Reforma obrazovanja

[fortinbras]

quadzilla kaže:

Kakve veze ima korištenje iPada ili olovke tijekom predavanja, u odnosu sa upoznavanjem djece sa robotikom i programiranjem,tj. STEM zanimanjima?

Daj mi objasni tu poveznicu? Robotika je budućnost ,i kao sve u Hrvatskoj, socijalisticko skolstvo zaostaje za cijelim svijetom , te imamo primjer gdje privatna osoba nabavlja 1000 robota,umjesto drzave, te ih donira da bi se medju djecom od najranije dobi mozda otkrio novi Tesla ili prof B. Jerbic, a ti meni stavljas link koji pokazuje kako u finskoj rješavaju zadatke na papiru i kalkulatorom??

Pa prvenstveno činjenica da nemaš pojma o problemima hrvatskog obrazovnog sustava te isključuje kao ozbiljnog sugovornika. Pa tako imamo od 2008. Robokup. Dakle, klincima ne trebaš kupovati robote, nego, pazi ovo, klinci izrađuju sami robote.
Postoje puno bolji načini da Bakić da svoj doprinos obrazovanju. Neka stipendira učenike koji se ističu u području robotike ili tehnologije općenito. Ili neka osnuje fond koji će financirati dijelove za izradu robota ili nešto slično tome.
A pravom nastavniku s pravim pristupom je dovoljna obična ploča i kreda da bi stvorio novog Teslu. To što ti to ne razumiješ, ni nakon članka koji sam ti linkao, ne daje ti pravo da pametuješ bez pokrića.

quadzilla kaže:

Inace u Estoniji se od prvog razreda krece sa robotikom i informatikom, al valjda socijalisti i hrv. skolstvo znaju bolje od tamo nekih estonaca

Strasno, vrlo visoki nivo trolanja. Bravo

a sad se ispričaj i zahvali na informiranju

[saurs]

quadzilla kaže:

Što je najgore u cijelom postu od kumeka, mislim da radi u školstvu.

Onda tek padneš u depresiju...

U naše obrazovanje idu uglavnom oni koji su propali u struci. Barem u tehničkim strukama. Rijetko je koji ing. s impresivnom karijerom otišao u obrazovni sustav što je najgora tragedija. Djecu uče moroni i besperspektivan kadar(velika čast izuzecima). Znam poneke sa svog faksa koji su bili najgluplji i struka ih niti nije nešto posebno zanimala ti su po školama profesori. To je stvarnost.

[GemsBond]

kumek kaže:

Što će točno ti roboti raditi u hrvatskom obrazovnom sustavu i čime će nas to lansirati u svjetske visine školstva?

Isto možeš napisati i za kompjutore i internet.

[GemsBond]

fortinbras kaže:

Finska je dokazala da za dobar obrazovni sustav tehnologija nije nasušno potrebna. Za razliku od inventivne metodike. Ali siguran sam da nemaš pojma kaj je to.

Tko kaže da mora biti ILI jedno ILI drugo?

Zašto ne bi bilo oboje, otvaralo bi se više mogućnosti?

[GemsBond]

quadzilla kaže:

http://www.index.hr/vijesti/clanak/l...ta/877758.aspx

Više je Nenad Bakić napravio s ovim potezom za hrvatsko školstvo nego sve vlade zadnjih 10 godina, a i više.

Svaka čast Bakiću.

Svatko od nas koji nije napravio ništa za školstvo više je napravio nego sve vlade zadnjih 10 godina, jer je zadnjih 10 godina samo uništavano.

Nenad Bakić je sigurno jako pozitivan lik i ovim poteznom je napravio mnogo više nego mnogi koji već desecima godina rade u sustavu.

[GemsBond]

quadzilla kaže:

Što je najgore u cijelom postu od kumeka, mislim da radi u školstvu.

Onda tek padneš u depresiju...

Strah od novoga koje se doživljava neprijateljom, a ne pomakom prema bolje. Često se može vidjeti kod uvođenja novih softvera u firmu.

[GemsBond]

fortinbras kaže:

Pa prvenstveno činjenica da nemaš pojma o problemima hrvatskog obrazovnog sustava te isključuje kao ozbiljnog sugovornika. Pa tako imamo od 2008. Robokup. Dakle, klincima ne trebaš kupovati robote, nego, pazi ovo, klinci izrađuju sami robote.
Postoje puno bolji načini da Bakić da svoj doprinos obrazovanju. Neka stipendira učenike koji se ističu u području robotike ili tehnologije općenito. Ili neka osnuje fond koji će financirati dijelove za izradu robota ili nešto slično tome.
A pravom nastavniku s pravim pristupom je dovoljna obična ploča i kreda da bi stvorio novog Teslu. To što ti to ne razumiješ, ni nakon članka koji sam ti linkao, ne daje ti pravo da pametuješ bez pokrića.


a sad se ispričaj i zahvali na informiranju

Kupljeni roboti i robokup se ne isključuju, jedino što se može dogoditi je da se više učenika zainteresira za robote. To mi ne izgleda kao loša ideja.

