Pasivne i niskoenergetske kuće

[moja-kucica]

-:| 007 |:- kaže:

moja-kucica - niskoenergetska(ne) - pasivna(p). isti drek (ups, oprostite na izrazu).
hocu reci nije tako velika razlika. ne + (malo) vise love = p-kuca.


zed-alive - ako vec do sada nisi na navedeninm linkovima nasao o izmjenivacu topline. pojasnjenje nabrzaka. vec zagrijani zrak, voda ili sl. (od kuhanja, iz kupaonice i sl.) koristi se za zagrijavanje svjezeg zraka...

nije isti "drek"..velika je razlika...pasivna je radjena da se vidi dali kuce moze biti sama sebi dovoljna sta se tice grijanja i eksperiment je uspio...niskoenergetska je nesto sasvim drugo...to je najnormalnija kuca koja ima nabrijanu izolaciju da trosi sto manje i to je po meni dovoljno...u principu su slicne al ne moras se drzati milijon detalja jer ako jedan zaje (moras misliti na svaki toplinski "mostic" jer ti se moze skupit gubitaka da nece vise biti pasivna a onda ti vec treba grijace tijelo i sve ostalo sta ide uz grijanje)...
pasivna kuca je ekstrem kojem treba teziti al nije ga nuzno postici....

sta se tice izmjenjivaca zraka tu nema nikakve mudrosti..umjesto da otvoris prozor i ubacujes kisik, taj zrak tjeras kroz kanale preko rekuperatora koji ima u sebi izmjenjivac nesto kao pcelinje sace i kroz npr. parne rupice tjera zrak van a kroz neparne vuce izvana unutra i grije ga nutarnjim...nisu u doticaju a dogadja se izmjena energije...dobijes dosta velik povrat energije ali ti kad je vani -10 i manje ipak treba dogrijavanje tog zraka...e sad kako ces to napraviti ima milijon varijanti...sve kosta...rekuperator je najmanje 10k kuna (ja imam ponudu za jedn koji mene zadovoljav za 18k kuna)..plus kanali, otvori, rad...min 25-30 k kuna...plus moras se u to malo vise razumiti jer je u hrv. to napravilo mozda 2 ljudi (ako cemo pretjerati...znao sam jednog, mozda ima jos koji ali sumnjam) i koju god firmu nazoves oni bi ti radije poklopili slusalicu nego s tobom razgovarali jer si im apsolutno nezanimljiv..oni rade s projektnim uredima i neda im se bas slusati necije filozofije i eksperimente...

[moja-kucica]

-:| 007 |:- kaže:

no sijecam se da su jedni govorili da bi te silne stotine metara cijevi trebalo staviti pod temelj kuce na dubinu 2-3 m. obzirom na klimatske uvjete i neke druge napise
meni se cini da bi kod nas dovoljna dubina bila 1m ili malo vise zbog postepenog

da...tako mali ivica zamislja svijet...po tebi bi ih onda u dalmaciji ne bi ni trebalo ukopavati nego 2m iznad zemlje ..

ne ide to bas tako...

savjetujem ti da smanjis malo entuzijazam prije nego se malo vise educiras o tome

[LutkoSchlappa]

kako napraviti dovoljno dobru izolaciju tako da kuća bude pasivna...prema nekakvim proračunima koje sam našao na klasičan zid (cigla ili ytong) bi trebalo još 30 cm stiropora ili staklene vunu...

Može li se to uopće? Ili se treba iznutra? kako onda riješiti toplinski most kojeg stvara svaka deka?

[vbureti]

LutkoSchlappa kaže:

kako napraviti dovoljno dobru izolaciju tako da kuća bude pasivna...prema nekakvim proračunima koje sam našao na klasičan zid (cigla ili ytong) bi trebalo još 30 cm stiropora ili staklene vunu...

Može li se to uopće? Ili se treba iznutra? kako onda riješiti toplinski most kojeg stvara svaka deka?

To ne ide tako. Moraš najprije naučiti što je to pasivna solarna kuća, a što ona koja koristi solarnu energiju aktivno - kolektorima.

Svaka kuća mora biti primjereno izolirana. Debljina stiropora od 5 cm, što se tiče topinske izolacije, može zamijeniti betonski zid od 30-tak cm. Ako te zanima mogu ti preporučiti literaturu.

Nadvoji i betonske ploče se izoliraju kombi pločama tj. sa slojem stiropora obljepljenog s betoniziranim drvenim strugotinama s obje strane, tako da se lako ozbukaju.

