Ubrzanje oporavka gospodarstva?

[#kocar#]

RealBear kaže:

Ja u kupe ti u špade...

Kamate po bruto vanjskom dugu su minus u tekućem računu (među ostalim stavkama), a prihod po inozemnoj imovini je plus. Ako imamo suficit tekućeg računa izvozimo kapital, tj. u našem slučaju neto se razdužujemo.

Suficit naravno nije dovoljan, treba ostvariti i rast, ali ako pogledamo ukupno gospodarstvo je još na jako niskim razinama. Odnosno može se rasti i bez velikih kapitalnih ulaganja, tj. bez rasta kreditne aktivnosti:
* Povećanje iskoristivosti kapaciteta industrije.
* Stavljanje praznih stanova u funkciju iznajmljivanjem.
* Povećanje popunjenosti izvan sezone u turizmu.
* Povećanje produktivnosti u poljoprivredi.
* Oslobođenje inovativnosti u IT-u, alternativnim izvorima energije i drugim visokim tehnologijama preko alternativnih oblika financiranja.
* Povećanjem plaća ukidanjem stope od 40% i dodatnim dizanjem neoporezivog dijela (optimizacijom drugih rashoda države koji ne dižu GDP kako spada).

Rast kreditne aktivnosti doma (glavni prediktor rasta u modelima analitičara) će doći tek naknadno, a kako banke mogu dignuti leverage (skoro pa najviše u Europi) za početi novi kreditni ciklus neće trebati dodatni strani kapital kao prije. Ne znam samo šta bankari čekaju i zašto brže ne smanjuju kamate po novoobrenim kreditima.

Slažem se i točno je da mi imamo podosta neiskorištenih kapaciteta i bjihovim stavljanjem u funkciju može se ostvariti rast bez velikih ulaganja.

No večina nabrojenog je nekonkurentna i da bi postala konkurentnija i realizirala taj neiskorišteni potencijal , treba poticaj. To bi se najlakše postiglo deprecijacijom kune od 10% kroz 1-3 godine.
Bez takvog stimulansa ti kapaciteti će i dalje ostati neiskorišteni, (jer da ih je moguće iskoristiti bez rušenja tečaja to bi se naprvilo i do sada), jer sva priča o pojeftinjenju ui boljoj učinkovitosti države je priča na dugi rok, što svakako treba provoditi ali je realno rezultate očekivati kroz niz godina.
To je proces a ne reformska mjera koju je moguće provesti u kratko vrijeme od nekoliko mjeseci ili godine.

Slažem se da kod plaća (poreza na dohodak) treba povećati neoporezivi dio , jer najveći dio tog olakšanja završava u potrošnji, što je interes države koja dio tog novca ubere kroz poreze i namete.
Kod viših plaća treba još podignuti cenzus , tako da porezni platni razred za stopu od 40 % počinje tek sa cca 20 000 kn/mj, jer velik dio tog novca neće biti stavljen u potrošnju, nego štednju a i ono što će otići u potrošnju bit će potrošeno za nabavu skupljih brendiranih proizvoda, najčešće uvoznog porijekla. Što je najmanji interes države jer gubi na doprinosima i porezima iz rada.
Trebalo bi razmisliti i o višoj stopi od 50% i oporezovati vrlo visoke prihode, djelimično iz razloga koje sam naveo a djelimično zbog socijalne jednakosti.
No tih sa takvim plaćama ima malo i ubrani porez nebi bio značajniji za proračun.

Oni najbogatiji i tako ne ostvaruju svoje zarade kroz plaću (dohodak) nego najčešće kroz vlasništvo i dividende firmi kojih su vlasnici. No to je druga priča i pitanje reforme poreznog sustava da ekonomski najsposobniji najviše doprinose za zajedničke potrebe.

