Povijest Srijema

[Shain]

Otvaram ovu temu jer vidim da postoji interes za Srijem, a o njemu nema topika.

Srijem se prostire od linije Vukovar - ušće Bosne na istok. Bio je dio hrvatskoga teritorija do 1918. U sastavu Osmanskoga Carstva bio je od 1521. do 1699. (a istočni dio do 1716). Nakon turskoga povlačenja dio Srijema postao je područje Vojne granice (Petrovaradinska pukovnija), a dio je pripao kao feud talijanskoj plemićkoj obitelji Odescalchi, kojoj je sjedište bilo u Iloku.

Poslije ukidanja Vojne granice (1881) cijeli je Srijem bio u sastavu Hrvatske. Po popisu stanovništva iz 1890. katolici su prevladavali u Petrovaradinu (91%), Rumi (69%), Zemunu (56%) i dr.

[willak]

Srijem je područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.

Hrvati su u Srijemu starosjedioci. Srijem je u sastavu hrvatske države od njezinih početaka sve do 1918. (izuzev razdoblje osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Srijemom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom Kotorskom.

Grb Srijema koji ponešto modificiran i danas živi
kao grb Vukovarsko-srijemske županije





Divan je kićeni Srijem
Divan je kićeni Srijem, lijepo je živjet u njem' - stara i nadaleko poznata pjesma, pravi tamburaški biser, već odavno je »evergreen«,a napisao ju je Ilija Okrugić Srijemac.
Tako zemunski Hrvati još i danas nastoje vijoriti kulturni stijeg svećenika, poliglota, glazbenika, povjesničara, književnika, pjesnika, dramskog pisca, Ilije Okrugića Srijemca , na čijem nadgrobnom spomeniku kraj crkve na Tekijama u Petrovaradinu uz ostalo piše: »Hrvatska nam naša mila mati, ime će ti zlatom okovati.« Rođen je 12. svibnja 1827. u Srijemskim Karlovcima, gdje je završio pučku školu i gimnaziju. Nakon završenog teološkog studija u Đakovu za svećenika ga je zaredio 1850. biskup Strossmayer, nakon čega je bio punih deset godina kapelan u Zemunu. Pastoralno je i kulturno djelovao u mnogim srijemskim i slavonskim mjestima, a preminuo je 30. svibnja 1897. u Petrovaradinu, gdje je župnikovao 31 godinu.

Ilija Okrugić - Srijemac: „Sriem Uobće", 1857. kaže za Srijem
„Pod imenom Sriema razumieva se komad one zemlje, štono leži od početka Fruške gore počam od sela Bapska medju Dunavom, Savom i nekim dielom Bosuta, od ovog pak tamo uz Tovarnik opet gore do sela Bapske i do Fruške gore."


SRIJEM-krvavo krilo Hrvatske

Srijem

[willak]

[Michael Collins]

Srijem u Hrvatskoj je samo Ilok,Tovarnik i Bapska...

Eventualno Nijemci,Vrbanja,Drenovci i Gunja...

[Pavo B.]

Kad dodjem kuci s posla, mogu staviti jezicnu kartu Srijemske zupanije iz 1910. ako nekog zanima.

[joe enter]

Shain kaže:

Otvaram ovu temu jer vidim da postoji interes za Srijem, a o njemu nema topika.

Srijem se prostire od linije Vukovar - ušće Bosne na istok. Bio je dio hrvatskoga teritorija do 1918. U sastavu Osmanskoga Carstva bio je od 1521. do 1699. (a istočni dio do 1716). Nakon turskoga povlačenja dio Srijema postao je područje Vojne granice (Petrovaradinska pukovnija), a dio je pripao kao feud talijanskoj plemićkoj obitelji Odescalchi, kojoj je sjedište bilo u Iloku.

Poslije ukidanja Vojne granice (1881) cijeli je Srijem bio u sastavu Hrvatske. Po popisu stanovništva iz 1890. katolici su prevladavali u Petrovaradinu (91%), Rumi (69%), Zemunu (56%) i dr.

Zašto je važno gde katolici žve i u kojem broju ako si počeo o hrvatskoj istoriji Srema?! , ti navedi Hrvate koje žive u Zemunu,Rumi,..a ne davati procenat katolika!

