Kemija - pomoć

[Iuno]

Lale15 kaže:

Mislim da ti se latinski(ili koji je to vec jezik) nazivi koriste za anione odnosno ti ferati, argentati,kuprati... Kad je kompleksni spoj kation onda se koriste hrvatski nazivi i mora biti naznacena valencija. Buduci da je ovo kation prvi naziv koji si naveo/la bi trebao biti ispravniji

Hvala!

[ForeverStallone]

MisoMiso kaže:

Pozdrav!
Trebam pomoć u vezi jednog zadatka!
Znamo da je maseni udio Cr u uzorku 25.50%. 0.2592 g uzorka taljeno je s Na2O2. Talina je otopljena u vodi i otopina je zakiseljena. U tako dobivenu otopinu dikromata dodana je poznata količina FeSO4*7H2O koja je točno 50% veća od količine potrebne za redukciju dikromata. Suvišak soli Fe(II) titriran je sa standardnom otopinom K2Cr2O7 koja sadržava 0.02 mmol K2Cr2O7 u ml. Koliko mililitara otopine dikromata je bilo potrebno za titriranje?

Evo ovako bi to trebalo ići: izračunaj masu kroma kao w*m(uzorka), jednadžba sa talinom bi trebala ići: 2Cr 3+ + 3O2 2- +4OH - ---> 2CrO4 2- + 2H2O zatim zakiseljavanje 2CrO42- + 2H+ ----> Cr2O7 2- + H2O i zatim
Cr2O7 2- + 6Fe2+ +14 H+ ----> 6Fe3+ + 2Cr3+ + 7H2O množina kromovih iona je jednaka množini kromatnih, a ona je duplo veća od množine dikromatnih. U otopinu je dodana količina Fe(II) koja je 50% veća što znači da izračunaš kolika je množina Fe(II) potrebna, izračunaš 50% od toga i to je množina u višku. Ideš dalje na titraciju sa tom množinom, izračunaš množinu dikromata i volumen je V=n/c (c je 0.02M) i pretvoriš u mililitre (ili molove u mmolove ako koristiš 0.02mmol/ml).

ketrin419 kaže:

Pozdrav svima, zapela sam na jednom zadatku i ne mogu ga nikako rijesiti pa bi bila zahvalna ako bi mi netko pomogao ili barem dao upute. Hvala unaprijed.

Brom se moze dobiti iz morske vode djelovanjem klora na prisutni natrijev bromid.
2NaBr + Cl2 -> 2NaCl + Br2
Litra morske vode sadrzi 10 mg otopljenog NaBr. Izracunajte koliko kubnih metara morske vode je potrebno za dobivanje 250 g broma ako se u toku postupka gubi 10% broma ? Rjesenje je 35,770 m3

Izračunaj n(Br2) idi u stehiometriju da izračunaš n(NaBr), kako se u postupku gubi 10% broma to znači da 90% ostaje nakon reakcije, drugim rječima da je iskorištenje reakcije 90%. Imaš množinu n(NaBr) a iskorištenje je 90%, pošto je on reaktant njegovu množinu djeliš sa 0.9 dobiješ novu množinu (nešto veću nego prije), izračunaš masu. Kako je masena konc (NaBr) = 10mg/L ili 0.010g/L volumen morske vode računaš kao V=m(NaBr) / mas.konc , pretvoriš u m^3 ( Napomena pri računanju koristi 5 značajnih znamenki da ti rezultat ispadne kao njihov )

Abellon kaže:

Pozdrav!
Može li mi netko pomoći s ovim zadatkom, molim Vas?

Otopina u kojoj volumni udio etanola iznosi 75% pri 25 °C ima gustoću od 0,8513 g/cm^3. Izracunajte masenu i množinsku koncentraciju te maseni i množinski udio etanola u toj otopini.
Gustoća čistog etanola pri toj temperaturi iznosi 785,1 g/dm^3 , a vode 997,1 g/dm^3.

Unaprijed puno hvala.

Probaj ovako : vol.udio = V(alk)/V(alk)+V(H2O) zatim svaki volumen raspišeš kao masa/gustoća (alkohola ili vode ), kako je masa vode + masa alkohola = m otopine koja ima masu od 0.8513g onda za V(H2O) na kraju pišeš m(otop)-m(alk)/ro(H2O), jedina nepoznanica ti je masa alkohola,a gustoće sve pretvori u g/cm^3 jer je gustoća otopine tako zadana.

robi2121 kaže:

1) Zagrijavanjem 1,55g sfalerita ZnS u struji kisika nastaju cinkov oksid i sumporov(IV)oksid.
Napiši jednadžbu kemijske reakcije i izračunaj masu pojedinog produkta uz pretpostavku da
je sav sfalerit potrošen u reakciji.

