Bunjevci i Šokci

[mozak_free]

MoroHr kaže:

Ne, kakve veze imaju Vlasi Aromuni s Vlasima u Hercegovini ili Crnoj Gori

Ne samo da Vlasi nisu samo stalež nego prvenstveno etnik na Balkanskim prostorima prisutan još i danas.

Preci Toše Proeskog su Cincari, čije je pravo prezime bilo Proja, koje je njegova obitelj promijenila u Proeski kako bi bilo u duhu makedonskoga jezika. Toše je namjeravao vratiti svoje pravo prezime natrag,[1] ali ga je u tome spriječila tragična smrt.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Toše_Proeski

Toše Proeski iliti Toše Proja.

[Velmoza]

mozak_free kaže:

Ne samo da Vlasi nisu samo stalež nego prvenstveno etnik na Balkanskim prostorima prisutan još i danas.


https://hr.wikipedia.org/wiki/Toše_Proeski

Toše Proeski iliti Toše Proja.

Nisu etnik nego grupa etnika i naroda.

[Dilberth]

mozak_free kaže:

Ne samo da Vlasi nisu samo stalež nego prvenstveno etnik na Balkanskim prostorima prisutan još i danas.


https://hr.wikipedia.org/wiki/Toše_Proeski

Toše Proeski iliti Toše Proja.

I kako ih drugčije zvati nego Vlasi? Danas smo svi više manje Vlasi. Razlika je samo što su se Hrvati miješali sa zapadnobalkanskim Vlasima a Srbi sa istočno balkanskim.

Problem je da su istočnobalkanski Vlasi došli u hrvatske zemlje znatno kasnije i većinom se nisu ukorporirali u hrvatski etnikum kao zapadnobalkanski Vlasi. Istočnobalkanski Vlasi aktivno rade na rušenju hrvatske države i državnosti i na izgonu Hrvata iz hrvatskih zemalja.

[Liudewitus]

Dilberth kaže:

I kako ih drugčije zvati nego Vlasi? Danas smo svi više manje Vlasi. Razlika je samo što su se Hrvati miješali sa zapadnobalkanskim Vlasima a Srbi sa istočno balkanskim.

Problem je da su istočnobalkanski Vlasi došli u hrvatske zemlje znatno kasnije i većinom se nisu ukorporirali u hrvatski etnikum kao zapadnobalkanski Vlasi. Istočnobalkanski Vlasi aktivno rade na rušenju hrvatske države i državnosti i na izgonu Hrvata iz hrvatskih zemalja.

Istočnobalkanski vlasi su samo djelomčno "istočnobalkanski". Dobar dio njih je podrijetlom "zapadnobalkanski" samo što su primili pravoslavlje pa ih je to s vremenom svrstalo u drugu naciju.

[Horovathos]

Na ovom popisu: http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=144.0;wap2

Po meni je razlika između Bunjevačkih i Pravoslavnih(ako uzmemo da su obje skupine "Vlasi") prezimena poprilična, ili u najmanju ruku kod Pravoslavnih postoji komponenta koja je odsutna u Bunjevačkih , primjera:

doseljeni Bunjevci iz Podvelebita; Devčić, Babić, Modrić, Vukelić
Bunjevci, doseljeni iz Primorja; Luketić, Marković, Mesić, Pavičić, Pavlinić, Vidović.

vs.

pravoslavni Vlasi naseljeni iz Bosne; Bogdanul, Kokot, Korać, Narandža, Njegomir, Praskonja, Resman, Zelentur, Zoroje
pravoslavni Vlasi naseljeni od Turaka; Bastaja, Bjelobaba, Crnobrnja, Čubrilo, Jalača, Korkut, Kulundžija, Ljevnajić, Ljuljak, Šobot

[mozak_free]

Velmoza kaže:

Nisu etnik nego grupa etnika i naroda.

Pardon. Nisam se precizno izrazio. Hvala na ispravci.