I onda si naveo tako tipičnu propagandnu rečenicu na početku :"Bio je dio hrvatskoga teritorija do 1918. U sastavu Osmanskoga Carstva bio je od 1521. do 1699. (a istočni dio do 1716)"

Koje to države Hrvatske ako odmah nje posle navodiš Osmanlijsko carstvo??!! , mora da je i Hrvatska bila država ili barem carstvo kad je već u istom kontektstu pisano!

[willak]

Pavo B. kaže:

Kad dodjem kuci s posla, mogu staviti jezicnu kartu Srijemske zupanije iz 1910. ako nekog zanima.

Svakako stavi.

[willak]

Michael Collins kaže:

Srijem u Hrvatskoj je samo Ilok,Tovarnik i Bapska...

Eventualno Nijemci,Vrbanja,Drenovci i Gunja...

O tome da i danas u Republici Hrvatskoj postoji Srijem, malo se zna. Koliko je i zaborav bivšeg režima izbrisala svijest mnogih, govori činjenica kako i danas postoje mnogi Hrvati koji Srijem smještaju isključivo u Vojvodinu ne znajući da je taj Srijem - njegov manji zapadni dio - i danas sastavnica sadašnje hrvatske države.

Tužni i neodgovorni hrvatski zaborav ide dotle da današnji mediji uporno o tom kraju Hrvatske govore kao o istočnoj Slavonjiji, a o njezinim stanovnicima kao o Slavoncima. Rijetki izuzetci su tek u novije vrijeme, i to samo onda kada se govorilo o Vukovaru i Iloku, te nekoliko okolnih sela "srijemskog trokuta" prigodom mirne integracije okupiranih dijelova naše zemlje.
Je li moguće da se mjesta oko Vukovara zovu Srijemom, a ona južno od njih oko Vinkovaca i Županje - istočnom Slavonijom?

Nažalost, rijetki su glasovi i iz toga kraja koji o tome govore, ispravljaju i pišu. Zaborav je jak, a za ispravljanje će trebati vremena.

Srijem ne smije biti izbrisan iz naše kolektivne nacionalne svijesti, a građani današnje Hrvatske trebaju znati da je njegov dio i dalje u sastavu hrvatske države. I to treba stalno naglašavati i o tome govoriti. Ne zbog nekakvih novih ili starih podjela - već zbog istine!
Sretna je okolnost što se još uvijek u dijelu naziva jedne županije sačuvalo to ime: Vukovarsko-srijemska županija čije zapadne granice gotovo u potpunosti odgovaraju zapadnoj granici i negdašnje Srijemske županije. Čak i površni poznavatelji istočnohrvatskih sela vide razlike i posebnosti srijemskih sela i onih slavonskih.

Ta je "razlika" nekada bila još i veća, napose kad se govori o mentalitetu tih ljudi, veličini mjesta i ranijoj urbanizaciji, posebnostima govora, negdašnjim narodnim nošnjama i sl. Sjećam se - kada sam nedavno u lokalnom Bošnjačkom listu objavio članak da se i moji Bošnjaci nalaze u Srijemu - podsmijeha obrazovanih ljudi, kao da sam rekao neku veliku glupost.

A što onda očekivati od ostalih i koliko je dosadašnja svijest o Srijemu izbrisana? Ipak, istinu treba u svakoj prilici govoriti, a pogrješke ispravljati!

Oni koji se bave publicistikom ili nešto stariji znaju da je taj kraj sve do stvaranja druge Jugoslavije smatran Srijemom. Čak se i na razglednicama i čestitkama iz tog vremena ta mjesta nazivaju srijemskim. Na području Vukovarsko-srijemske županije i vojvođanskog, a poslije Drugog svjetskog rata već i srpskog dijela Srijema (Zemun i okolica) postojala je Srijemska županija čije je sjedište bilo u Vukovaru.

U Enciklopediji Jugoslavije iz 1953. godine, primjerice, pod natuknicom Srijem čita se kako (i tada) više od jedne njegove trećine pripada NR Hrvatskoj (36,5 %), te kako tu spadaju i gradovi: Ilok, Vukovar, Vinkovci i Županja. Zanimljivo je da to isto ponavlja i Hrvatski leksikon iz 1994. godine!
Zašto to onda mnogi ne čitaju?
Problem bi mogao biti u određivanju zapadnih granica Srijema. Mjerilo mogu biti granice negdašnje Srijemske županije, koju velikim dijelom prati i današnja Vukovarsko-srijemska županija.