2)Objasni i skiciraj zašto je moguće otapanje klorovodika i kalijevog klorida u vodi

3) Opiši po čemu su slični, a po čemu se razlikuju kationi natrija i magnezija

------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Oke imal sam neke zadatke za rješiti bilo ih je više ali za ove 3 nisam baš bio najsigurniji.
Pa da vidim jesam li dobro rješil sve.

1.Obična stehiometrija 2ZnS + 3O2 --> 2ZnO + 2SO2 izračunaš n od ZnS i postaviš u omjer sa svakim produktom.

2.Zato što ionski spojevi i polarni kovalentni spojevi su dobro topljivi u vodi jer je i sama voda polarne građe ( polarno otapalo ) pa će doći do ion-dipolnih interakcija ukoliko ionski otapamo u vodi i dipol-dipol ukoliko kovalentni.

3.Slični su po tome jer su izoelektronski ( imaju isti broj e-), a razlikuju se po veličini, naboju pa time i po privlačnim silama između njih. F=k*q1q2/r^2

[nbedeko2]

ForeverStallone kaže:

2.Zato što ionski spojevi i polarni kovalentni spojevi su dobro topljivi u vodi jer je i sama voda polarne građe ( polarno otapalo ) pa će doći do ion-dipolnih interakcija ukoliko ionski otapamo u vodi i dipol-dipol ukoliko kovalentni.

Samo mala digresijica

Ove dvije podebljane izjave jesu istinite, ali pak svaka može stajati za sebe i za ovaj je problem samo ova u zagradi točna.

Voda jest polarne građe (točkina grupa simetrije molekule vode jest C2v i ona je polarna što molekulu vode čini polarnom), ali pak to svojstvo jedne molekule nema baš pretjerane veze s topljivošću tvari u vodi.

Drugi pak dio se odnosi na svojstvo otapala (dakle bulk odn., skupa molekula - tvari, odn. neke supstancije). Dakle, kad se kaže da je sol xy topljiva u vodi zbog polarnosti vode, najčešće se misli na veliku dielektričnu konstantu vode koja omogućava dobro razdvajanje iona, a ne na sam dipolni moment. Jerbo, dipolni moment je svojstvo molekule, a ne skupa molekula.

Klasični primjer je usporedba acetona i vode; aceton ima veći iznos vektora dipolnog momenta, ali su ionski spojevi u njemu manje topljivi nego li u vodi. No kad pogledaš vrijednosti dielektrične konstante za vodu i aceton, postane ti jasno na što se zapravo odnosi izreka: ''voda je polarnija pa bolje otapa ionske spojeve''

[VisVitalis]

Može li netko odgovoriti na onaj moj post ranije o zadatku sa fenolom i njegovim puferom i onaj sa Ksp vrijednosti?

[Iuno]

Kako mogu izracunati molarnu masu zraka ako su dani mnozinski udjeli dusika, kisika, argona i ugljikovog dioksida?

[tcd]

Iuno kaže:

Kako mogu izracunati molarnu masu zraka ako su dani mnozinski udjeli dusika, kisika, argona i ugljikovog dioksida?

Molarna masa smjese je zbroj umnoska mnozinskog udjela i molarne mase svakog od sastojaka smjese - znaci x(N2)*M(N2) + x(O2)*M(O2) + ...

[Abellon]

ForeverStallone kaže:

Evo ovako bi to trebalo ići: izračunaj masu kroma kao w*m(uzorka), jednadžba sa talinom bi trebala ići: 2Cr 3+ + 3O2 2- +4OH - ---> 2CrO4 2- + 2H2O zatim zakiseljavanje 2CrO42- + 2H+ ----> Cr2O7 2- + H2O i zatim
Cr2O7 2- + 6Fe2+ +14 H+ ----> 6Fe3+ + 2Cr3+ + 7H2O množina kromovih iona je jednaka množini kromatnih, a ona je duplo veća od množine dikromatnih. U otopinu je dodana količina Fe(II) koja je 50% veća što znači da izračunaš kolika je množina Fe(II) potrebna, izračunaš 50% od toga i to je množina u višku. Ideš dalje na titraciju sa tom množinom, izračunaš množinu dikromata i volumen je V=n/c (c je 0.02M) i pretvoriš u mililitre (ili molove u mmolove ako koristiš 0.02mmol/ml).