[GemsBond]

saurs kaže:

U naše obrazovanje idu uglavnom oni koji su propali u struci. Barem u tehničkim strukama. Rijetko je koji ing. s impresivnom karijerom otišao u obrazovni sustav što je najgora tragedija. Djecu uče moroni i besperspektivan kadar(velika čast izuzecima). Znam poneke sa svog faksa koji su bili najgluplji i struka ih niti nije nešto posebno zanimala ti su po školama profesori. To je stvarnost.

Kad bi bile bolje plaće, više kvalitetnih stručnjaka bi radilo po školama, tj. ne bi moralo egzistenciju rješavati u privatnom sektoru u kojem su u pravilu bolje plaće.

Kao što vidimo, život države na dug doveo je do toga da moramo godišnje vraćati 12 milijardi kuna kamata zato jer je cijela država prije živjela iznad mogućnosti. Tih 12 milijardi kuna bi se moglo uložiti u razne stvari, dio bi sigurno odlazio u obrazovanje, ovako im se još uzima kako bi se skupilo za 12 milijardi kamata.

[quadzilla]

fortinbras kaže:

Pa prvenstveno činjenica da nemaš pojma o problemima hrvatskog obrazovnog sustava te isključuje kao ozbiljnog sugovornika. Pa tako imamo od 2008. Robokup. Dakle, klincima ne trebaš kupovati robote, nego, pazi ovo, klinci izrađuju sami robote.
Postoje puno bolji načini da Bakić da svoj doprinos obrazovanju. Neka stipendira učenike koji se ističu u području robotike ili tehnologije općenito. Ili neka osnuje fond koji će financirati dijelove za izradu robota ili nešto slično tome.
A pravom nastavniku s pravim pristupom je dovoljna obična ploča i kreda da bi stvorio novog Teslu. To što ti to ne razumiješ, ni nakon članka koji sam ti linkao, ne daje ti pravo da pametuješ bez pokrića.


a sad se ispričaj i zahvali na informiranju

Znači slažemo se da Hrv. školstvo ima bezbroj problema
Bravo. Kada robotika i informatika postanu obavezni predmeti od prvog razreda kao u Estoniji, moći ćemo razgovarati o rješavanju jednog od većih problema hrv. školstva, koje zaostaje u svemu.

Na robokupu nastupa 30-tak škola, Bakić odjednom nabavlja robote za 166 škola radi ogromnog interesa djece i profesora, pametnome dosta.

Tvoje socijalističko trolanje gdje se plašiš upotrebe Ipada naspram ploče i krede te lupetaš sa linkovima opskurnih ljevičarskih portala, te diskvalificira kao bilokakvog sugovornika. A ispričavati se needuciranima socijalistima, ne pada mi napamet

[manchild]

U svim predmetima smanjen je opseg onoga što se uči, a povećan prostor za vježbu i povezivanje sa stvarnim životom

1. Reforma obrazovanja mora se provesti zato što...

- ishodi obrazovanja i rezultati naših učenika nisu onakvi kakve oni sami, ali i mi kao društvo, možemo ostvariti i kakve zaslužujemo. Zato što nam je škola, kao što je Stjepan Radić prije sto godina govorio, za biflante, a djeca uče da bi se pokoravala autoritetu. Zato što kao država 25 godina zanemarujemo odgoj i obrazovanje i najvredniji potencijal koji imamo, onaj ljudski. Zato što Hrvatska želi, može i zna puno bolje.

2. Prva generacija učenika mogla bi u reformiranu školu krenuti...

- Ako bude političke volje, zrelosti i usklađenosti u aktivnostima već u školskoj godini 2017./18. bi se po novim kurikulumima radilo u svim hrvatskim osnovnim i srednjim školama, i to u 1., 3. i 5. razredu osnovne te u 1. razredu srednje škole. Do školske godine 2020./21. predviđeno je da se u svim razredima radi po novim kurikulumima.

3. Reformirani sustav utjecat će na promjenu negativnog stava učenika prema školi?

- To je jasan cilj. Naš dosadašnji rad predstavlja tek početne korake do njega. Sigurno je da 430 ljudi koji su radili kurikulume to želi. Učenici su u središtu njihovog rada, a sve u dokumentima usmjereno je isključivo na njih, a ne na sadržaje.

