dokazano.
Smatra obećanja suprotnoga obećanjima lakog života.

Završne riječi.
Sljedeći tjedan 1500 ljudi, 72 škole, kreće obrazovanje nastavnog osoblja. Smatra da ove rasprave neće zasjeniti sadržaj.
Fuchs, treba prvo napraviti plan satnice u pojedinim razredima. Nadovezuje da se ovako "neće rasteretiti djecu".
Na ponovljeno pitanje Togonala potom kaže da ipak ne zna kako stoje stvari sa satnicom.
Budak bi da govore više stručnjaci, manje ekipa iz pozicija moći.
Selak još navodi da obrazovanje ne treba prilagođavati tržištu rada, nego da ga kreira. Treba razmisliti o poduzetništvu. Osnažiti ulogu profesora i dati im centralnu ulogu u društvu.


-Stipe

[Beljki]

Ova selakica ti meni prije nego sveučilišni profa dodje ko neka prposna tinejdžerka koja je odslusala prvi sat filozofije u gimnaziji, a i insce adolescentski misli da je popila svu pamet svijeta iako tek sto iz pelena izadje, pa se sad sa svima nateze i soli pamet uz puno energije, puno floskula i malo sadržaja.
S napomenom da je to općeniti dojam, nisam gledao emisiju.

[Canis Felix]

Jedina refrma obrazovananja koja u RH može polučiti uspjeh i kojom se može ostavariti općenarodna zaštita jest rušenje škola...po mogućnosti dinamitom, iako ni zrakoplovni napadi nisu rješenje koje bi se trebalo olako odbaciti...naravno, u gluho doba noći, dok djeca nisu u školama.

[Lem13]

Kako će prema novom zakonu roditelji moći odlučivati o onome što će djeca učiti u školi problem je zapravo postao jednostavniji. U novoj školi treba naprosto uvesti dvije grupe/smjene učenika od kojih bi jednu trebalo poučavati da je Zemlja ravna ploča, da su životinjske vrste nastale inteligentnim dizajnom itd. Onda bi roditelji jednostavno kod upisa djeteta odlučivali u koju grupu/smjenu žele upisati dijete i to je to.