Ponovimo, Srijem se prostire između rijeka Save i Dunava, te istočno od crte Dalj i Vukovar na utok rijeke Bosne u Savu kod današnjeg Slavonskog Šamca.
Iz toga se nešto može zaključiti. Zaborav je učinio svoje. Namjerno ili nenamjerno, što ostavljam svakom osobno.

To,dakako, ne treba osuđivati. U negdašnjim Jugoslavijama ako biste rekli da ste Srijemac, mislilo bi se da ste iz Vojvodine, pa je to bio razlog da su mnogi stanovnici ovoga kraja i njegovih sela govorili da su Slavonci, kako ih se ne bi "trpalo" onamo gdje oni ne pripadaju - u Vojvodinu i Srbiju.

Na kraju vrijedi neprekidno ponavljati: I danas u Hrvatskoj postoji Srijem. Sada je to Vukovarsko-srijemska županija, a taj kraj, njegovi ljudi i njihova naselja nisu istočna Slavonija i Slavonci, nego zapadni Srijem i Srijemci.

O tome govore višestoljetni dokumenti i sačuvana svijest. Svojega se ne treba stidjeti (nema ni razloga za to!) ili ne daj Bože odricati se. Mali smo mi narod da bismo odbacivali neke od svojih mnogobrojnih osobnosti.

Dakako da nam ovim člankom nije bila želja dijeliti ili politizirati ionako rascjepkano hrvatsko biće već potaknuti na razmišljanje i ispravljanje zaborava: hrvatski dio Srijema u današnjoj svijesti ne smije biti zaboravljen, ni prešućen!

[Magor]

willak kaže:

Srijem je u sastavu hrvatske države od njezinih početaka sve do 1918. (izuzev razdoblje osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega)

Pa to nije istina.

Evo npr. karta Mađarske/Ugarske u XV. stoljeću:


Szerém (Srijem) je u sastavu Mađarske (od XII. st. do Turaka, dakle 1521.), zajedno sa županijama Valkó (Vukovarska), Pozsega (Požeška) i Verőce (Virovitička). Postoje još Slavonija (Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska, Dubička, Vrbaška i Sanska) i Hrvatska.
Ako se dobro sjećam, Srijem prije Turaka nikada nije bio u sastavu Hrvatske.

[Passenger_57]

Možda je Mađarska neko vrijeme politički vladala Srijemom,ali koliko vidim danas,stanovništvo je slavensko,a ne mađarsko

[willak]

U Vukovaru je 11. studenog 1745. g. svečano proglašena Srijemska županija,(koja je obuhvaćala cijeli Srijem) na čije je čelo postavljen kao administrator, a od 1751. g. kao župan barun Marko Pejačević. Županiji je podijeljen pečat i grb, a sjedište joj je bilo u Vukovaru.Srijemska županija je, kao i ostale slavonske županije, bila pod upravom hrvatskog bana i hrvatskih sudova, ali je imala i svoje županijske skupštine i određenu samoupravu.

Pečat 1745.

[willak]

Hrvatski političar i književnik dr. Živan Bertić
Dr. Živan Bertić ili Živan iz Srijema, kako se znao potpisivati u svojim književnim prilozima je bio iz hrvatskog sela Kukujevaca(Kukujevci), kod Šida.

Dr. Bertić bio je zemunski odvjetnik. Ušao je u hrvatsku po­litičku povijest već kao student na Sveučilištu u Zagrebu kada je bio jednim od pokretača spaljivanja mađarske zastave prilikom dolaska cara 1895. go­dine u Zagreb. Ulazi u zatvor kao oštri starčevićanac da bi u Pragu (gdje je nastavio studije), u diskusijama sa Stjepanom Radićem, upoznao njegov nauk. Osniva časopis »Hrvatska misao« u kojem sočnim jezikom i smislom za humor šiba poroke u domovini. Bio je uvijek borac za narodna prava. Proganjan je i mučen i u Austro-Ugarskoj i u Jugoslaviji. Za svjetskog rata bio je zatvoren, pa interniran i, kao degradirani časnik, poslan na talijansku frontu gdje je teško ranjen.