4. Kurikularna reforma podrazumijeva smanjenje gradiva u školama - da ili ne? Ako da, u kojem postotku?

- Kurikularna reforma usmjerena je definiranju ishoda učenja, odnosno jasnih očekivanja što učenici trebaju znati i moći učiniti nakon razdoblja učenja i poučavanja. Ovime se Hrvatska odmiče od faktografije i činjenica k razvoju viših kognitivnih funkcija poput rješavanja problema, donošenja odluka, znanja o tome kako učiti, kreativnosti i inovativnosti. U svim predmetima smanjen je obim onoga što se uči, a povećan prostor za vježbu i povezivanje sa stvarnim životom. Predugo je kod nas škola za kviz, a ne za život.

5. Mijenja li se satnica po predmetima?

- U ovoj dionici reforme ne. Mijenja se način organizacije odgojno-obrazovnog procesa na način da će škole moći napustiti fiksni tjedni raspored sati, odnosno moći će grupirati satnicu pojedinog predmeta u veće cjeline tijekom godine.

6. Uvode li se novi predmeti, i/li ukidaju postojeći?

- Ne uvode se novi obvezni predmeti niti se postojeći ukidaju. Povećava se raspon izbornih predmeta. Informatika se poučava od prvog razreda osnovne škole, a ona uključuje računalno razmišljanje i programiranje.

7. Što znače projektni tjedni?

- Radi se o dva tjedna tijekom kojih učenici i učitelji nemaju uobičajene nastavne sate iz predmeta, ali razvijaju znanja, vještine i stavove vezane uz međupredmetne teme i šira područja učenja. Tijekom ovih tjedana sudjeluju u različitim aktivnostima u zajednici. Cilj je povezati školu i zajednicu.

8. Hoće li školske torbe napokon jednoga dana biti lakše?

- Škola se ovim promjenama koje su usklađene s digitalizacijom značajno mijenja i za očekivati je da će i torbe biti drugačije i lakše.

9. Zašto se ukidaju brojčane ocjene u prva dva razreda osnovne škole?

- Ukidaju se zaključne brojčane ocjene zato što su razvojni putevi djece u toj dobi vrlo raznoliki. Mnoga se djeca, naročito dječaci, teže prilagođavaju školskom okruženju. Razlog je i taj da preko 80 posto učenika ima sve petice u prva dva razreda, pa se onda postavlja pitanje što je s ovim drugima. Najvažnije je da se roditeljima i učenicima osigura pravodobna, kvalitetna i specifična povratna informacija o tome kako popraviti učenje djece u toj dobi. Navedeno ne znači da se tijekom godine ne mogu ponekad dati i brojčane ocjene.

10. Uvodi li se opisno ocjenjivanje?

- Ne u obliku na koji smo navikli u našem obrazovanju i kojeg se mnogi nerado sjećaju. Vremena su se značajno promijenila, obrazovanje i tehnologija su napredovali. Po prvi put imamo kurikulume zasnovane na ishodima s jasno iskazanim očekivanjima od učenika. To omogućuje bržu i precizniju informaciju što učenik može, gdje treba podršku, a u čemu je jako dobar. Također, informatizacija omogućuje brže i nešablonske kvalitativne povratne informacije čime se ne stavlja dodatni administrativni teret na učitelje i nastavnike.

11. Istina ili laž: u novoj školi učenici će učiti kroz životne primjere, a ne kao sada “biflati” napamet podatke koje će ubrzo zaboraviti?

- Apsolutna istina. Svi ćemo učiniti sve da tako bude.

12. Kako ćete privoljeti učiteljicu koja tri desetljeća radi po “staroj metodi” na zaokret u nastavi?

- Ne radim razliku između starijih i mlađih učiteljica. Mnogi s iskustvom su spremni na promjene, a mnogi mladi nisu. Smatram, a moji kolege koji su izradili kurikulume to i dokazuju, da se u školama krije veliki potencijal za promjenu.

13. Moderne tehnologije ući će u sve škole (kada):

- U mnogim su školama već prisutne. Za očekivati je da ukoliko sve bude i dalje koordinirano i ukoliko se da još veća podrška promjenama, u prvim godinama 2020-ih sve će škole imati moderne tehnologije.

14. Jesu li osigurana sredstva za edukaciju nastavnika i provedbu reforme?

- Radi se o jedinstvenoj prilici, jer Hrvatska pristupanjem EU ima sredstva za reformu. Ta sredstva treba aktivirati i precizno planirati kako bi promjena bila održiva. Nadam se da su svi svjesni prilike koja se Hrvatskoj pruža.

15. Što je sa strukovnim obrazovanjem?

- U njemu su od šk. godine 2020./21. predviđene velike promjene. U svim programima se naglašava učenje temeljeno na radu. U trogodišnjim programima učenici bi se upisivali u zanimanja, a u četverogodišnjim u sektor. Tako bi npr. učenik upisao sektor Računarstvo, a u 3. razredu bi se opredijelio za zanimanje. Time mu se omogućuje šira sektorska baza i bolje snalaženje na fleksibilnom tržištu rada. Ovime ujedno i gospodarstvo brže i učinkovitije može djelovati na potrebe i upisne kvote.