Izračunaj n(Br2) idi u stehiometriju da izračunaš n(NaBr), kako se u postupku gubi 10% broma to znači da 90% ostaje nakon reakcije, drugim rječima da je iskorištenje reakcije 90%. Imaš množinu n(NaBr) a iskorištenje je 90%, pošto je on reaktant njegovu množinu djeliš sa 0.9 dobiješ novu množinu (nešto veću nego prije), izračunaš masu. Kako je masena konc (NaBr) = 10mg/L ili 0.010g/L volumen morske vode računaš kao V=m(NaBr) / mas.konc , pretvoriš u m^3 ( Napomena pri računanju koristi 5 značajnih znamenki da ti rezultat ispadne kao njihov )



Probaj ovako : vol.udio = V(alk)/V(alk)+V(H2O) zatim svaki volumen raspišeš kao masa/gustoća (alkohola ili vode ), kako je masa vode + masa alkohola = m otopine koja ima masu od 0.8513g onda za V(H2O) na kraju pišeš m(otop)-m(alk)/ro(H2O), jedina nepoznanica ti je masa alkohola,a gustoće sve pretvori u g/cm^3 jer je gustoća otopine tako zadana.



1.Obična stehiometrija 2ZnS + 3O2 --> 2ZnO + 2SO2 izračunaš n od ZnS i postaviš u omjer sa svakim produktom.

2.Zato što ionski spojevi i polarni kovalentni spojevi su dobro topljivi u vodi jer je i sama voda polarne građe ( polarno otapalo ) pa će doći do ion-dipolnih interakcija ukoliko ionski otapamo u vodi i dipol-dipol ukoliko kovalentni.

3.Slični su po tome jer su izoelektronski ( imaju isti broj e-), a razlikuju se po veličini, naboju pa time i po privlačnim silama između njih. F=k*q1q2/r^2

puno hvala

[Abellon]

Molim Vas može li mi netko pojasniti kako je od ove formule : Volumni udio (EtOH)=V(EtOH)/V(EtOH)+V(H2O)
proizašla ova formula: Volumni udio{(EtOH)/1-Volumni udio (EtOH)} x V(H2O)- V(EtOH)=0

[Lale15]

Jeli spoj HC=-C-CH2-CH2-CH=CH2 heks-5-en-1-in ili heks-1-en-5-in?

[manchild]

dvostruka veza ima prednost od trostruke

[Iva996]

Pls help
Koliko se grama sumporne kiseline neutralizira s 10 grama natrijeva karbonata?

[manchild]

Iva996 kaže:

Pls help
Koliko se grama sumporne kiseline neutralizira s 10 grama natrijeva karbonata?

pa napiši jednadžbu neutralizacije

[AnimaBambola]

Može jedna pomoć molim vas, malo me ova pitanja zbunjuju. Pri kojoj temperaturi Kelvinova i Fahrenheitova skala pokazuju jednaku brojčanu vrijednost te pri kojoj bi temperaturi Celzijusov i Rankinov termometar pokazivali jednaku brojčanu vrijednost?
Hvala vam unaprijed :-)

[CherryLie]

AnimaBambola kaže:

Može jedna pomoć molim vas, malo me ova pitanja zbunjuju. Pri kojoj temperaturi Kelvinova i Fahrenheitova skala pokazuju jednaku brojčanu vrijednost te pri kojoj bi temperaturi Celzijusov i Rankinov termometar pokazivali jednaku brojčanu vrijednost?
Hvala vam unaprijed :-)

Fahrenheitova temperatura i Celzijusova temperatura povezane su funkcijom: F = 1,8 C + 32. Budući da je C = K - 273,15, slijedi da je F = 1,8 (K - 273,15) + 32. Iz uvjeta zadatka je F = K. Uvrsti to u ovu gore jednadžbu i riješi ju.

Celzijusova i Rankinova temperatura povezane su jednadžbom C = (R - 491) * 5/9. Opet uvrstiš da je C = R i riješiš jednadžbu.