[KuciloOro]

KuciloOro kaže:

Volio bih da mogu biti tako optimističan kao ti, ali ne mogu.......
A evo i par razloga:

Dow death cross
http://www.zerohedge.com/news/2015-0...t-time-4-years

“I hope it does not go to $40,” Gundlach said, “because then something is very, very wrong with the world, not just the economy. The geopolitical consequences could be — to put it bluntly — terrifying.”
http://www.businessinsider.com/jeffr...mber-9-2014-12

Chinas export slump 8%
http://www.cnbc.com/2015/08/08/reute...-stimulus.html

Oil prices at six years low
http://www.usatoday.com/story/money/...-low/31468745/

OPEC just kicked oil into 30s
http://www.cnbc.com/2015/08/11/opec-...o-the-30s.html

Commodities collapsed just before last stock market crash
http://theeconomiccollapseblog.com/a...ning-right-now

The attempts to prop up the global Ponzi scheme are no longer working
http://kingworldnews.com/gerald-cele...e-gold-market/

The debt to gdp ratio for the entire world at 286 percent
http://theeconomiccollapseblog.com/a...ld-286-percent

Global debt in these years has grown by $57 trillion, raising the ratio of debt to GDP by 17 percentage points
http://www.mckinsey.com/insights/eco...h_deleveraging

The south American financial crisis
http://theeconomiccollapseblog.com/a...crisis-of-2015

Emerging market currencies crash on Fed interest rate fears&China’s devaluation
http://www.telegraph.co.uk/finance/e...ina-slump.html
Brazil's real plummeted to a 12-year low of 3.34 to the dollar, reflecting the country's heavy reliance on exports of iron ore and other raw materials to China.
Mexico’s peso hit a record low of 16.24 against the dollar.
In South Africa, the rand plummeted to a record low of 12.68 to the dollar

Brazil, Kanada, Rusija, Švicarska u recesiji
http://www.latinpost.com/articles/68...-recession.htm

http://www.cnbc.com/2015/08/05/n-the...recession.html

http://www.poslovnipuls.com/2015/08/...ugom-kvartalu/

http://www.seebiz.net/novosti/financ...u-za-novi-sok/

Kolega Zabotinski, ja ovdje ne vidim ne samo niti jedan citat nego niti jedno slovo Martina Armstronga, ako ga ti vidiš slobodno ga potcrtaj........

[more]

RealBear kaže:

Ja u kupe ti u špade...

Kamate po bruto vanjskom dugu su minus u tekućem računu (među ostalim stavkama), a prihod po inozemnoj imovini je plus. Ako imamo suficit tekućeg računa izvozimo kapital, tj. u našem slučaju neto se razdužujemo.

Suficit naravno nije dovoljan, treba ostvariti i rast, ali ako pogledamo ukupno gospodarstvo je još na jako niskim razinama. Odnosno može se rasti i bez velikih kapitalnih ulaganja, tj. bez rasta kreditne aktivnosti:
* Povećanje iskoristivosti kapaciteta industrije.
* Stavljanje praznih stanova u funkciju iznajmljivanjem.
* Povećanje popunjenosti izvan sezone u turizmu.
* Povećanje produktivnosti u poljoprivredi.
* Oslobođenje inovativnosti u IT-u, alternativnim izvorima energije i drugim visokim tehnologijama preko alternativnih oblika financiranja.
* Povećanjem plaća ukidanjem stope od 40% i dodatnim dizanjem neoporezivog dijela (optimizacijom drugih rashoda države koji ne dižu GDP kako spada).

šta si ti polotičar i ovdje prosipaš parole o mantre

* Povećanje iskoristivosti kapaciteta industrije. kako to ućiniti bez minimalno 70-80 miljardi € povečanje iskoristivosti nema bez povečanja tržišta to je broj 1 a oni koji i imaju tržišta da bi povečali proizvodnju im treba od 10-1000 puta povečanje kapitala.sada rade recimo s stupnom bušilicom i tokarskim strojem starim 30 godina i to košta recimo 10000€ i da se prebace na najbolji i najbrži 3d cnc treba im samo za taj stroj 10 miljona €. režu limove plazmom a za prebaciti se na vodu ili laser treba im barem 1 miljon €.a pod 2 trebaju uvesti japance ili njemce da im upravljaju strojem i obuče naš kadar.
* Povećanje popunjenosti izvan sezone u turizmu.
e za to triba investirati u kongresne sale koje donose samo trošak direktni prihod ne pokriva el.energiju,golf terene kojima pučanstvo RH kad se spomene odmah kreću u proteste itd.Moglo bi se sa malo novaca 2-3 miljarde € malo vlastitih malo iz fondova izgraditi biciklističke,pješaćke moto kros staze od Istre do zagreba i do dubrovnika.urediti plaže nasipanjem morskog pijeska i stvoriti plaže na barem 500- km dužine

* Povećanje produktivnosti u poljoprivredi.
e za to bi tribao educirati ljude slati mlade vani na fakultete i za 10-20 godina bi to dalo rezultate.