16. Hoće li u reformiranoj školi rasti novčani izdaci roditelja za potrebe školovanja djece?

- Ne. Cilj je suprotan, da se ti izdaci smanje, naročito kroz smanjenje potrebe za privatnim instrukcijama.

17. Koje su ključne promjene u gimnazijama?

- Od šk. godine 2020./21 hrvatske gimnazije će imati drugačije organizacijske obrise koje krasi modularnost i izbornost. Učenici će se u gimnazijama moći opredijeliti za module koji odgovaraju njihovim visokoškolskim izborima te će više učiti one predmete koji ih zanimaju, ali će istovremeno imati punu osnovu onoga što čini gimnazijalca i što mu omogućuje cjelovitu sliku svijeta. Npr., u općim gimnazijama učenik koji se odluči za modul u STEM području imat će više sati matematike, fizike, kemije i biologije, a nešto manje sati psihologije, povijesti, filozofije…

Onaj pak koji se odluči za jedan od društvenih modula imat će nešto manje sati prirodoslovnih, a više sati društvenih predmeta. Važno je napomenuti da će uz modul učenik imati određeni broj sati u slobodnom izboru.

18. Je li točno da se ovime uvodi “šuvarica”?

- Apsolutno ne. Radi se o različitom modelu zasnovanom na hrvatskoj tradiciji odgoja i obrazovanja koji daje odličnu osnovu za razvoj ljudskih potencijala. Na srednjoškolskoj razini tako će se neki odlučivati odmah za zanimanje te će učiti na radu, neki će imati sektorsko strukovno obrazovanje, u gimnazijama će se neki odmah odlučiti za područje u kojem žele dublje učiti (prirodoslovno-matematička, jezična gimnazija), a neki nakon 2. razreda te će imati velik izbor modula. Radi se o sustavnom, cjelovitom i kvalitetnom razvoju ljudskih potencijala.

19. Kakav ćemo na kraju sustav dobiti?

- Sustav treba postati okruženje i osigurati podršku da su to mlade osobe koje razvijaju vlastite potencijale, da su osposobljenje za nastavak obrazovanja, rad i cjelovito učenje, da njihov odnos prema drugima počiva na dobrobiti drugih te da aktivno i odgovorno doprinose zajednici.

20. Koliko je sve to realno?

Premda zvuči idealistički, siguran sam da je Hrvatska spremna za to i da će u tome uspjeti.

http://www.jutarnji.hr/zasto-je-hrva...ante-/1530014/

[saurs]

GemsBond kaže:

Kad bi bile bolje plaće, više kvalitetnih stručnjaka bi radilo po školama, tj. ne bi moralo egzistenciju rješavati u privatnom sektoru u kojem su u pravilu bolje plaće.

Kao što vidimo, život države na dug doveo je do toga da moramo godišnje vraćati 12 milijardi kuna kamata zato jer je cijela država prije živjela iznad mogućnosti. Tih 12 milijardi kuna bi se moglo uložiti u razne stvari, dio bi sigurno odlazio u obrazovanje, ovako im se još uzima kako bi se skupilo za 12 milijardi kamata.

U pravilu pogotovo u strukovnim školama netko tko nije išao u privatni sektor ili relevantan državni sektor te skupio adekvatno iskustvo i znanja, nema što tražiti u školi. Uzmi samo životopise nositelja katedri na fakultetima i umri od smijeha.
To su u najboljem slučaju niža klasa do neba napuhanih mediokriteta, vrlo rijetko tko ima respektabilno relevantno iskustvo. Takve često i tjeraju sa naših obrazovnih institucija jer su prijetnja pozitivnog primjera. U moru debila, pametan je nepoželjan, jasno.

[Oberon1]

Hvala Manchild na ovome iz Jutarnjeg!

Moram priznati da se slažem s Jokićem i moju podršku ima. Potpuno razumijem što želi provesti i puno je bolje od onoga što imamo danas. A znam što pričam jer imam nesreću imati posla s današnjim nastavnim programom. Jednom riječju - katastrofa! Ne samo što se danas traži znanje potpuno nebitnih pojmova (na razini jebeno teškog kviza), nego su oni u udžbenicima često samo nabacani. Bez poveznica i konteksta. Toga toliko ima da se u školi samo ide naprijed i potom se pišu testovi. Nastavnici nemaju vremena za utvrđivanje gradiva, a kamoli za ponavljanje na satu. To se sve prepusti učenicima da naprave sami. Povezivati i zaključivati isto nije toliko bitno kao pamtiti. Ista stvar je s vještinama. Na njima se ne radi dovoljno pa već imamo i dokaz - Pisa testove, u kojima naši učenici pokazuju zavidno neznanje-jer se ocjenjuju vještine :-)

