Hrvatski jezik: jezikoslovni i filološki pogled

[Andrijasevic]

Lastan kaže:

[# ...] štokavskim dijalektima (kroatisti bi rekli govorima, ali kroatistika je općenito puna imbecilnih termina).

Zašto? Bez obzira smatraš li ti štokavsko to nešto jezikom ili narječjem, govor je dobar termin. Dijalekt je apstraktan pojam, a govor konkretan. Dijalekt je skup zajedničkih osobina govora i skupina govora. Kada napraviš popis osobina nekog dijalekta nećeš pronaći selo u kojem se baš tako govori. Ali ako napraviš popis jezičnih osobina nekog sela, dobit ćeš konkretnu stvar - govor. Ako kažeš da je u dijalektu nešto mrtvo, u njemu mogu biti govori u kojima to nešto nije mrtvo. Znači govor pripada tom dijalektu (u kojemu po tebi to nešto ne postoji), ali u njemu to nešto može postojati. Ako je u nekim govorima nešto mrtvo, ne znači da je to osobina cijelog dijalekta, odnosno narječja kao još apstraktijeg pojma. Bez obzira raspravljamo li o jeziku, narječju ili dijalektu...

Matematika i fizika su slične discipline, ali ne znači da zato moraju imati istu terminologiju. Kroatistika i lingvistika imaju slične predmete proučavanja, ali to ne znači da moraju imati istu terminologiju. Unatoč sličnosti, kroatistika na stvari gleda malo uže od lingvistike. Koriste se pojmovi koji su potrebni da bi se opisalo štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje hrvatskog jezika. Bez obzira koliko jezika unutar onoga što kroatistika zove hrvatski vidi lingvistika. Ili kroatistika nije legitimna, to je nešto nadri, kvazi?

Inače, za jednog intelektualca prepun si predrasuda i netolerancije.

[Lastan]

Andrijasevic kaže:

Ili kroatistika nije legitimna, to je nešto nadri, kvazi?

This.

Inače, za jednog intelektualca prepun si predrasuda i netolerancije.

Za nekoga tko pokušava raspravljati na Društvenim znanostima prepun si osobnih komentara i ad hominem argumentacije.

[Andrijasevic]

Lastan kaže:

Za nekoga tko pokušava raspravljati na Društvenim znanostima prepun si osobnih komentara [...]

Ad hominem je upravo to što si moj komentar nazvao ad hominem. I da, iznosim vlasito mišljenje, ali sam ga i argumentirao, nisam stao na ja mislim.

Zbog vlasitih shvaćanja negiraš cijelu znanstvenu disciplinu i njezinu terminologiju, isto tako komentiraš kroatistiku s aspekta lingvistike. Strukturalistička teorija jest najprihvaćenija, ali nije zato jedina i apsolutno ispravna, postoje i druge. Naravno da kroatistika koristi postavke (strukturalističke) lingvistike, ali u onoj mjeri u kojoj fizika koristi postavke matematike (ili medicina biologiju i kemiju). Ne koristi svu teoriju, terminologiju i mogućnosti matematike, nego one dijelove i metode koje joj trebaju da opiše konkretan problem - položaj čakavskog, štokavskog i kajkavskog unutar hrvatskog jezika, jer to je ono čime se kroatistika bavi. Kroatistički studij (time i kroatistika) bliži je filologiji! Kroatistika tako mora "pomiriti" i voditi računa o velikom broju varijabli, lingvistika je samo jedna od...

A onaj, po tvom shvaćanju, suvišni termin samo omogućuje kroatistici sustavnost budući da proučava škakljivo područje. Što je stvar kompliciranija, sistematizacija mora biti bolja. Uostalom, sve znanosti teže dobroj sistematizaciji i jednoznačnosti terminlogije.

Lastan kaže:

This

... je ad hominem argument.

I tu bih se vratio opet na:

Andrijasevic kaže:

Inače, za jednog ...

[Lastan]

Andrijasevic kaže:

Ad hominem je upravo to što si moj komentar nazvao ad hominem.