[Lucky]

Evo da i ja pohvalim kolegu "RealBear" i njegove upise. Osobno sam takoder razmisljao o toj mogucnosti - IT firme uz obalu, jos par jakih firmi gdje smo vezani iskljucivo uz intelektualne usluge (projektiranje, inzenjering...) -mogućnost rada na daljinu ... Problem je u tome sto ce to uvijek biti manjina- IT strucnjaci, stamatolozi, projektanti ... Ostatak tj vecina ce taboriti na dnu - najbolje sto imamo upravo odlazi.
Cinjenica je i da smo se svi koji smo ostali u ovoj balegi (nismo dio klana) okrenuli ka izvozu kao jedinoj nadi u vlastiti opstanak te u dugorocan rast i razvoj.

Odgovor na pitanje iz naslova je vrlo lagano: sve ovisi kad ce opet doci do globalne krize i koja ce biti dubina toga. Mi presporo i prekasno izlazimo.
To je pravo pitanje, koliko imamo jos vremena do novih globalnih poremecaja? Ocekujem da ce nas sljedeci val globalne krize (bez obzira na dubinu) pogoditi znatno jace nego 2008.

[laser]

Nema oporavka dok se karcinom od državnih sisara ne eutanazira .to ni švicarska nebi mogla podnijeti.

[klapalo]

Za smanjenje drzavne potrosnje postoje brojna demokratska sredstva.
No po mom misljenju opravka i dalje nece biti dok se ne promjeni ovaj prekrsajni zakon:

* Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom

u ovakav:

* Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo ili ekonomska sigurnost građana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom

[RealBear]

#kocar# kaže:

Kod viših plaća treba još podignuti cenzus , tako da porezni platni razred za stopu od 40 % počinje tek sa cca 20 000 kn/mj, jer velik dio tog novca neće biti stavljen u potrošnju, nego štednju a i ono što će otići u potrošnju bit će potrošeno za nabavu skupljih brendiranih proizvoda, najčešće uvoznog porijekla. Što je najmanji interes države jer gubi na doprinosima i porezima iz rada.
Trebalo bi razmisliti i o višoj stopi od 50% i oporezovati vrlo visoke prihode, djelimično iz razloga koje sam naveo a djelimično zbog socijalne jednakosti.
No tih sa takvim plaćama ima malo i ubrani porez nebi bio značajniji za proračun.

Postao sam prije par stranica intervju s osnivačem Nanobita, koji objašnjava zašto treba ukinuti stopu od 40% u potpunosti. Osim zadržavanja naših najsposobnijih, otvara se prostor i za dolazak stranaca (uključivo onih koji su već to, a plaće dobivaju u susjedstvu). Osobno mislim da je to ekonomska neminovnost, odnosno da će se možda ići u skoroj budućnosti i na ukidanje stope od 25% za liječnike i IT (nešto slično kao u Rumunjskoj).

Dalje, dizanje plaća stručnjaka i managera poboljšava njihovu kreditnu sposobnost, pa bi se mogao dogoditi oporavak kreditne aktivnosti ako bi oni krenuli kupovati malo skuplje nekretnine.

[RealBear]

@more

Pod iskoristivost kapaciteta, mislim na iskoristivost postojećih kapaciteta. Po recentnom rastu industrijske proizvodnje, uz istodobno dogogodišnje smanjivanje ulaganja u kapital, vidimo da industrija još radi u manjoj brzini nego što bi mogla. Modernizacija i kapitalna ulaganja idu s novim kreditnim ciklusom.

Za povećanje broja turista u većim gradovima van glavne sezone, ne trebaju nikakva velika ulaganja. Samo inovativnost i "word of mouth". Ali kapitalna ulaganja u turizam će doći sama po sebi, ja ovdje govorim što se može napraviti s minimalnim ulaganjima.