Prilikom donošenja Vidovdanskog ustava istupa iz Pribičeviceve De­mokratske stranke koja je držala da su monarhija, državni i nacionalni unitarizam jedina garancija za opstanak nove države kojoj su najveći pro­tivnici HRSS i komunisti.

Dr. Bertić dao je, prilikom svog istupa iz stranke, opširno obrazloženje koje je paradigmatično za stav svih razočaranih političara onoga vremena:

»Od prvog početka bio sam odlučan protivnik centralističkog načela koje je demokratska zajednica uzela kao glavno obi­lježje svoje politike. To načelo ne odgovara ni temeljima demokratske slo­bode ni obzirima političke nužnosti. Obzirom na našu političku i plemensku podjeljenost zauzimanje tako radikalnog i nepomirljivog stanovišta o pi­tanju naše države značilo je izazvati na borbu sve elemente historijskih tradicija u našem narodu i umjesto sprijateljiti ih sa državom koju stvaramo, zaplašiti ih i otuđiti od nje. Radikalizam demokratske stranke u ovom pi­tanju naročito je bio neoportun prema Hrvatima, te je značio izvjesnu krutost i bezobzirnost prema njihovim osjećajima. No demokratska stranka zauzela je nažalost u tome pitanju baš najnepomirljivije gledište i upala je upravo ona, koja je htjela Hrvate i Srbe zbližiti, u najoštriji sukob sa većinom Hrvata. Sumljičući i klevetajući u parlamentu i svojim listovima, bez razlike, sve hrvatske stranke i elemente koji ne prihvaćaju njeno centralističko gle­dište, kao separatiste, frankovce, neprijatelje države i izdajnike, ona je naj­prije sve te elemente koji sačinjavaju većinu Hrvata, odbila od suradnje oko stvaranja države, a zatim neke od njih otjerala u neprirodne saveze koji stvaraju našoj državi opasne lažne situacije.

Centralističko uređenje naše države ne odgovara niti našim potre­bama, niti našim pravim interesima, niti našoj organizatorskoj snazi, niti našim općim željama.«

[willak]

Dr. Živan Bertić bio je rijetko dosljedan političar koji je svakom znao reći ono što je trebalo. Kada je Radić načinio sporazum s Pašićem i ušao 1925. godine sa svojim predstavnicima u beogradsku vladu, što je izazvalo šok u hrvatskoj javnosti, javio se Živan iz Srijema i napisao:
»Mi smo bez sumnje s idejom narodnog jedinstva naletili na Veliku Srbiju, kud nismo htjeli ni mi današnji Hrvati ni naši predci, i sad nam ništa drugo ne preostaje, nego da se vratimo natrag na stanovište hrvatskoga i državnog prava. Ideja narod­nog jedinstva provedena je u ovoj formi države neiskreno i nepošteno, na štetu Hrvata i Slovenaca, i u ovoj državnoj formi ne može se ona više ispraviti. Doklegod naša centralizovana država bude predpostavljala pro­širenu Srbiju, dotle ne može biti govora o vođenju državne politike u duhu jugoslavenske ideje ili u duhu narodnog jedinstva uz ravnopravnost svih naših nacionalnih i državotvornih faktora, nego će se državna politika voditi samo u duhu i tradicijama srpstva. To je danas aksiom o kojem nije potrebno posebno raspravljati. Mi dakle moramo tražiti izlaza iz nepovoljne situacije, iz ove Velike Srbije. Ideja narodnog jedinstva danas je oružje naših pro­tivnika koji nas pobijaju i ne može već stoga prostoga razloga biti naša.«

Ovakvu karakteristiku srpske politike, koja je proistekla iz pera jednog srijemskog Hrvata, možda nitko nije tako jasno izrekao u doba kada je ideja nekakvog narodnog jedinstva bila još uvijek nazočna u glavama ponekih naivnih hrvatskih političara. Za razliku od njih, dr. Bertić je jasno nagovi­jestio smjerove takve razorne politike koja je brisala sve pred sobom, svaku težnju da pojedini narodi unutar te države dođu do vlastitog samostalnog razvoja. Zato će Živan iz Srijema ovako nastaviti:
»Ideja jedinstva u svom ostvarenju pokazala se neispravnom, neistinitom i za nas Hrvate štetnom, pa zašto da ne možemo mi Hrvati, koji smo je ispovijedali, s čašću i pošte­njem, odstupiti od nje? Svaki iskren Hrvat ima razloga, a imamo bogme i prava, da s lažnog jugoslavenstva i jedinstva odstupimo na hrvatsko narod­no i državno stanovište. Mi Hrvati u ovoj državi nismo nipošto kopilani i nikogovići bez baštine, bez imena i bez prošlosti, tako da bismo morali sretni biti ako nam se dozvoli srpsko ime. Nasuprot mi smo djeca Hrvata, koji su tisuću godina ovu našu domovinu kao svoju stvarali, potocima krvi branili ju i nama ju u baštinu ostavili.