[Nadalinna]

1mg/L=0,1g/L
35g/L=0,035 kg/m3

10mmol/mL=0,01mmol/L
1mol/m3=1000 mmol/m3

1mg=0,0001 kg
1mg=1000 mikrograma

0,1M= 0,1 mol/L
0,1M= 100 mol/m3

10mM= 0,01 mol/L
1mol/L= 1000 mmol/mL

20mL= 20cm3
3L= 0,003m3

[Štreberica]

1mg/L=0,001g/L

10mmol/mL=10000 mmol/L

1mg=0,000001 kg

0,1M= 1000 mol/m3

1mol/L= 1 mmol/mL

Ostalo je dobro. Pazi na to da je 1 mg = 0,001 g a ne 0,1, tj. 1 g = 1000 mg - gotovo sve standardne mjerne jedinice su na tisuću (osim deka-, deci- i centi-). I ako pretvaraš i gornju i donju mjernu jedinicu za isti faktor, npr. mol/L u mmol/mL (1 mol = 1000 mmol, 1 L = 1000 mL), onda se ništa ne mijenja. Ako pretvaraš samo donju, onda je obrnuto nego da pretvaraš gornju (množiš umjesto dijeliš, i obrnuto, jer je u nazivniku pa je kao da je njome podijeljeno, sjeti se dvojnih razlomaka).

[Nadalinna]

Zapravo, jel 35g/L=35kg/m3 po toj logici onda?

E da, i uvijek mi ispada 0,1M=100mol/m3 umjesto 1000!?

Hvala ti

[Štreberica]

Nadalinna kaže:

Zapravo, jel 35g/L=35kg/m3 po toj logici onda?

E da, i uvijek mi ispada 0,1M=100mol/m3 umjesto 1000!?

Hvala ti

Je.
0,1 M = 1000 mol/m3, ne znam otkud ti 100.

[Ouch]

Trebam pomoc sto se tice kemije, i najvjerojatnije ce zvucat skroz blesavo.
Uglavnom u situaciji sam da ne idem redovito u skolu pa mi cak ni neke osnovne stvari nisu poznate.

Trebam samo da mi netko ili nade na internetu ili ako ima volju pomoc oko sljedecih pitanja jer nemam blagog pojma sto da trazim.

1.Prikaz veza u spojevima kisika (metalni oksid, nemetalni oksid, voda)

2.Navedi, napisi i prikazi strukture najvaznijih i najjacih kiselina (HCl , H2SO4, HNO3)

3.Strukture najznacajnijih spojeva vodika

Hvala unaprijed

[manchild]

ŠVEDSKI znanstvenik Tomas Lindahl, američki Paul Modrich i turski Aziz Sancar osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju za radove na otkrivanju načina na koji stanice obnavljaju oštećeni DNK, objavila je srijedu švedska akademija znanosti.

Znanstvenici su otkrili i kako na molekularnoj razini stanica čuva genetske informacije.

"Njihov rad pruža temeljna znanja o tome kako živa stanica funkcionira i kako se, na primjer, koristi za razvoj novih metoda liječenja raka", objavila je Švedska kraljevska akademija znanosti u priopćenju kojim je dodijelila nagradu vrijednu osam milijuna švedskih kruna (6,5 milijuna kuna).

"Njihov rad osigurao nam je temeljno znanje o tome kako živa stanica funkcionira i, primjerice, kako se koristi za razvoj novih lijekova za borbu s rakom", ustvrdili su švedskoj akademiji.

Svakoga sada DNA molekule trpe štetu od UV zračenja i karcinogenih substanci, a pošto su izložene i spontanim promjenama staničnog genoma to ih čini nestabilnima.

Molekularni sustavi, međutim, stalno popravljaju oštećeni DNK kako bi osigurali da "se ljudski genetski materijal ne dizentegrira u potpuni kaos".

Lindahl, koji je rođen 1938. i ravnatelj je Instituta Francisa Cricka, otkrio je da DNK nije stabilna kao što se mislilo u sedamdesetim godinama, što ga je pak dovelo i do otkrića da postoji molekularni mehanizam koji popravlja njezina oštećenja.

Modrich, profesor biokemije na medicinskom fakultetu u Durhamu rođen 1946., demonstrirao je kako stanica ispravlja greške kad se DNK replicira tijekom podjele stanica, a Sancar, također profesor biokemije u Americi, mapirao je mehanizam kojim se stanice koriste na popravljanju oštećenja nanesenih UV zračenjem.