Mislim da će skoro po propisima EU-a uvjet za dobivanje poticaja biti uvođenje plodoreda, ne treba nikakva škola za ne sijat kukuruz 5 godina uzastopce na istoj oranici i imat iz godine u godinu sve manji prinos.

[amadeus65]

RealBear kaže:

...koji objašnjava zašto treba ukinuti stopu od 40% u potpunosti. Osim zadržavanja naših najsposobnijih, otvara se prostor i za dolazak stranaca (uključivo onih koji su već to, a plaće dobivaju u susjedstvu). Osobno mislim da je to ekonomska neminovnost, odnosno da će se možda ići u skoroj budućnosti i na ukidanje stope od 25% za liječnike i IT (nešto slično kao u Rumunjskoj).

To u prvom redu ide nasim najsposobnijim na ruku. Sigurno da bi se i povecali uvijeti nasih najsposobnijih. Pitanje je samo koliko je njihov udio u korupciji koruptnom sistemu. Obicno za pojacan dolazak broj stranaca(invenstitora) osim cijena rada su i bitan faktor politickog sistema i udio korupcije. Neda se svakom strancu zahebavat sa podmazivanjem.
Cinjenica da nam je 90% menadera koruptno nevjerujem da je slika u drzavnim organima drugacije.
Za tjesit je da su sloveci gori od nas
http://www.welt.de/wirtschaft/articl...s-korrupt.html

[RealBear]

Lucky kaže:

IT firme uz obalu, jos par jakih firmi gdje smo vezani iskljucivo uz intelektualne usluge (projektiranje, inzenjering...) -mogućnost rada na daljinu ...

Obala, a i zaleđe su jako veliki potencijal, tko god je išao dolje autocestom vidio je kako raste iz godine u godinu broj vjetroturbina. A krenulo se i sa solarnim panelima, poput ovog u Stankovcima.

Očekivanim padom cijena solarnih panela, invertora i druge opreme, kao glavni trošak u budućnosti se može pokazati cijena uređenja zemljišta po dalmatinskoj zagori. Ali kad imaš jeftinu energiju možda i teška mašinerija bude za 5-10 godina radila na struju sa susjednih solarnih postrojenja, a ne na dizel. Nije samo shale oil, Iran i povećanje proizvodnje uteg na cijenu nafte.

[#kocar#]

RealBear kaže:

Postao sam prije par stranica intervju s osnivačem Nanobita, koji objašnjava zašto treba ukinuti stopu od 40% u potpunosti. Osim zadržavanja naših najsposobnijih, otvara se prostor i za dolazak stranaca (uključivo onih koji su već to, a plaće dobivaju u susjedstvu). Osobno mislim da je to ekonomska neminovnost, odnosno da će se možda ići u skoroj budućnosti i na ukidanje stope od 25% za liječnike i IT (nešto slično kao u Rumunjskoj).

Dalje, dizanje plaća stručnjaka i managera poboljšava njihovu kreditnu sposobnost, pa bi se mogao dogoditi oporavak kreditne aktivnosti ako bi oni krenuli kupovati malo skuplje nekretnine.

Nebi se baš složio jer su nedavno u Francuskoj htjeli (ili su uveli) uvesti visoke poreze na dobit iznad 1 milijun eura a i druge zemlje imaju visoka porezna opterećenja rada.

Hrvatska je četvrta po poreznom opterećenju(46,3 %) i ispred nas su Belgija (50,4 %) , Mađarska (47,9), Francuska (46,9) a i ni u drugim nije to puno manje, Njemačka 45,5, Latvija 43,6, Italija 44,6, Švedska 40,8 a i navedena Rumunjska ima 43,4% porezno opterećenje rada. Prosjek EU je 39,9 % a Eurozone 43,4 %

Tako da ne vidim preveliku prepreku da naši najsposobniji imaju više plaće nego je to sada slućaj.
U određivanju terećenja rada svaka zemlja postupa prema svojim mjerilima i kad slažem se da neke cenzuse i stope treba revidirati ali ukidanje nije dobro rješenje jer povlači za sobom niz problema u državnom a naročito lokalnim proračunima.
Koliko god poslodavci vrište o visokim davanjima na neto plaće,još više vrište lokalne samouprave zbog sitnog povišenja poreznih razreda jer su izgubili dio prihoda i nemogu pokriti sve potrebe i zacrtane planove razvoja infrastrukture i opčeg standarda.