[fortinbras]

quadzilla kaže:

Znači slažemo se da Hrv. školstvo ima bezbroj problema

no shit sherlock :klap:
a ti problemi se neće riješiti ubacivanjem robota u sustav. ma koliko vas imalo vlažne snove na to. proguglaj si koliko razvijene zemlje odvajaju svog BDP-a za školstvo.
pazi ovo:
http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrva...emacke-1055930

Međutim, i dok osnovci i srednjoškolci ostvaruju zapažene rezultate, u konkurenciji studenata natjecatelji iz Hrvatske ne bilježe takve rezultate. Razlozi se, smatra Kolarić, kriju u obrazovnom sustavu, jer studenti su preopterećeni brojnim kolegijima, ali i u činjenici da se ne ulaže dovoljno.

quadzilla kaže:

Bravo. Kada robotika i informatika postanu obavezni predmeti od prvog razreda kao u Estoniji, moći ćemo razgovarati o rješavanju jednog od većih problema hrv. školstva, koje zaostaje u svemu.

mijenja se ploča vidim. postalo ti je jasno da se neke stvari moraju promijeniti u sustavu kako bi se dogodio neki pomak. a uvezeni roboti iz Kine ostaju uvezeni roboti iz Kine.
a onda i problem knowhowa i implementacije robotike.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/prof...drasli-1051083
čista ljubav i predanost i volontiranje

Prije natjecanja s učenicima rade satima i danima, a taj im posao ne ulazi ni u plaću ni u prekovremene sate. To se naprosto ne plaća.

i opet nedostatak sredstava:

Izvanredne rezultate na svjetskim natjecanjima postižu bez financijske pomoći obrazovnog sustava. Prostor, a i sve što uz to ide, ustupaju im škole, a najveći dio troškova za svjetska natjecanja pokrije im Hrvatski robotički savez. Traže i donacije drugih, a pomognu i roditelji učenika. Zbog manjka novca natječu se samo u tri kategorije od pet. A današnji roboti prate ravne crte, zaobilaze prepreke, spašavaju žrtve, igraju nogomet i plešu.

quadzilla kaže:

Na robokupu nastupa 30-tak škola, Bakić odjednom nabavlja robote za 166 škola radi ogromnog interesa djece i profesora, pametnome dosta.

Pa zar ne bi bilo onda pametnije da financira naše mlade genijalce koji će izrađivati robote za ostale škole? Kad su već pokazali/dokazali da znaju. Mislim vodeći se onom, bolje išta nego ništa, da, možemo pohvaliti Bakićevu intervenciju. Ali mogle bi se stvari i pametnije izvesti i racionalnije ulagati u naš obrazovni sustav. Umjesto Kineza, platiti mlade Hrvate, organizirati neku manufakturu robota. Praktično iskustvo. I tako to.

quadzilla kaže:

Tvoje socijalističko trolanje gdje se plašiš upotrebe Ipada naspram ploče i krede te lupetaš sa linkovima opskurnih ljevičarskih portala, te diskvalificira kao bilokakvog sugovornika. A ispričavati se needuciranima socijalistima, ne pada mi napamet

argumentacija i upućenost u problematiku ti možda djeluju kao "socijalističko trolanje" jer u nedostatku bilo kakvog argumenta potežeš za takvim nezgrapnim nebulozama koje s ovom temom i nemaju previše veze. ako već ja kao "needucirani socijalist" znam toliko više od tebe, postavlja se pitanje vrijeđam li amebe ako ih koristim kao etiketu za nekoga tko Politico, sponzora republikanske debate 2008., proglašava ljevičarskim portalom

[netsky prospekt]

Fascinantno, punih 6 stranica o tematici koja bi nas se trebala svih ticati, dok Velimir Bujanec ima 136

Ovaj četnikoliki majmun nam prodaje toplu vodu pri čemu će sebi i svom timu nagrabit vrećetine para i na kraju se negdje zgodno uguzit, dok će mase naivnih i lakovjernih mladih učitelja bez dodatne naknade odrađivati posao i na kraju dobiti pljuvanje u zahvala dok će se veliki "reformator" elegantno izmaknuti

Mislim, on će naučiti djecu od 11 godina da kreativno razmišljaju i donose odluke?
On će njima ponuditi da po svojim željama biraju lektiru? Neće ih ni ocjenjivati... a zašto onda škola služi uopće nego za selekciju, ako je poanta škole pohvala i pjevanje kumbaja? On od škole radi vrtić!?!
On će djecu u ovom okruženju gdje se govori samo o kompetitivnosti, izvrsnosti i sličnim stvarima - gdje se znači najbolji izdvajaju - učiti suradnji i kooperaciji? Znači točno kontra od onoga što bi trebalo
A to će biti po čemu točno različito nego što je bilo do sad gdje su oni koji su znali bolje pisali zadaću onima koji ništa ne znaju.