Mi smo tu svoju baštinu nakon svjetskog rata unijeli u zajednicu sa Srbima, ali time nismo izgubili pravo na diobu, ako ta zajednica za nas postane teška i štetna. Communio semper divisibilis! (zajednica je uvijek djeljiva ) -pravno je pravilo starog i našeg privatnog prava, a i moralno pravilo državnog prava. Nema nerazrješive zajednice! Što bi s nama Hrvatima iza ujedi­njenja? Ukinuše našu državnu upravu koja je bila mnogo starija i bolja od srbijanske, razbiše nas na oblasti po srbijanskom uzoru, a za velike župane metnuše nam na mnoga mjesta braću Srbijance, koji ne znaju ništa od državnog prava, ni šta je brat, ni šta je Bog, a ni šta je zakon, već samo šta je radikal, demokrat i Srbin - dadoše nam župane koji okruženi kojekakvim stranačkim adrapovcima organizuju svoju stranku po županijama i u to ime održavaju stranačke skupštine.

Teško braći Srbima, ako misle, da se ova naša zajednička država ne može preobraziti osim krvlju. Mi Hrvati ne želimo krvi i nismo protivnici ovoj državi. Mi hoćemo ovu državu ako će ona biti i naša hrvatska, a ne samo srpska.«

[joe enter]

Čemu ovi politički pamfleti iz kraljevine Jugoslavije i kakve sa to veze ima sa Sremom osim što je taj Živan(lepog li hrvatskog imena) rodom iz Srema?!

[Tuli_Kupferberg]

willak kaže:

[B]
Hrvati su u Srijemu starosjedioci. Srijem je u sastavu hrvatske države od njezinih početaka sve do 1918.

Uffff, nema niti jedan jedini uvjerljiv dokaz (i samo jedna naznaka DAI, koji dakako ne uzimamo ozbiljno) da je srednjovjekovni Srijem imao ikakve veze s Hrvatskom. Štoviše do 10. st. panonski krajevi nemaju veze sa hrvatskom državom. Postoje dakako raspre dokle se sezala istočna granica Hrvatske u 10. i 11. st. Stanko Andrić je među zadnjim autorima koji se na to osvrnuo, on je stavlja otprilike na istočne obronke slavonskoga gorja. Područjem Srijema i današnje ist. Slavonije su tada vladali Bugari, zatim Mađari... Inače, njegov članak o srednjovjekovnom Srijemu preporučam:

http://crosbi.znanstvenici.hr/prikaz...=EN&rad=313791

BTW, u kasnijem razdoblju srednjega vijeka, tamo 13-14. st., nema nikakvih veza područja Srijemske županije s ondašnjim slavonskim institucijama (banska vlast, marturina), što je na koncu jedva prisutno i u Vukovskoj i Požeškoj (Pod pojmom Srednjovjekovne Slavonije u prvom redu podrazumijevamo Zagrebačku, Varaždinsku i Križevačku županiju...). Dakako, ovo se odnosi na prostor srednjovjekovne županije Srijem, koja je obuhvaćala mali prostor međurječja Dunava i Save istočno od linije Mitrovica-Menđelos- Banoštor. Zapadnije od toga bila je Vukovska županija koja je uključivala današnju istočnu Slav. i zap. Srijem. Pa eto u tom smislu dijelovi današnjeg Srijema su bili vrlo moguće tijekom 13. st. u sklopu onoga što se smatralo kraljevstvom Slavonije, ali ne možemo reći 100%.


edit: Evo pogledaj kod Magora. To je manje-više to.