Treba naučiti kako se proračunava ukupna izoliranost nekog zida, stropa ili slično kad se koristi više vrsta materijala. Vanjski zid ima vanjsku (fasadnu) žbuku, eventualno neku izolaciju, nosivi dio zida te s unurtarnje strane kuće opet žbuku, ili što je sada već česta praksa, sloj izolacije s unutarnje strane sa zidom od šuplje cigle debljine 8 - 12 cm. Kad se svi ti materijali pomnože po debljini s koeficijentom provodljivosti topline, tada se svi ti umošci zbroje i uzme n jihova recipročna vrijednost. Ta je recipročna vrijednost stanje koeficijenta izolacije (toplinske provodljivosti) dotičnog zida.

Nisam građevinar pa bi o tome ipak trebao pisati netko kome je to struka.

[mrzli]

Pasivna kuća trebala bi biti obložena debelim slojem izolacije izvana (ili u sredini zida). To znači na zidovima, na krovu, a često i prema zemlji. Treba biti 'otvorena' prema jugu i skoro zatvorena prema sjeveru. Prozori i stakla trebaju biti usklađeni s izoalcijom tj. isto jako dobro izolirajući. Vanjska sjenila protiv sunca, rekuperacija zraka...

Ima na netu dosta informativnih materijala o pasivnoj kući.

[ruler]

http://arhem.si/pdfs/pasivna%20hisa%...RHEM%20doo.pdf

gledaj slikice i kalkulacije ako ti se ne da citati stranu literaturu.

nemas ti para za to. radije ako si mlad razmisljaj o niskoenergetskoj kuci.

[Torcidas]

LutkoSchlappa kaže:

kako napraviti dovoljno dobru izolaciju tako da kuća bude pasivna...prema nekakvim proračunima koje sam našao na klasičan zid (cigla ili ytong) bi trebalo još 30 cm stiropora ili staklene vunu...

Može li se to uopće? Ili se treba iznutra? kako onda riješiti toplinski most kojeg stvara svaka deka?

30 cm nije baš dovoljno za skroz pasivnu kuću ako sam ja dobro shvatio mislim da su ljudi izolirali sa debljim slojem izolacije da bi dobili takvu kuću.

[sky cruiser]

Pasivna kuća ti je - SISTEM. Nije fasada samo bitna , ona je 1/10 problematike. Negdje će 30 cm biti dovoljno , negdje neće , ovisno o klimatskoj zoni. Uglavnom , za RH je 30 cm dovoljno , uz neki Porotherm ili Ytong 30 cm.

Više ti obrati pozornost na cijenu drvene stolarije ( sa atestom za passive-hause ) , na izolaciju poda , stropa , toplinske pumpe , kolektori , bunar , rekuperatori , podna grijanja i sve ostalo što ide s pasivnom kućom.

[LutkoSchlappa]

hvala svima na savjetima.

svjestan sam što je to pasivna kuća. I nije da ću ju graditi sada, ali skupljam informacije tako da kada dođe do gradnje da sam upućen.

U biti, sve što ste spomenuli već sam i prije čuo. Ipak, puno hvala i na onom slovenskom pdf-u.

Ipak bi volio dobiti neki pouzdan odgovor kako se izvodi ta fasada koja je debela 30 cm...

Samo usput...puno se može postići i pametnom kućom koja će dizati spuštati rolete prema potrebi...

[vbureti]

LutkoSchlappa kaže:

hvala svima na savjetima.

svjestan sam što je to pasivna kuća. I nije da ću ju graditi sada, ali skupljam informacije tako da kada dođe do gradnje da sam upućen.

U biti, sve što ste spomenuli već sam i prije čuo. Ipak, puno hvala i na onom slovenskom pdf-u.

Ipak bi volio dobiti neki pouzdan odgovor kako se izvodi ta fasada koja je debela 30 cm...

Samo usput...puno se može postići i pametnom kućom koja će dizati spuštati rolete prema potrebi...