Birat će sami sebi lektiru? A što je bilo do sada nego to, da se bira - ali od zadanih naslova!? I zašto imamo 500 godina povijesti književnosti i jezika, ako će sada pomodno relativistički svatko sebi birati. Pa jasno da će svi izabrati Sumrak sagu a ne Jadnike ali lektira ima sasvim drugu svrhu - da se nešto zapamti za kasnije mada se i ne usvojilo taj čas
O tome oni nemaju blagog pojma Ili još gore, rade "reforme" koja će završiti kao i 22 druge reforme ranije, dok će oni na plaćenim studijskim dopustima smišljati "reformske poteze"

Ne, ja nemam riječi. Hoće li se naći netko i reći da je ova reforma obično golo govno, upakirano u privlačan, razbarušeni imidž kojeg predstavlja ovaj sumnjivac, kako je on uopće došao do toga da to predlaže, sa svojih 30ak godina gdje je njemu znanje iskustvo reference - ništa samo brada, kosa i vjerojatno crnogorsko ili srpsko podrijetlo - nemam ništa protiv njih ali zar zaista reforme hrvatskoga školstva treba voditi takva osoba?

Prave reforme se sastoje iz dvije osnovne stvari:
1) opremanja škola prikladnom i suvremenom opremom
2) adekvatnog plaćanja učitelja; ukoliko to zbog teške gospodarske situacije nije moguće, onda barem usavršavanja učitelja putem studijskih programa, seminara o didaktici i pedagogiji - jer realno, ono što se u osnovnoj i 85% srednje škole uči se dopunjava možda svakih 20 godina pa što se tiče gradiva tu nema previše prostora, ali ima što se tiče načina predavanja

Dakle bez sposobnih, motiviranih i ono zadnje pristojno plaćenih učitelja nikakve reforme nema niti će je biti, a ove pizdarije tipa "opisne ocjene" i "biram lektiru" su obične gluposti zamišljene da zvuče dobro dok realno od tih "mjera" na ovaj način nema ništa.

[netsky prospekt]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/k...vo/878076.aspx

Od šestoga razreda pa do kraja srednje škole, rekao je Jokić, dat će se zaključne brojčane ocjene uz procjenu na sljedećim elementima: komunikacija i suradnja, samoinicijativnost i samostalnost te odgovornost na tri razine - potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno.

Šta je ovo?

Sad već sumnjam da ovaj tip ne bi ni prošao osnove psihometrije. Megalomaniju i sukob sa realnosti mogu detektirati izdaleka, a vjerojatno je blizu i narcisoidnosti.

Vidim da se radi o dobroj zajebanciji na naš račun. Inače on i njegova ekipa od 60 ljudi iskamčili su 12 milijuna kuna, godišnje, i naravno svake godine do 2022 ili kad već misle ove gluposti provoditi. To je koliko, 200 000 kuna po glavi godišnje?

Nije loše, Borise, nije loše; a učiteljima koliko će biti? Naravno ništa - oni trebaju biti ponosni i sretni što imaju to zadovoljstvo uvoditi reformu jednog takvog genija

Uh svašta bi sad rekao ali neću.

[quadzilla]

fortinbras kaže:

no shit sherlock :klap:
a ti problemi se neće riješiti ubacivanjem robota u sustav. ma koliko vas imalo vlažne snove na to. proguglaj si koliko razvijene zemlje odvajaju svog BDP-a za školstvo.
pazi ovo:
http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrva...emacke-1055930

Ta djeca kada dođu do fakulteta, zaostaju debelo za kolegama iz Japana i Njemačke, a to tvoj link i potvrđuje. Ne ulaže se dovoljno u školstvo radi brojnih sisača proračuna, neprofitnih medija, stotine agencija, raznoraznih nepotrebnih Instituta, hrpe uhljeba i ono najbitnije, socijalistima na vlasti ne odgovara imati obrazovan narod.