Nemožeš očekivati jftini dječji vrtić ili da ti uđbenike plati grad ili opčina a istovremeno smanjivati njihove prihode.

Slažem se da su liječnicima male plaće u odnosu na neke razvijenije ali su više u odnosu na nerazvijenije EU ali to treba riješiti na dugi način , kroz bolje uplate u fondove iz većeg broja uposlenih a ne ukidanjem poreza na dohodak,jer i taj liječnik treba vrtić, školu, javnu rasvjetu i drugo što je unadležnosti lokalnih jedinica.

IT stručnjaci su na tržištu i tu moraju tražiti rješenje a ne da se jedna od najunosnijih i najpropulzivnijih djelatnosti dodatno stimulira ukidanjem poreza na dohodak.
To bi značilo da debelu kravu treba dodatno hraniti a ne musti.
Svako dizanje plaća povećava kreditnu sposobnost i ne vidim razloga zašto to povećavati i ovako dobro plaćenim stručnjacima i menađerima a ne nižem i srednjem sloju koji je daleko brojniji i više bi utjecao na oživljavanje kreditnih plasmana od da se to omoguči tek nekolicini.
Skuplje nekretnine i sada nađu kupca , naš problem je što se ne nalazi kupca za jeftinije nekretnine a u probleme sa podmirivanjem kreditnih obveza dolaze pretežno građani koji su kredite uzeli na granici njihove kreditne sposobnosti, kao što je učinio niz onih koji su uzeli kredit sa klauzulom u švicarcu jer nisu ispunjavali uvjete za kredit sa kaluzulom u euru.

Da bi gospodarstvo i država dobro funkcionirali treba težiti da se ojača niži i viši srednji sloj a ne malobrojni visoki sloj građana.
Svi problemi u gopspodarstvim i proračunima su i počeli kad je počeo nestajati srednji sloj i pored toga što je viši sloj podigao svoje zarade.

[HvalaNaRibama]

#kocar# kaže:

IT stručnjaci su na tržištu i tu moraju tražiti rješenje

Prosječna plaća u IT-u u hrvatskoj je 6300 kuna. manje od prosječne kineske plaće.

[bata konj harmonikas]

posto smo jedno trziste sa EU, glede mobilnosti radnika, onda na se na hrvatsku primjenjuju odredjene zakonitosti tog trzista, dakle zakon poude i potraznje, tamo gdje ima posla ima i know-how ili se nalazi u izgradnji i razvoju, vise posla i veci know-how donose i vece osobne prihode, itd. onda svako za sebe izabere gdje hoce da zivi, koliko hoce da radi, koliko hoce da zaradi, koliki nivo strucnosti zeli da dosegne i tako dalje.

treba krenut ispocetka, dakle treba na poslova. sa poslom ce doci i know-how, ljudi ce se naucit necemu na projektima ko ne vec kroz specijalizacije vani. nije to nista posebno pogotovo za IT industriju, sve se moze i kod kuce. sa poslovima ce doci i vece place i veci standard i opet i veca konkurentnost pa ce i opet najbolji otic jer nikad necemo bit jedan london ili jedan minhen, znaci treba se pomirit s tim da ce nam jedan dio ljudi otic. ali ovi sto ostaju moraju bit u stanju da generiraju poslove. bez posla nista. hrpetine posla koji se ne stize obavit sa radnicima koje imamo pa cemo uvozit iz vana. ljudima najcesce nije jasno da se za 2 soma eura ili vise radi ZA TA DVA SOMA EURA, dakle to sto jedan IT specialist u HR ima 1000 eura place je sasvim primjereno njegovom znanju, radu, produktivnosti, obavezama, dok su dva soma eura vani opet protuvrijednost jedne vece produktivnosti, znanja, odgovornosti. a toga nema bez vise poslova i vecih poslova u HR. sto se tice poreznog opterecenja to onda isto tako treba promatrati na isti nacin, poslodavcima nije problem dati 2 soma eura radniku i 2 soma drzavi ako ce vrtiti poslove koji donose 10k eura (onaj minimum minimuma, oracle specialist uzima 1800 eura dnevno brutto pa ti vidi koliko on "zaradi" poslodavcu da bi se isplatio). ali bolje hrpetina nekog posla koji ne zahtjeva neku uber tehnologiju i know-how pa onda i nesto slabije placeni radnici vec bas nista, ni visoke ni "niske" tehnologije, znanje tanko ko dlake, posla nema, vrijeme ide i pogotovo u visokim tehnologijama nas naprosto ostavlja u vremenu i prostoru, pa ja bih rekao 90ih ili pocetka 2000ih, a evo 2020 je pred vratima, 20 godina zaostatka je danas razlika izmedju afrike i njujorka, nek se malo neko zamisli nad tim.