Nešto tu ne štima. Bavio sam se tim pitanjima. Pasivna solarna kuća se razlikuje od aktivne, koliko se sjećem, po tome što prva ne koristi kolektore za zagrijavanje kuće, a druga koristi. Pasivna kuća kao cjelina zahvaća solarnu energiju. Obje moiraju biti dobro izolirane da bi nosile epitet
solarna odnsno štedljive kuće. Postoje norme za izolacijsku zaštitu za Vanjske zidove, za stropove, za podove. Sloj stiropora od 5 cm je već veoma dobra izolacija ako je i nosivi zid od dobroga materijala. Ima više vrsta odnosno sustava izolacije zidova: s vanjske strane, s unutarnje strane, u sendviču. Važno je projektom i izvedboim otkloniti toplinske mostove kod nadvoja, i sl. Važna je kvaliteta prozora, jer prozori nikada ne mogu biti tako izoliran kao zidovi. Važno je usmjerenje kuće u odnosu ba jug zbog zahvata sunca. Treba misliti i na hlađenje ljeti, a ne samo na zagrijavanje zimi.

Da bi seu tome snašlo treba proučiti nešti literature o tome i posebno o materijalima i njihovim koeficijentima toplinske provodljivosti. I naućiti se kako se izračunava toplinska potrošnja kuće za vrijeme zagrijavanja, odnosno toplinski gubitci. Važno je znati kakveje namjene kuća. Je li riječ o vikendici ili o kući u kojoj se stalno boravi. Naime, za vikendicu je važno da se brzo zagrije, a za stalno stanovanje je važno da kuća ima energetsku stabilnost odnosno tzv. toplinski kapacitet po kojem se sporo zagrijava, ali i sporo hladi. Zidovima koji imaju izolaciju s vanjske strane, izolacija čuva toplinu, ali se sporo zagrijavaju, a kad zidovi imaju izolaciju s unutarnje strane, prostorije se brzo zagrijavaju, ali i brzo hlade.

Nema veze srealnošću govoriti o stiroporu debelom i 30 cm, jer već 3 cm stiropora ima bolju izolaciju od recimo 50 cm betona. Storopor, stirodur, poliuretan imaju koeficijent provodljivosti topline od 0,04 kalorija (neka jedinica koja sluiži tome), a beton pak, velim napamet, 3,oo - 4,00 jedinice. Drugim riječima, kad je riječ o toplinskoj izolaciji, 5 cm stiropora zamjenjuje preko 1 metar betona. Treba poigledatyi tablice koeficijenata da bi se točno proračunavalo.

[viz]

vbureti kaže:

Nešto tu ne štima. Bavio sam se tim pitanjima. Pasivna solarna kuća se razlikuje od aktivne, koliko se sjećem, po tome što prva ne koristi kolektore za zagrijavanje kuće, a druga koristi. Pasivna kuća kao cjelina zahvaća solarnu energiju...

Kao 1)

Postoje pasivni i aktivni elementi građevine koji osiguravaju ugodnu klimu za boravak ljudi u građevini.
Pasivni elementi su oni za koje nije potreban energent da bi se poboljšali uvjeti stanovanja, a to su: klima lokacije građevine, oblik i orjentacija građevine, zaštita od vjetra, toplinska zaštita, nagib terena, zabrtvenost građevine, hidroizolacija, smještaj okolnih objekata, drveća i dr.
Aktivni elementi građevine su oni koji su potrebni da se stvori ugodna klima u građevini zbog toga što je pasivni elementi nisu potpuno osigurali. Aktivni elementi građevine su sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije.

Kao 2)

Pasivna kuća je zgrada koja osigurava komfornu unutarnju klimu bez aktivnih sustava grijanja i hlađenja (Adamson 1987. i Feist 1988.).

Kao 3)

No europska pasivna kuća nije sasvim pasivna.
Pasivna kuća po www.passiv.de je po meni genijalan način razmišljanja.
Kontrolirana ventilacija je potrebna najviše zbog higijenskih razloga. A pasivna kuća sve bazira na toj potrebi. Prema normama higijenska potreba je 30 m3/h po osobi.
Kako bi pasivna kuća bila isplativa, ne ulaže se u instalaciju zasebnog sustava grijanja i hlađenja, već je taj sustav povezan sa sustavom kontroliranog prozračivanja. Zbog toga je pasivna kuća (po dijagramu) isplativija od 3-litarske kuće (mnogi tvrde suprotno - no ideja stvaranja pasivne kuće je baš da se smanje troškovi u odnosu na 3-litarsku nisko-energetsku kuću).
Da bi zajednički aktivni sustav bio moguć, postoje neka ograničenja: max. temp. zagrijanog zraka je 50°C (zbog pojave izgaranja mnogih čestica u zraku na višim temp. - što dovodi do nelagode i osjećaja "suhoće" zraka), a to znači da je max. povećanje temperature grijanom zraku 30K. Ako se uzme prosjek da po 1 osobi dolazi 30m2 stamb. površine, dolazi se do podatka za izmjenu zraka od 1m3/h za m2 povšine. Ako je moguće grijati zrak na max. 30K veću temp., može se izračunati max. topl. snaga: P= 1 m3/h /m2 x 0,33 Wh/Km3 x 30 K = 10 W/m2 koja se može koristiti kod zagrijavanja prostora putem zraka.
Tih max. 10 W/m2 je osnovni zahtjev za pasivnu kuću. Ostali zahtjevi su sve načini da se taj zahtjev ispuni.
Načini ispunjenja zahtjeva od max. 10 W/m2 su odavno poznati : pasivni elementi građevine. Kontrolirani sustav prozračivanja sa rekuperacijom topline i zemljani zračni kolektor također pridonose lakšem ispunjenju zahtjeva od max. 10 W/m2 time što smanjuju gubitke topline kod prozračivanja.