Međutim, i dok osnovci i srednjoškolci ostvaruju zapažene rezultate, u konkurenciji studenata natjecatelji iz Hrvatske ne bilježe takve rezultate. Razlozi se, smatra Kolarić, kriju u obrazovnom sustavu, jer studenti su preopterećeni brojnim kolegijima, ali i u činjenici da se ne ulaže dovoljno.Dodaje i kako su školarci spremni nastaviti baviti se s robotikom i na fakultetu, ali i da im to prije svega država treba omogućiti nabavom opreme, programa, robota te osiguravanjem stručnjaka koji će raditi s njima.•

mijenja se ploča vidim. postalo ti je jasno da se neke stvari moraju promijeniti u sustavu kako bi se dogodio neki pomak. a uvezeni roboti iz Kine ostaju uvezeni roboti iz Kine.
a onda i problem knowhowa i implementacije robotike.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/prof...drasli-1051083

Ne mjenja se ploča, nego se mjenja svijet, dok mi stojimo naprijed, niti jedni debili plavi ni crveni neće Hrvatsku unaprijediti po pitanju školstva, ne odgovara im imati obrazovani narod, jer onda nebi mogli retardirani socijalisti vladati, a to su i jedni i drugi.
Drugi ulažu puno više u školstvo jer znaju gdje je budućnost, budućnost nije u prof. povijesti, filozofije, indologije koje tržište ne treba, budućnost na tržištu rada imaju oni koji završe FSB, FER, PMF, oni su korisni društvu, ovi prvi ne.

čista ljubav i predanost i volontiranje

Od ljubavi se ne živi.

Pa zar ne bi bilo onda pametnije da financira naše mlade genijalce koji će izrađivati robote za ostale škole? Kad su već pokazali/dokazali da znaju. Mislim vodeći se onom, bolje išta nego ništa, da, možemo pohvaliti Bakićevu intervenciju. Ali mogle bi se stvari i pametnije izvesti i racionalnije ulagati u naš obrazovni sustav. Umjesto Kineza, platiti mlade Hrvate, organizirati neku manufakturu robota. Praktično iskustvo. I tako to.

Dječji rad ti je zabranjen mnogim zakonima, konvencijama i sporazumima.
Edukacija nije zabranjena, samo je treba omogućiti što širem rasponu djece.

argumentacija i upućenost u problematiku ti možda djeluju kao "socijalističko trolanje" jer u nedostatku bilo kakvog argumenta potežeš za takvim nezgrapnim nebulozama koje s ovom temom i nemaju previše veze. ako već ja kao "needucirani socijalist" znam toliko više od tebe, postavlja se pitanje vrijeđam li amebe ako ih koristim kao etiketu za nekoga tko Politico, sponzora republikanske debate 2008., proglašava ljevičarskim portalom

Mislio sam da ti je domet h-alter.org, sada vidim da se ipak znaš i guglati

[netsky prospekt]

MajaMama kaže:

Mene više od famoznih smanjenja opsega gradiva, izbacivanja ocjena, ubacivanja devet razreda, građanskog odgoja, frizerskih maskiranja novih sustava kažnjavanja i projektne nastave same po sebi zanima:

1. Što predviđa reforma u vezi s obrazovanjem kadra u prosvjeti na nove uvjete rada?

2. Što predviđa reforma u vezi s odnosima učenik-učitelj, učitelj-učenik, roditelj-dijete i njihovim međusobnim preplitanjima?

3. Odakle sredstva za dobru projektnu nastavu ako podrazumijevamo da su škole danas bez osnovnih sredstava?

4. Tko će i kako vršiti nadzor radnog procesa i prilagođavanja novih reformi postojećim sustavima?

5. Koliko se pozornosti obraća na korelacijsku nastavu, tj. međupredmetnu korelaciju, što podrazumijeva suradnju kolektiva i izgradnju zajedničkih obrazovnih i odgojnih ciljeva te njihovo provođenje?

6. Jesu li u sve ovo bili uključeni roditelji preko vijeća roditelja?

7. Kako je u sve ovo uvedena akademska zajednica, hoće li se reformirati Bolonja, hoće li napokon visoko obrazovanje preuzeti odgovornost za kadrovsku ništavnost i lošu pripremljenost za rad u prosvjeti?

U vezi s projektnom nastavom nije mi jasno zašto se pravi tolika revolucija od nečega što su sposobni prosvjetari radili i prije 50 godina? Projektna je nastava temeljni način rada svakomu tko u struci drži do sebe i navodi se u literaturi najranijih proučavanja metodologije rada u nastavi. Dakle gdje je problem? Pretpostavljam u malom broju onih koji je zaista inkorporiraju, a taj problem neće riješiti nikakav dopis iz Ministarstva i nikakva slova na papiru koja će se zvati Kurikularna reforma. Čak ni da nametnete da se MORA imati projektni dan...

Ipak se na forumu malo ozbiljnije ljudi bave ovim

Ovih 7 pitanja a posebno 3 označena to je ono na što bih ja volio čuti odgovore jer u tome je zapravo ono konkretno vezano za tzv reformu

Međutim to se nigdje zasad ne spominje, jer jasno, to su prava teška pitanja reforme a ne hoće li informatika biti izborni ili obvezni predmet (i sada je praktično obavezni)

[miss daisy]

netsky prospekt kaže:

Birat će sami sebi lektiru? A što je bilo do sada nego to, da se bira - ali od zadanih naslova!? I zašto imamo 500 godina povijesti književnosti i jezika, ako će sada pomodno relativistički svatko sebi birati. Pa jasno da će svi izabrati Sumrak sagu a ne Jadnike ali lektira ima sasvim drugu svrhu - da se nešto zapamti za kasnije mada se i ne usvojilo taj čas
O tome oni nemaju blagog pojma

Dakle skupina ljudi čiji je posao svaki dan ići u školu i predavati hrvatski jezik i književnost, nakon što su diplomirali hrvatski jezik i književnost, naravno nema pojma što je svrha nastave hrvatskoj jezika i književnosti.