Netočno. Ali formulacija prati tvoju ad hominem formulaciju i zato jest ad hominem.
Ajd se nemoj služiti riječima koje ne razumiješ. Pitaj, objasnit ću ti.

Zbog vlasitih shvaćanja negiraš cijelu znanstvenu disciplinu i njezinu terminologiju, isto tako komentiraš kroatistiku s aspekta lingvistike.

Znam i zašto.

Jedan je od razloga da ne bih morao detaljnije komentirati tvoje bljezgarije, a ponudio si mi lak i kratak odgovor.

Strukturalistička teorija jest najprihvaćenija, ali nije zato jedina i apsolutno ispravna, postoje i druge. Naravno da kroatistika koristi postavke (strukturalističke) lingvistike, ali u onoj mjeri u kojoj fizika koristi postavke matematike (ili medicina biologiju i kemiju). Ne koristi svu teoriju, terminologiju i mogućnosti matematike, nego one dijelove i metode koje joj trebaju da opiše konkretan problem - položaj čakavskog, štokavskog i kajkavskog unutar hrvatskog jezika, jer to je ono čime se kroatistika bavi. Kroatistički studij (time i kroatistika) bliži je filologiji! Kroatistika tako mora "pomiriti" i voditi računa o velikom broju varijabli, lingvistika je samo jedna od...

Hrvatski nije jedan jezik. Kroatističku terminologiju u tome ne prihvaćam jer nije znanstvena nego politička. Idi šetaj.

A onaj, po tvom shvaćanju, suvišni termin samo omogućuje kroatistici sustavnost budući da proučava škakljivo područje. Što je stvar kompliciranija, sistematizacija mora biti bolja. Uostalom, sve znanosti teže dobroj sistematizaciji i jednoznačnosti terminlogije.

… i zato kroatistika svojom terminologijom odudara od lingvistike i ostalih filologija, izuzev kineske u kojoj je položaj drugih sinotibetskih jezika jednak položaju drugih hrvatskih jezika.

Sistematično i jednoznačno. Naravno.

... je ad hominem argument.

Ne. Nije.
Ali ovo tvoje već jest trolanje. Ili spektakularno neznanje, što je za nekoga toliko nabrijanog na obranu kroatistike više nego moguće.
(Vidiš, to je ad hominem.)

[Daniel.N]

Andrijasevic kaže:

Ne koristi svu teoriju, terminologiju i mogućnosti matematike, nego one dijelove i metode koje joj trebaju da opiše konkretan problem - položaj čakavskog, štokavskog i kajkavskog unutar hrvatskog jezika, jer to je ono čime se kroatistika bavi.

Da, to je upravo ono što je meni nevjerojatno, taj prilično neobjektivni pristup, gdje se stalno miješa nacionalni, kulturni i jezični kriterij i na kraju se 200 godina ljudi prepucavaju jesu li štokavci Srbi ili Hrvati ili što već.

To je tako kad se miješaju kruške i zavarivanje. No za to postoje praktični razlozi, dakako...

Vaša rasprava je zanimljiva i sadržajna, lijepo mi je što koristite i neke latinske termine tipa ad hominem, ali ako nastavi u ovom smjeru morat ću početi tiskati one gumbiće s lijeve strane gdje su nacrtani žuti i crveni pravokutnici.

[Andrijasevic]

Lastan kaže:

(Vidiš, to je ad hominem.)

Toga ti imaš u svakom postu, ne samo ovdje. Bez obzira što ti misliš o mojoj argumentaciji temljena je na kakvoj-takvoj literaturi. Tvoje neuvažavanje je stvar koja se neće promijeni (niti bi trebala, meni je svejedno) pa se stoga neću upuštati u raspravu oko toga. Mada čim je nešto kroatističko - ne vrijedi! To mi se čini poprilično ad hominem.

Lastan kaže:

[COLOR="navy"]
Ali ovo tvoje već jest trolanje. Ili spektakularno neznanje, što je za nekoga toliko nabrijanog na obranu kroatistike više nego moguće.