@magor: s tim da je u ranijim razdobljima i Virovitička županija mogla biti dijelom Slavonije za famoznog hercega Kolomana, koji se volio nazivati kraljem . OT... Ali karta je iz 15. st. pa je ovo točno. Upitno je 13. i pomalo 14. st. Još je V. Klaić pisao o tome. Za 15. se i on slaže s ovakvom kartom.

[Passenger_57]

Porfirogenet kaže da je dio Hrvata naselio Panoniju i zavladao...prema tome,mislim da nema dvojbe čiji su potomci današnji slavenofoni Panonci
naravno,ne uključujem tu Vojvođane/Srbe.

[Pavo B.]

Kao sto sam obecao, jezicno-etnicka situacija u Srijemu 1910.

http://rapidshare.com/files/290464689/srijem.png

[Tuli_Kupferberg]

Passenger_57 kaže:

Porfirogenet kaže da je dio Hrvata naselio Panoniju i zavladao...prema tome,mislim da nema dvojbe čiji su potomci današnji slavenofoni Panonci
naravno,ne uključujem tu Vojvođane/Srbe.

Ah Porfirogenet svašta priča, opet ti o njemu. Evo Konstantin ne spominje Tomislava, znači nema dvojbe da on nije postojao. To je objektivno drugorazredni nepouzdan izvor i ako nemamo potvrde (a često nemamo) u drugim izvorima ne uzima se navod iz DAI za dokaz. Ovdje imamo situaciju u arheologiji koja ne daje baš neku potvrdu, već suprotno. To što ti govoriš može biti jedino točno za današnju zapadnu Hrvatsku. Ali opet nema dokaza da su ranosrednjovjekovni Hrvati i panonski Slaveni etnički istovjetni. Evo Šlaus tvrdi da su imali čak i različite lubanje . U 10. st. se politička situacija mijenja, imamo dokaze o naseljavanju stanovništva iz Hrvatske u Panoniju/Slavoniju/Slovinje... To sve (barem koliko nam je poznato) nema veze sa Srijemom.

Osim toga (tko zna zašto) aboravljate višeodstopedesetgodišnji diskontinuitet i naknadne kolonizacije stanovništva iz nepanonskih krajeva i brkate etničko porijeklo i nacionalnu pripadnost.

[Passenger_57]

Tuli_Kupferberg kaže:

Ah Porfirogenet svašta priča, opet ti o njemu. Evo Konstantin ne spominje Tomislava, znači nema dvojbe da on nije postojao. To je objektivno drugorazredni nepouzdan izvor i ako nemamo potvrde (a često nemamo) u drugim izvorima ne uzima se navod iz DAI za dokaz. Ovdje imamo situaciju u arheologiji koja ne daje baš neku potvrdu, već suprotno. To što ti govoriš može biti jedino točno za današnju zapadnu Hrvatsku. Ali opet nema dokaza da su ranosrednjovjekovni Hrvati i panonski Slaveni etnički istovjetni. Evo Šlaus tvrdi da su imali čak i različite lubanje . U 10. st. se politička situacija mijenja, imamo dokaze o naseljavanju stanovništva iz Hrvatske u Panoniju/Slavoniju/Slovinje... To sve (barem koliko nam je poznato) nema veze sa Srijemom.

Osim toga (tko zna zašto) aboravljate višeodstopedesetgodišnji diskontinuitet i naknadne kolonizacije stanovništva iz nepanonskih krajeva i brkate etničko porijeklo i nacionalnu pripadnost.

čuj,nema baš ni nekih dokaza za seobu Slavena.
moramo se služiti onim što imamo,možeš ti sada tu suflirati,ali tako je.

[joe enter]

Da se zna , nekad se Sremom smatralo i preko Save teritorija današnje Bosne i Srbije , znači Mačva i bosanska Posavina!!

E tu je vladao srpski kralj Dragutin Nemanjić zvani "Sremski kralj" , on je odvojen od ostatka i vlada uporedo sa bratom Milutinom , ali je bio njegov protivnik jer je bio katolik!!

Kasnije posle pada Srbije i Bosne , u Srem(preko Save) se seli srpska despotovina sa Brankovićima na čelu i mo vlada pod patronstvom mađarskog kralja naravno!

Tako da je ove godine se slavilo 500 godina od izgradnje manastira Krušedol na Fruškoj Gori zadužbine Brankovića!!