Čestitam ti na skromnosti i odsutstvu arogancije, pretpostavljam da je to rezultat čitanja 500 (!!!! ) godina povijesti književnosti



Ja dajem podršku reformi što se tiče popisa lektire.
KONAČNO netko želi skinuti s trona povjesničare književnosti kao one koji sjede u vijećima i propisuju popise lektiri, i daje mjesta metodičarima/praktičarima, koji već destljećima tvrde da djeca trebaju čitati ono što nastaje u njihovom vremenu i što im je relevantno i što će voljeti čitati

Jer zamislite, dobre knjige se nisu pisale samo prije 2000 ili 500 godina, pišu se i danas.
Ali u školi niti ne dođu na red, jer se svih davi književnošću koja je bila relevantna tamo negdje oko Isusova rođenja.

[Nikola Duspara]

Jesam za reformu, jer uvijek može bolje, ali sam skeptičan:
- "Preživio" sam više reformi, čak euforično najavljivanih, ali svaki put je nastupalo otrežnjenje (odustajanje "u sred posla", nedostatak novca..., čak i drastične promjene "u hodu"..., nerealni planovi...). Obično smo ukidali staro, a nismo stigli uvesti novo.
- Reforme bi MORALA provoditi struka, a ne politika. Čak i kad su to bili stručnjaci, "daljinski" je držala politika.
- Čast je biti "reformator", ali ako reforme ne prihvati veći dio struke, pokušava se reformu provesti "silom", a to je kontraproduktivno.
- ...
- ...
Ipak, vjerujem u reformu Malih Reformatora po školama, koji će u svom djelokrugu kao i do sada, učiniti sve za Hrvatsku i njene učenike - u granicama mogućnosti.

Pozdrav
Nikola Duspara

[netsky prospekt]

miss daisy kaže:

Ja dajem podršku reformi što se tiče popisa lektire.
KONAČNO netko želi skinuti s trona povjesničare književnosti kao one koji sjede u vijećima i propisuju popise lektiri, i daje mjesta metodičarima/praktičarima, koji već destljećima tvrde da djeca trebaju čitati ono što nastaje u njihovom vremenu i što im je relevantno i što će voljeti čitati

Jer zamislite, dobre knjige se nisu pisale samo prije 2000 ili 500 godina, pišu se i danas.
Ali u školi niti ne dođu na red, jer se svih davi književnošću koja je bila relevantna tamo negdje oko Isusova rođenja.

Slabo ti kužiš

Ali dobro,nema veze, sad je ta lektira najveći problem. Pa naravno da nije. Jučer sam poludio dok se onih par majmunčina koji su kao što kažeš uvaženi profesori književnosti natezalo oko Marulića kao oko trule banane, dok nijednu drugu problematičnu temu nisu niti načeli

Jedna od tih stvari je ocjenjivanje, po novome će se ocjenjivati u tri kategorije i to sa 4 različite ocjene koje će biti opisne.
Ako znamo da je ocjenjivanje i dosad bilo problematično odnosno najproblematičnije jer je to ono jedino na što se učenici i roditelji u principu žale, može li se zamisliti kakav će kaos nastati po ovoj novoj metodi?
Koliko će vremena i posla trebati učitelju dok roditelju objasni što je i kako se ocjenjuje kategorija "samostalnost i inicijativnost" i zašto je njegovo dijete dobilo ocjenu samo "zadovoljavajuće"

Ili? Realno, nitko neće ni pitati za to jer roditelje zaboli patka za takve gluparije pa čemu onda to, koja je svrha toga?
Da se jedan megaloman zvani Boris može kurčiti kako je on veliki reformator školstva i na račun toga strpati u džep velike pare, a pritom kao učitelj u osnovnoj ili srednjoj školi nije radio NI JEDNOG JEDINOG DANA nego je samo predavao odraslima na seminarima gdje se uglavnom ništa pametno ne radi osim namigivanja, pikanja po fejsu i tračanja guzica i sisa.

To bi trebao biti predmet rasprave a ne Marko Marulić, kojeg, btw, ni ja nisam čitao.
A trebao sam jer bi se onda znao bolje čuvati slatkorječivih lijepih žena sa skrivenim namjerama.