I nije kroatistika toliko diletantska, kroatistika koristi i termin idiom. To da su štokavski, čakavski i kajkavski idiomi zapravo dijalekti, uči se samo u osnovnoj školi.

I nisam uopće nabrijan. Ne nazivam ja nikoga i ništa imbecilnim, neznalicom itd. Ti si nabrijan na kroatistiku. Kažem ti, meni je svejedno! Prokomentirao sam ti zašto bi u kroatistici rekli govor i ti nisi opovrgao argumentaciju, nego si je jednostavno kroatistiku nazvao diletantskom djelatnošću i mene optužio da se koristim ad hominem argumentima, a koristeći se istima.

Daniel.N kaže:

Da, to je upravo ono što je meni nevjerojatno, taj prilično neobjektivni pristup, gdje se stalno miješa nacionalni, kulturni i jezični kriterij i na kraju se 200 godina ljudi prepucavaju jesu li štokavci Srbi ili Hrvati ili što već.

E vidiš, to je filologija! I svi znaju tko je Hrvat, tko Srbin. Samo uvijek ima onih kojima to ne odgovara i rade pomutnju pozivajući se na raznorazne argumente. A politika se vidi upravo u tome što se Hrvatime ne dozvoljava da budu štokavci. Problem nastaje kada se hrvatski jezik poistovjećuje s Hrvatima - to je nacionalizam. Ali kada je štokavski zapravo srpski, onda je to politički i lingvistički opravdano, a to je idiotizam velikog kalibra.

Daniel.N kaže:

Vaša rasprava je zanimljiva i sadržajna, lijepo mi je što koristite i neke latinske termine tipa ad hominem, ali ako nastavi u ovom smjeru morat ću početi tiskati one gumbiće s lijeve strane gdje su nacrtani žuti i crveni pravokutnici.

A kad s ovim čovjekom još nisam uspio razmijeniti dvije riječi kao čovjek!

[Daniel.N]

Andrijasevic kaže:

E vidiš, to je filologija! I svi znaju tko je Hrvat, tko Srbin. Samo uvijek ima onih kojima to ne odgovara i rade pomutnju pozivajući se na raznorazne argumente. A politika se vidi upravo u tome što se Hrvatime ne dozvoljava da budu štokavci. Problem nastaje kada se hrvatski jezik poistovjećuje s Hrvatima - to je nacionalizam. Ali kada je štokavski zapravo srpski, onda je to politički i lingvistički opravdano, a to je idiotizam velikog kalibra.

Ma tko je ozbiljan (a da nije agitator) rekao da je štokavski = srpski? Što je to uopće "srpski"? Sve što prozbori osoba koja na glavi ima šajkaču? I to da "svi znaju"... jesu li znali prije 300 godina? Prije 600?

Puštam da nastavite svoju strastvenu raspravu, ali dajte budite bar malčice konstruktivni.

[Lastan]

Andrijasevic kaže:

Toga ti imaš u svakom postu, ne samo ovdje.

Vidiš, i ovo je primjer ad hominem argumentacije. Nije pitanje što se nalazi u mojim postovima nego kako možeš pobiti konkretne tvrdnje, ili argumentirati svoje.

Bez obzira što ti misliš o mojoj argumentaciji temljena je na kakvoj-takvoj literaturi.

Moja također. I što sad?
Iliti: pratim tvoj ad verecundiam i dižem za “jebe mi se”.

Tvoje neuvažavanje je stvar koja se neće promijeni (niti bi trebala, meni je svejedno) pa se stoga neću upuštati u raspravu oko toga. Mada čim je nešto kroatističko - ne vrijedi! To mi se čini poprilično ad hominem.

Ne, ne, pogrešno si shvatio.
Stvar je upravo suprotna: ako nešto ne vrijedi, vrlo je vjerojatno da je i kroatističko.