Dakle ponavljam, europska pasivna kuća nije sasvim pasivna. Kod nje je zahtjev za aktivnim toplinskim potrebama do max. 15 kWh/m2 god., te za ostalim energetskim potrebama do max. 120 kWh/m2god.

Mislim da sam malo pojasnio osnove na kojima se bazira pasivna kuća. Ostali se zahtjevi, koji proizlaze iz osnovnog zahtjeva, lako mogu naći na web-u.

[viz]

viz kaže:

Pasivna kuća po www.passiv.de...Kako bi pasivna kuća bila isplativa ne ulaže se u instalaciju zasebnog sustava grijanja i hlađenja, već je taj sustav povezan sa sustavom kontroliranog prozračivanja. Zbog toga je pasivna kuća (po dijagramu) isplativija od 3-litarske kuće.
Da bi zajednički aktivni sustav bio moguć, postoje neka ograničenja: max. temp. zagrijanog zraka je 50°C (zbog pojave izgaranja mnogih čestica u zraku na višim temp. - što dovodi do nelagode i osjećaja "suhoće" zraka), a to znači da je max. povećanje temperature grijanom zraku 30K. Ako se uzme prosjek da po 1 osobi dolazi 30m2 stamb. površine, dolazi se do podatka za izmjenu zraka od 1m3/h za m2 povšine. Ako je moguće grijati zrak na max. 30K veću temp., može se izračunati max. topl. snaga: P= 1 m3/h /m2 x 0,33 Wh/Km3 x 30 K = 10 W/m2 koja se može koristiti kod zagrijavanja prostora putem zraka...

Došlo je do promjene principa (njemci to nazivaju razvojem -Entwicklung) pasivne kuće. Više nije obavezan zajednički sustav grijanja i prozračivanja (hlađenje nije niti bilo potrebno) - koji je meni bio dosta odbojan i zbog toga nisam bio za pasivnu kuću. Tako da sad pasivnu kuću određuju parametri starog principa pasivne kuće, a to je max. snaga od 10 W/m2 st. povr. - prevedeno na njemačku klimu (ili sl. našu kontinentalnu): max. 15 kWh/m2 godišnje. Aktivni sustav kuće sad čini odvojeni razvod topline (podno grijanje cijevnim razvodom tople vode - često se spominje) od sustava prozračivanja (centralni s rekuperatorom topline i zemljanim direktnim ili indirektnim izmjenjivačem topline). Razlog te odluke je komfor - kapacitet prozračivanja ovisi o zagađenosti zraka i br. osoba u kući, a ne o potrebama grijanja (problem kad je boravilo zimi u kući manji broj ljudi od predviđenog broja ljudi projektom) - to se zajedničkim sustavom nije moglo osigurati. Nedostatak ove promjene stajališta je u većoj investiciji u aktivne elemente - skupi razvod podnog grijanja. No, po meni, to i nije neki teški problem - podno grijanje se i kod zajedničkog sustava trebao izvesti kao neka alternativa ili sigurnost. Toplinska crpka i dalje ostaje najkvalitetnije najčešće rješenje za grijanje + solarno grijanje sa spremnikom topline (o onoj smanjenoj investiciji u aktivne sustave naspram 3-litarske niskoenergetske kuće koja se u praksi ne može ostvariti - više se nigdje ništa ne spominje).
Jednom riječju: Pasivna kuća, po sadašnjim stavovima gospode iz Passiv Haus Institut-a, je niskoenergetska kuća sa jako malom potrošnjom energije (spomenutih max. 15 kWh/m2a).