fali nam vodeceg kadra, onog pravog, ne menadzmenta, menadzment je tu samo da drzi stvari u pokretu ali trebaju nam ljudi sa ciljevima, vizijom, gdje idemo gdje treba da stignemo, treba nam vizija gdje na kojem mjestu treba da se pozicioniramo u toj evropi, da kad neko kaze hrvatska da to nesto znaci, recimo 10ti na svim relevantnim listama u evropi, to je kontinuitet, to je imidz, na tome se moze gradit nesto, nije ono black box s kojim ne znas ta bi zapoceo.

znaci ne diraj poreznu politiku vec daj poslova covjece. gdje su nam veze i poznanstva po svijetu ? kako to da veze imamo samo po kamenjaru, di su poslovnjaci iz evrope ? daj leadership s vizijom hrvatske u evropi - negdje, pa gdje vec mozemo, treba od nekud krenut.

ovo sve vrijedi i za ostale branse, u zadnjih 20 godina se forsira trgovina, najcesce sa bofl robom, pa onda gradjevinarstvo, opet bofl gradjevinarstvo, nasi sljakeri rade samo najteze poslove po svijetu gdje ti treba neko ko moze i izginut a da nije neka velika steta, a gdje su specijalizirani projekti ? i na kraju sve ono sto se zaboravilo generacijski, recimo poljoprivreda, imali smo mi vrlo jak prvi sektor plus prateca prehrambena industrija, ali to je sve potonulo jer je lakse prevrtat papire u zagrebu/splitu.

[bata konj harmonikas]

kineska placa je pokrivena kineskim trzistem. hrvatska placa je pokrivena nekim drugim trzistima koja se polako stisavaju i na koja nemamo utjecaj. kakvih 6k kuna bi imao neko ko bi samo radio za HR trziste ? mozda kao direktor

[#kocar#]

HvalaNaRibama kaže:

Prosječna plaća u IT-u u hrvatskoj je 6300 kuna. manje od prosječne kineske plaće.

Neznam za taj podatak

ali ako je točan plaća vrlo malo poreza na dohodak i ukidanje nebi puno popravilo njegov standard ni motiviranost da ostane raditi za tako nisku plaću.

Uostalom netko tko se bavi IT djelatnošću može raditi diljem svijeta i iz Hrvatske i zarađivati daleko više od te plaće.

U toj djelatnosti ima najviše start upova i radi se za nekog ako nisi dovoljno sposoban da pokreneš nešto sam ili ti se neda preuzeti obveze koje proizlaze iz samostalnog obavljanja djelatnosti.

Tu visinu plaće odredilo je tržište rada i da nema dovoljno ponude poduzetnici koji trebaju IT stručnjake morali bi platiti više da im rade.

Visina plaće je najviše odraz stanja na tržištu rada a ne ne visine poreznog terećenja rada.

[more]

HvalaNaRibama kaže:

Prosječna plaća u IT-u u hrvatskoj je 6300 kuna. manje od prosječne kineske plaće.

da vride više imali bi veću plaču kao šta kočar kaže odredilo ju je tržište.
po meni a i ostalim hrvatima, IT zaposlenici bi vjerovatno bili volonteri na socijalnoj pomoči.jer da vi nešto vrijedite sami bi u slobodno vrijeme napravili neku aplikaciju i prodavali je u svijetu,a ako ne možete sami možete se udružiti vas 100 i po 2 sata dnevno eto 200 sati dnevno koda i nakon 1 godine stvorite nešto i možda se obogatite ako tržište prihvati vaš proizvod.