Osim toga, prilično sam jasno naveo zašto smatram da neke kroatističke teze ne stoje. To što zahvaljujući kriplovima koji određuju padež prezentu i slijepo se pokoravaju pravopisnim autoritetima koji mijenjaju pravopis unatoč tome što imaju diplomu i trebali bi biti opremljeni aparatom koji bi im omogućio da stručno procijene argumentaciju imam užasno loše mišljenje o kroatistima kao struci – pa, to samo donosi bonus bodove.

Ispričavam se ako ti je gornja rečenica nezgrapna.

I nije kroatistika toliko diletantska, kroatistika koristi i termin idiom. To da su štokavski, čakavski i kajkavski idiomi zapravo dijalekti, uči se samo u osnovnoj školi.

Ma zar? A zašto onda kroatisti mahom i nakon faksa inzistiraju na dijalektima?

I nisam uopće nabrijan. Ne nazivam ja nikoga i ništa imbecilnim, neznalicom itd. Ti si nabrijan na kroatistiku.

Svaka akcija izaziva jednaku i suprotnu reakciju.
S obzirom na to kako i koliko braniš kroatistiku od mojih više ili manje argumentiranih provokacija, rekao bih da sljedeća izjava:

Kažem ti, meni je svejedno!

nimalo ne stoji.

Prokomentirao sam ti zašto bi u kroatistici rekli govor i ti nisi opovrgao argumentaciju, nego si je jednostavno kroatistiku nazvao diletantskom djelatnošću

Zapravo, potvrdio sam tvoju pretpostavku, koja je pak posljedica tvoje logičke bifurkacije.
Meni se ne dâ uvijek iznova raspravljati o istim stvarima na isti način samo zato što dođe neki novi forumaš. Dakle, kad vidim logičke pogreške, krenem ih isticati i iskorištavati. S vremenom dođemo i na temu, ali bitnije mi je da razriješimo logičke i retoričke smicalice. Ili barem nepažljivosti.

i mene optužio da se koristim ad hominem argumentima, a koristeći se istima.

Pa, morao sam. Vidim da baš ne razumiješ najbolje što je ad hominem pa ti moram dati kvalitetne primjere.

E vidiš, to je filologija! I svi znaju tko je Hrvat, tko Srbin. Samo uvijek ima onih kojima to ne odgovara i rade pomutnju pozivajući se na raznorazne argumente. A politika se vidi upravo u tome što se Hrvatime ne dozvoljava da budu štokavci. Problem nastaje kada se hrvatski jezik poistovjećuje s Hrvatima - to je nacionalizam. Ali kada je štokavski zapravo srpski, onda je to politički i lingvistički opravdano, a to je idiotizam velikog kalibra.

Nije štokavski srpski nego je srpski, kao i jedan od hrvatskih jezika, štokavski.

Ali da, ovo što si naveo jest idiotizam jednako kao što je idiotizam reći da je svaka životinja pas umjesto da je svaki pas životinja.

A kad s ovim čovjekom još nisam uspio razmijeniti dvije riječi kao čovjek!

<ad hominem>Budući da mnogi sa mnom uspijevaju razmijeniti i više od dvije riječi kao ljudi, možda problem nije u meni. </ad hominem>

[Lastan]

Orlin1979 kaže:

Ovdje je tema o neodređenim oblicima pridjeva i stoga je rasprava o svemu drugome, koliko zanimljiva i vrijedna bila, off topic i pripada negdje drugdje. Molim vas držati se toga što sam pitao i premjestiti ostali sadržaj na novu temu.

Oprosti, ali ne vidim što se o samim neodređenim oblicima pridjeva još može reći.
Standard ih propisuje, u govoru su uglavnom mrtvi, a i ja ih kao lektor pomalo guram iako sam svjestan da je ta bitka već davno izgubljena.
Nije baš plodonosna tema za raspravu.

[Andrijasevic]

Daniel.N kaže:

Ma tko je ozbiljan (a da nije agitator) rekao da je štokavski = srpski? Što je to uopće "srpski"? Sve što prozbori osoba koja na glavi ima šajkaču? I to da "svi znaju"... jesu li znali prije 300 godina? Prije 600?