[viz]

Mislim da nije samo stvar u promjeni filozofije gospode iz Passiv Haus Institut-a u komforu, već je promjena filozofije i energetske prirode - ušteda energije:
1) Kapacitet prozračivanja se regulira obzirom na zagađenost zraka u stamb. prostoru i broj ljudi koji trenutno u njem borave - kod boravka manjeg broja osoba ne treba ići na veći kapacitet prozračivanja zbog potrebe grijanja (manje strujanje zraka istina pridonosi i komforu boravka) .
2) Podnim ili nekim drugim sustavom grijanja se može regulirati temperatura svake prostorije zasebno - regulacionim elementima sustava grijanja, što se grijanjem putem zraka centralnog sustava prozračivanja teže moglo postići i većinom se nije radilo (ušteda energije tamo gdje nije potrebna veća temperatura ili u prostorijama u kojima se trenutno ne boravi).

Zanimljivo je da je bilo potrebno 10 godina i tisuće takvih objekata da se promjeni filozofija pasivne kuće, tj. da se odustane od zajedničkog sustava grijanja i prozračivanja.

[viz]

Niskoenergetska kuća ili pasivna kuća su građevine za one koji žele raditi za svoju korist - dobrobit, kao i za društvenu (energetska veća neovisnost), te za očuvanje okoliša.
Kod tih kuća potrebno je dobro planiranje, kvalitetna izvedba i često manje spomenuto: racionalno korištenje i štednja energije. Jednom riječju: ljudi koji racionalno logički razmišljaju i na tome grade svoje stavove i djelovanja su osobe kojima je niskoenergetska ili pasivna kuća imperativ i način življenja. NE ili pasivna kuća nije neka ekskluziva bogatih ili samo ekološki osvještenih ili trend u gradnji.
Na postojećim novosagrađenim kućama vidim brojne detalje koji služe samo da poboljšaju opći dojam građevine, poskupljuju gradnju, a tim elementima se gubi puno energije i ne služe nikakovoj funkciji, a kamoli komforu, zdravlju, sigurnosti i sl.
Primjer su produžeci betonske ploče za potrebe balkona i sl. betonski izboji van vanjskih zidova koji najčešće služe za provođenje topline van u zimskom periodu ili u ljetnom periodu za zagrijavanje stamb. prostora. Funkcionalno često ničem ne služe (za cvijeće, boravak rijetko, a najčešće ostaju dugo nedovršeni). Montažne balkone ili balkone od drvene konstrukcije na novogradnji još nisam vidio.
Zanimljivo je da je u novom broju HausBau-a u reportaži o pasivnoj kući prikazana zgrada s betonskim balkonima koji se jako teško izoliraju, a ako se i izoliraju upitan je vijek takve gradnje.
Ima još takvih primjera. Molim za komentare i osvrte!

[miran18]