[more]

RealBear kaže:

Postao sam prije par stranica intervju s osnivačem Nanobita, koji objašnjava zašto treba ukinuti stopu od 40% u potpunosti. Osim zadržavanja naših najsposobnijih, otvara se prostor i za dolazak stranaca (uključivo onih koji su već to, a plaće dobivaju u susjedstvu). Osobno mislim da je to ekonomska neminovnost, odnosno da će se možda ići u skoroj budućnosti i na ukidanje stope od 25% za liječnike i IT (nešto slično kao u Rumunjskoj).

Dalje, dizanje plaća stručnjaka i managera poboljšava njihovu kreditnu sposobnost, pa bi se mogao dogoditi oporavak kreditne aktivnosti ako bi oni krenuli kupovati malo skuplje nekretnine.

inaće ja sam isto tako da se ukine stopa od 40% i uvede jedinstvena stopa poreza za sve bez iznimaka i bez ikakvih olakšica. recimo 25-30% za sve

[RealBear]

HvalaNaRibama kaže:

Prosječna plaća u IT-u u hrvatskoj je 6300 kuna. manje od prosječne kineske plaće.

Otkud taj podatak?

Po zadnjem izvješću prosječna neto plaća u ERNT-u je 10.900 mjesečno, a u HT-u 8.900... a sumnjam da su im baš svi zaposlenici VSS (pogotovo u HT-u).

Što se liječnika tiče, mislim da je nesrazmjerno jeftinije platiti ih više nego da klisnu u masovnijem broju (pogotovo ovi do 40 godina koji nisu nigdje u hijerarhiji). Medicinski fakultet + specijalizacija + sub-specijalizacija jako puno koštaju i proces obrazovanja je iznimno dug.

Ništa specijalno nema u tim strukama, osim što najlakše mogu dobit posao u EU i u trenutnom sustavu poreza na dohodak ih se relativno žestoko oporezuje, a ljudi žive od rada.

[Mango_man]

RealBear kaže:

Otkud taj podatak?

Po zadnjem izvješću prosječna neto plaća u ERNT-u je 10.900 mjesečno, a u HT-u 8.900... a sumnjam da su im baš svi zaposlenici VSS (pogotovo u HT-u).

Što se liječnika tiče, mislim da je nesrazmjerno jeftinije platiti ih više nego da klisnu u masovnijem broju (pogotovo ovi do 40 godina koji nisu nigdje u hijerarhiji). Medicinski fakultet + specijalizacija + sub-specijalizacija jako puno koštaju i proces obrazovanja je iznimno dug.

Ništa specijalno nema u tim strukama, osim što najlakše mogu dobit posao u EU i u trenutnom sustavu poreza na dohodak ih se relativno žestoko oporezuje, a ljudi žive od rada.

Ericsson ima gomilu menadžera s "švedskim plaćama" koji znatno dizu prosjek.
Ht vjerojatno slicno.

Svejedno navedena prosjecna IT placa nije realna jer jako puno iskusnijih zadovoljavaju 1 od ova 3 uvjeta:
- imaju svoju firmu i dobivaju novce preko fakture, tj. Frelancaju
- dobivaju dio place na crno
- otisli vanka

Navedeni prosjek je relevantan za ljude s manje od 5 godina iskustva u struci.

[Mango_man]

Mango_man kaže:

Ericsson ima gomilu menadžera s "švedskim plaćama" koji znatno dizu prosjek.
Ht vjerojatno slicno.

Svejedno navedena prosjecna IT placa nije realna jer jako puno iskusnijih zadovoljavaju 1 od ova 3 uvjeta:
- imaju svoju firmu i dobivaju novce preko fakture, tj. Frelancaju
- dobivaju dio place na crno
- otisli vanka

Navedeni prosjek je relevantan za ljude s manje od 5 godina iskustva u struci.

Takodjer, zaboravio sam navesti da je u erricsonu prava para u dnevnicama, ne u redovnoj placi.