Nacija i država u današnjem smislu postoje tek od Napoleona, ali već u 11. st. na Bašćanskoj ploči piše "Zvonimir, kralj hrvatski"... Martinac nakon Krbavske bitke piše da su Turci nalegli na hrvatski jezik, što opet govori o nekom osjećaju pripdanosti većoj zajednici, a i o postojanju hrvatskog jezika. Iako je Bašćanska ploča pronađena na Krku, spominje se hrvatski kralj, a Martinac govori o hrvatskom jeziku u tekstu koji je pisan staroslavenskim s elementima narodnog hrvatskog jezika. Upravo se na tome temelji kroatistika, upravo je to ono čime barata filologija - proučava povijesne i političke promjene, povijesne i jezične spomenike tražeći u njima potvrde o svijesti ljudi (govornika) tog vremena. Ako se danas štokavski jezik smatra hrvatskim, onda je definitivno i čakavski hrvatski jer ima, očito, bogatiju tradiciju od štokavskog. To što kroatistika naziva to nešto idiomima (pa može i narječjima) ne čini ju diletantskom disciplinom temeljenom na političkim postavkama. Lingvistika gleda na sve preopćenito pokušavajući uvijek iste postavke primijeniti na sve, lingvistika je teorija koja - kao što to uglavnom biva - ne funkcionira uvijek najbolje u svakoj konkretnoj situaciji, teško je doslovno primjenjiva na hrvatske jezične prilike. Ima takvih prilika i drugdje u svijetu. Lingvistika na sve gleda formalno i jedino što može je reći da kajkavski, čakavski i štokavski idiom pripadaju slavenskoj jezičnoj skupini, utvrditi razlike i to je sve. A da bismo uočili razlike između kajkavskog i štokavskog i ne treba neka prevelika naobrazba. Lingvistika ne može riješiti i sistematizirati položaj tih idioma unutar Republike Hrvatske. Sa strogog strukturalističkog gledišta to jesu različiti jezici... I što dalje? Reći da samo 4 milijuna ljudi govori trima jezicima, a svi se izjašanjavaju kao Hrvati i svi svoj jezik nazivaju hrvatskim?

[Lastan]

Andrijasevic kaže:

Nacija i država u današnjem smislu postoje tek od Napoleona, ali već u 11. st. na Bašćanskoj ploči

Molim te, navedi kroatističko (jer drugoga nema) opravdanje za ovakvo pisanje boldane riječi.

Lingvistika gleda na sve preopćenito pokušavajući uvijek iste postavke primijeniti na sve, lingvistika je teorija koja - kao što to uglavnom biva - ne funkcionira uvijek najbolje u svakoj konkretnoj situaciji, teško je doslovno primjenjiva na hrvatske jezične prilike. Ima takvih prilika i drugdje u svijetu. Lingvistika na sve gleda formalno i jedino što može je reći da kajkavski, čakavski i štokavski idiom pripadaju slavenskoj jezičnoj skupini, utvrditi razlike i to je sve.

Lingvistika može i čini daleko više, no o njoj treba nekog vraga i znati.

A da bismo uočili razlike između kajkavskog i štokavskog i ne treba neka prevelika naobrazba. Lingvistika ne može riješiti i sistematizirati položaj tih idioma unutar Republike Hrvatske. Sa strogog strukturalističkog gledišta to jesu različiti jezici... I što dalje? Reći da samo 4 milijuna ljudi govori trima jezicima, a svi se izjašanjavaju kao Hrvati i svi svoj jezik nazivaju hrvatskim?

Ne bi ništa od toga bilo nimalo čudno da kroatistika ne gura svoja nedosljedna i netočna, politički uvjetovana gledišta kao jezičnu realnost.

I što točno tu lingvistika “ne može riješiti”?
Drago mi je da si sad ti počeo pljuvati po lingvistici, tek toliko da se vidi koliko zapravo nemaš pojma o čemu govoriš.

Nije ni čudo da ti je onda “svejedno”.

[Andrijasevic]

Lastan kaže:

Molim te, navedi kroatističko (jer drugoga nema) opravdanje za ovakvo pisanje boldane riječi.