Pozdrav ! Nisam se uspio jedno vrijeme javljati ali kad je tema niskoenergetskih i pasivnih objekata u điru nemogu a da ne bacim koji komentar makar na suho .Teško je uvijek bilo nekoga nagovoriti na nešto što nije ustaljeno ili tradicionalno za većinu nas vrijedi ona stara poslovica neka drugi brine svoju brigu ja sad gradim kuću svoju kako znam i umijem nije lako objasniti u par postova što je to uopće nisko energetska kuća a što je to pasivna kuća pa ovi trudi koje si uložio da pokušaš objasniti su hvale vrijedni . Kod nas su neke stvari postavljene naglavačke taj problem se provlači mimo struku pa nam se javljaju razmišljanja da su takvi objekti potrebni onima na sjeveru gdje je klima daleko surovija nego kod nas i takve tipove gradnje je nemoguće prilagoditi kod nas . E zašto sad ću ja reći svoj stav koji je po meni jedini normalan zaključak koji sam ja moga povezat u svojoj glavi. Kod nas počevši od vrtića djeca moraju znati pisati prije nego kod drugoga , u osnovnoj školi sve je više i više gradiva kojeg moraju proći sve ranije se počmu raditi složeni postupci obrade bilo kakvog gradiva , u srednjoj školi sve se više traži gimnazijsko znanje i širina gradiva govori se nekoliko jezika obrađuje se gradivo u 18- 20 predmeta djeca prolaze kroz sve struke i zanate barataju svim vještinama , na fakultetima se obrazuju na jako zahtijevnim programima stječu se vrhunska znanja koja su priznata svugdje po svijetu posebno na znanstvenim razinama . E dije sad tu kvaka u čemu je problem : nalazi se između redova gore navedenog teksta , a čita se ovako kod nas konobar koji jako dobro zna svoj posa vrlo brzo zaradi da si može kupiti teren sagraditi kuću kupiti dobar auto jahtu sve jer ima jako dobro znanje jako dobro se snalazi u svim vodama ne treba njemu arhitekta kuća treba biti malo veća od njegovog prijatelja, netreba njemu strojar on zna da je Viessman najbolja peć i da je najbolje kupiti sve od njih a kako isto zna jer je vrhunski trgovac i ekonomist u perlonku košulju se uzme sto oera i nekoliko stotina kuna u apoenima od deset kuna i taj mac kuna zamota sa sto oera te stavi u gornji džepić perlonke kroz koju se jasno vidi naravno sto oera u velikom macu pa do prve trgovine po ponudu za materijal sa naglaskom za plaćanje po predračunu u gotovini " el pošteno " tako slično i do majstora . Struju sam radi jer njegove tete mlađi sin završio za majsrora a radi kod nekog lopova koji mu nije dao plaću pa malom pomogne da nešto i on zaradi a ovaj lopov kad neda plaću malom mora dati prijavu instalacije za Elektru. Zidari su bosanci koji rade tu već neko vrime vrijedni ljudi ali nemaju prijave pa kad budu pri kraju sa poslom mora nazvati policiju da ih odvedu jer je juče sa gradilišta nestalo "po palete cementa" a bosanci bi da im se plati još i zidanje jer on zna da ima još bosanaca i da će ti drugi bosanci doć ožbukat .Da ne dužin kako smo ono rekli kako se ono zovu te gore navedene kuće i da li uopće naši prijatelji koji su frizeri znaju što je to niskoenergetska kuća i ako ne znaju pa zašto da pravi takvu kuću pa nepiše to na njoj nije ona Mercedes 320 4-matic Kompresor Avangard tako da svako zna šta si kupio i koliko to košta

[McGrubi]

viz kaže:

Zanimljivo je da je u novom broju HausBau-a u reportaži o pasivnoj kući prikazana zgrada s betonskim balkonima koji se jako teško izoliraju, a ako se i izoliraju upitan je vijek takve gradnje.
!

pa postoje oni "ulošci" koji služe za prekid toplinskog mosta
a možda je balon "obučen" u toplinsku izolaciju, to su radili na novim zgradam a u Šibeniku, 5cm sa svih strana, i na čeli (više niskoenerg.)

[McGrubi]

iskreno, meni se kod pasivne ne sviđa hermetičnost

[mrzli]

Ali imaju ventilaciju koja čuva energiju. I uvijek svježi zrak.

[viz]

Osvrt na hermetičnost:
Po novom pravilniku u Njemačkoj ENEV 2007 zahtjeva se kod izgradnje zgrada prozračivanje s povratom topline (WRG). Dakle u Njemačkoj (a vjerojatno u još dosta zemalja) se više ne grade zgrade koje nisu hermetički zatvorene (kolka hermetičnost - to ne znam!). Gotovo sva nova stolarija ima na sebi dobre (često i višestruke) brtve. Dakle hermetična nije samo pasivna kuća, već i sve novosagrađene zgrade s kvalitetnom vanjskom stolarijom.
Povrata topline kod prozračivanja bez sustava (uređaja i instalacija) prozračivanja, po meni, nema.

Mislim da se odustalo i od paro-propusnosti vanjskih zidova i ostalih elemenata zgrade. Tu funkciju obavlja kontrolirani sustav prozračivanja.
No kod kontroliranog prozračivanja treba biti jako oprezan - higijena ulaznog zraka mora biti na visokom nivou (bolje je izgubiti nešto energije, nego da se smanji kvaliteta ulaznog svježeg zraka).

Što se tiče betonskih balkona - vjerojatno će urednici dotičnog časopisa u idućem broju prikazati kako su prekinuli toplinski most na istim, a meni bi bilo zgodno i kako su toplinski izolirali temelj (obično se kod NE kuća izolira sokl i podna ploča, no kod pasivne kuće sam vidio samo primjere gdje se cijeli temelj izolira - to je i jedan od razloga zašto se teško može sanirati kuća da bude pasivna).

[McGrubi]

WRG = ovisnost o tehnologiji, o el. struji ... to mi se ne sviđa
spavaš, struje nestane i ? bloka čitav sustav, zrak stoji, kisik nestaje

zašto jednostavno nisu kontrolirali propusnost prozora, razumin za klime ispod -5°, ali kod mene je rijetko kad blizu 0°C