Baška > Baščanska, mogao bih se opravdati činjenicom da su č i ć blizu, ali nema potrebe.

Lastan kaže:

Lingvistika može i čini daleko više, no o njoj treba nekog vraga i znati.

Ne bi ništa od toga bilo nimalo čudno da kroatistika ne gura svoja nedosljedna i netočna, politički uvjetovana gledišta kao jezičnu realnost.

I što točno tu lingvistika “ne može riješiti”?
Drago mi je da si sad ti počeo pljuvati po lingvistici, tek toliko da se vidi koliko zapravo nemaš pojma o čemu govoriš.

Ne pljujem! Ti bi stvarno rekao da Hrvati govore trima različitim jezicima? Onda najbolje da na televiziji prevodimo razgovor s nekom bakom s Dolca. Jer to bi bilo onda dosljedno i lingvistički opravdano.

Lastan kaže:

Nije ni čudo da ti je onda “svejedno”.[/COLOR]

Zanimljiva metoda, ali to uvijek radiš. Trebao sam pretpostaviti. Izvlačiš riječi iz konteksta i daješ im novi, onako kako tebi odgovara, zanemarujući ono što je sugovornik htio reći, stvaraš nove pretpostavke podvaljujući sugovorniku i nakon toga mu prigovaraš zbog logičkih nedosljednosti.

[Andrijasevic]

Lastan kaže:

<ad hominem>Budući da mnogi sa mnom uspijevaju razmijeniti i više od dvije riječi kao ljudi, možda problem nije u meni. </ad hominem>

Možda u doctypeu.

[Zekoslawa]

Ovoga, ja b' se samo malo ubacila s pravopisom. Ploča je iz Baške, dakle Baščanska. Ili ćemo se pak držati lokalnog izgovora i etimologije, pa će biti Bašćanska. Ovoga se potonjeg uglavnom drže renomirani slavisti (ne nužno i kroatisti!) kao što su Hercigonja, Mihaljević i ekipa.

I evo primjera kako lingvistička perspektiva ponekad naprosto nije dovoljna. Jes' vidija ti to, Lastane?

[Andrijasevic]

zec gadiš mi se kaže:

Ovoga, ja b' se samo malo ubacila s pravopisom. Ploča je iz Baške, dakle Baščanska. Ili ćemo se pak držati lokalnog izgovora i etimologije, pa će biti Bašćanska. Ovoga se potonjeg uglavnom drže renomirani slavisti (ne nužno i kroatisti!) kao što su Hercigonja, Mihaljević i ekipa.

I evo primjera kako lingvistička perspektiva ponekad naprosto nije dovoljna. Jes' vidija ti to, Lastane?

Ja sam htio napisati da tako stoji u literaturi, ali sam se bojao da je to tako samo u kroatistici.

[Daniel.N]

Zapravo, skj > šć, zar ne? Kakva je situacija u Baškoj....? Tj Jurandvoru... tamo nisam bio godinama, tko će to pamtiti.

Andrijasevic kaže:

Ne pljujem! Ti bi stvarno rekao da Hrvati govore trima različitim jezicima? Onda najbolje da na televiziji prevodimo razgovor s nekom bakom s Dolca. Jer to bi bilo onda dosljedno i lingvistički opravdano.

Baka s Dolca dakako ne govori na Dolcu kako govori domov, ali evo lijepe ilustracije.

Ja sam djelomično porijeklom iz tvrdočakavskog kraja, i tamo ljetujem. Žena mi je štokavka (pitaju ju -- jesi ti iz Bosne?). Susjed na moru je stalno zeza kako ne razumije lokalni čakavski govor (pogotovo malo brži...) a on dakako "ne zna" (tj. neće) objasniti na nečem kvazi-standardnom, već se prebaci na engleski. I tako oni razgovaraju (ponekad) na engleskom.

Meni ne treba titlovati ni slovenski, seveda. Ali svako toliko opet nešto krivo shvatim. Da je Prešeren odlučio biti stolar a ne pjesnik danas bismo se smijali razlikovnim hrvatsko-slovenskim rječnicima, kako je slovenski tedan a hrvatski tjedan i sl.

[Gregory House]

Andrijasevic kaže:

B
Ne pljujem! Ti bi stvarno rekao da Hrvati govore trima različitim jezicima? Onda najbolje da na televiziji prevodimo razgovor s nekom bakom s Dolca. Jer to bi bilo onda dosljedno i lingvistički opravdano.

Što bi bilo sporno u tome, ukoliko ta baka govori idiomom nerazumljivim široj publici? Jedini razuman kriterij kada prevoditi jest razumljivost - apsolutno nema smisla emitirati nešto široj publici bez prijevoda ako je realno očekivati da neće biti razumljivo, dok je istovremeno idiotski prevoditi nešto što publika razumije.

I nikako ne mogu shvatiti što je toliko sporno i nepojmljivo ljudima da pripadnici jedne nacije koriste različite jezične sustave. Nacija nije organska zajednica pa da bi bila savršeno koherentna cjelina, niti je uopće kategorija kojoj pripadnost određuje (aristotelijanski) jedna ili više relevantnih karakteristika, pa tako ni jezik. Takvo poimanje nacije preboljeno je ima već stoljeće...

[Zekoslawa]

Andrijasevic kaže:

Ja sam htio napisati da tako stoji u literaturi, ali sam se bojao da je to tako samo u kroatistici.

Pa i piše. BFM donosi obje mogućnosti, samo ne navodi objašnjenje. A objašnjenje je ovo što rekoh - ili ćemo se držati tvorbe, ili ćemo pak etimologije i izgovora. Ništa od toga nije pogrešno, ma koliko S. P. Novak gađao indeksom kad ugleda ć u Bašćanskoj ploči.

Andrijasevic kaže:

a Martinac govori o hrvatskom jeziku u tekstu koji je pisan staroslavenskim s elementima narodnog hrvatskog jezika.

Martinac zapravo govori o narodu jer je dotična riječ značila "narod". U starijim tekstovima ima na tone potvrda u tom značenju.

Upravo se na tome temelji kroatistika, upravo je to ono čime barata filologija - proučava povijesne i političke promjene, povijesne i jezične spomenike tražeći u njima potvrde o svijesti ljudi (govornika) tog vremena.

A ovo je recimo sporno u čitavoj ovoj raspravi. Tražiti potvrdu znači polaziti od neke datosti. I tu nastaje prijepor - kada podskup lingvistike, a to je kroatistika (i sve ine -istike) ne uzima u obzir i ne sluša svoju krovnu disciplinu - lingvistiku, koja ipak određuje predmet proučavanja ovoj prvoj.

[Andrijasevic]

Daniel.N kaže:

Zapravo, skj > šć, zar ne? Kakva je situacija u Baškoj....? Tj Jurandvoru... tamo nisam bio godinama, tko će to pamtiti.

Nisam siguran da to možemo tako opravdati. Bašć(č)anska je riječ tvorbeno motivirana riječju Baška, u standardnom hrvatskom k prelazi u č! Ja tu ne vidim vezu sa skj... Naravno, ne pokušavam odgovoriti na pitanje trebali se pisati baščanska ili bašćanska, ali nekako mi taj skj...

[Zekoslawa]

Andrijasevic kaže:

Nisam siguran da to možemo tako opravdati. Bašć(č)anska je riječ tvorbeno motivirana riječju Baška, u standardnom hrvatskom k prelazi u č! Ja tu ne vidim vezu sa skj... Naravno, ne pokušavam odgovoriti na pitanje trebali se pisati baščanska ili bašćanska, ali nekako mi taj skj...

Pisalo se i ovdje već o tome, ne mogu sad naći na kojoj točno temi, no u svakom je slučaju u pitanju taj skj>šć. I to i lokalni umekšani izgovor. I to se onda uvažava u suvremenom standardu. Zato pravopisi navode obje mogućnosti.