[Wikiceha]

MoroHr kaže:

Tema razgovora je o etnicitetu Vlaha, neovisno o njihovoj jezičnoj ili genetskoj karakteristici ili razlici. Genetiku mi ne mora Liudewitus pokazati jer je znam, to je učinio zbog vas koji nemate pojma o genetici.

Čuj, rasprava u kojoj jedna osoba ponavlja da zna sve, a drugi da ne znaju ništa...
Znaš kako to obično završava?

MoroHr kaže:

Vlasi u Hercegovini su, kako je Nataša Bašić pretpostavila, ako ne izumitelji onda barem su utjecali te bili nositelji novoštokavice. Poput novoštokavskog dijalekta Bunjevaca, pretpostavlja se kako su također prvotno bili ikavci, a kasnije ijekavci.

Otkuda ti ovo?
Ovo je krivo na vjerojatno svakoj razini.

Prvo, većina lingvista ti pretpostavlja zajedničku jekavsku fazu za sve zapadne štokavce, koje kasnije na zapadu zamjenjuje ikavska, a ne obratno.
U čakavaca je raspad jata išao iz é direktno, é,e,e/i,i i je (ovisno o dijalektu), a u (zapadnih)štokavaca iz é u je, pa u (većem) dijelu i.
Na sjeveru (Slavonija i sjever BiH) je vjerojatno išao direktno iz é u i,e/i i je, jer je riječ o "poluajkavskom", odnosno prijelaznom, području.
A isti, direktni, razvitak se pretpostavlja i u Makarskom primorju, koje je originalno "polučakavsko", odnosno prijelazno.

Imaš poprilično veliku literaturu za raspodjelu i reflekse jata...

Pretpostavlja se da u 14. stoljeću imaš razliku ikavskog i jekavskog refleksa jata oko rijeka Bosne i Neretve, dok je na sjeveru u Posavini još uvijek é.
Na području od rijeke Neretve do Dubrovnika (dakle lijeva obala rijeke, te župa Popovo, skupa sa Stocem) se nalazio ikavsko-jekavski prijelaz.
Po nekim istraživanjima (ako je potrebno dam ti popis radova, autor je D. Vidović, dosta je dugačak popis, možeš i googlati) taj dijalekt se protezao dosta istočnije, obuhvaćao i samu Travunju/Trebinje.
Taj dijalekt je poveznica između (rekli bi polučakavskog u to doba ) jekavskog štakavskog dubrovačkog i jekavskog šćakavskog istočnobosanskog (oko Sarajeva).
Riječ je o zapadnoštokavskim dijalektima, istočnoštokavski obuhvaćaju Podrinje, a od Nemanjića (13. st) se isti šire i u istočnu Hercegovinu, iako taj krajnji istok istočne Hercegovine zadržava prijelazne elemente.

Bunjevački dijalekt ne postoji.
Bunjevci pričaju novoštokavskom ikavicom, koja je poprilično šira.
Od 4 zapadnoštokavska ikavska dijalekta, koji su danas objedinjeni u nš ikavici;
*poluštokavski šćakavski u Makarskom Primorju (makarsko-primorski)
*štokavski šćakavski u Tropolju i Povrbasju (i daljnim prijelazom prema sjeveru) (livanjsko-vrbaski)
*poluštokavski štakavski na istoku Cetine i podBiokovlju (biokovsko-cetinski)
*štokavski štakavski u župi Imota/zapadnom Humu (zapadnohumski)

Bunjevački govor potiče sa sjevera zapadnohumskog.
Kao takav se nalazi u Lici i u Bačkoj.
Govori s juga zapadnohumskog se nalaze u Moliseu, u Zagori od Zrmanje do Cetine, u JZ istri...
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ern_origin.PNG
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ubdialects.PNG
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadni_dijalekt

MoroHr kaže:

Tu tvoju jezičnu logiku isključivosti se može primijeniti i na Hrvate općenito, ali o tome se već previše pisalo. Realnost na terenu nije nikada bila jednostavna i homogena kako se ideološki i romantičarski u uredima ili na papiru pokušavalo teoretizirati. Međusobni odnosi i utjecaji među zajednicama su bili konstantni i neprekinuti. Po čemu su Vlasi uopće Vlasi - gadiš mi se, pa po tome što žive specifičan način života i organizacije, tradicije, nadasve etničkog identiteta koji se u povijesnim dokumentima jasno suprostavlja i razlikuje od hrvatskog ili srpskog etniciteta, da to nije bilo tako ne bi se pisalo npr. Slavi et Vlachy, Vlachy et Bosgniani, Serbi et Vlachi, Morlachi ac Hervati, Croati et Olachy, ili u dokumentu Frankopana kada ih se spominje zajedno sa Hrvatima i Srbima kod Cetine, tj. Ludovik Crijević u 16. stoljeću nije bez razloga zabilježio kako su "nomadic Illyrians who in the common language are called Vlachs" and "at the same time Cossuli (Kožul/lj, nowadays a surname), originated from the Illyrians who considered themselves Romans".[21] During the Orthodox migration to Žumberak in 1538, general commander Nikola Jurišić mentioned the Vlachs who "in our parts are called as Old Romans" separate from the Serbs and Rascians.[22] Radi se o etničkom identitetu koji je osnovan na tradiciji, predaji i neovisno na razinu asimilacije i slavenizacije, oni i ostalo stanovništvo ih takvima doživljava te uvažava im takvo porijeklo. Negirati Vlasima njihovo etničko porijeklo, jer samim tim netko drugi osim Hrvata ili Slavena je bio dio etnogeneze, utjecao na povijest i jezik, nema veze s nacionalizmom već šovinizmom.

Glupost.
Izjednačuješ bapske priče s povijesnim izvorima.
Ili jednostavno stvaraš "bezimene Slavene", ali ovaj puta s imenom?
Priča o Vlasima istočno od Drine ima smisla, oni se nisu ženili.
Priča o vlasima zapadno od Drine, baš i ne.
Jednostavno si podigao stalež na stupanj nacije.
A da stvar bude bolja, pokazao si da samo ime nije etničko, nije na nikakav način povezano s "drugim" vlasima, jednostavno ime za skupinu koja se bavi određenim aktivnostima u životu, a sama za se sebe (i to nadasve parcijalno) tvrdi da je "domoradačka".
Onak

[MoroHr]

Wikiceha kaže:

Izjednačuješ bapske priče s povijesnim izvorima... Jednostavno si podigao stalež na stupanj nacije. A da stvar bude bolja, pokazao si da samo ime nije etničko...

Ništa, na dalje u "uvjeravanju" te ignoriram na ovu temu jer tebi pomoći nema. Čestitam, sveo si se na razinu srpskih mitomana, valjda je to postalo hit u zadnje vrijeme. Tebi, a ne meni, su povijesni izvori i činjenice bapske priče, a o tome kako i dalje negiraš i ne želiš prihvatiti njihov etnicitet isto je kao da pričaš sa zidom

[MoroHr]

Horovathos kaže:

Na ovom popisu: http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=144.0;wap2

Po meni je razlika između Bunjevačkih i Pravoslavnih(ako uzmemo da su obje skupine "Vlasi") prezimena poprilična, ili u najmanju ruku kod Pravoslavnih postoji komponenta koja je odsutna u Bunjevačkih , primjera:

doseljeni Bunjevci iz Podvelebita; Devčić, Babić, Modrić, Vukelić
Bunjevci, doseljeni iz Primorja; Luketić, Marković, Mesić, Pavičić, Pavlinić, Vidović.

vs.

pravoslavni Vlasi naseljeni iz Bosne; Bogdanul, Kokot, Korać, Narandža, Njegomir, Praskonja, Resman, Zelentur, Zoroje
pravoslavni Vlasi naseljeni od Turaka; Bastaja, Bjelobaba, Crnobrnja, Čubrilo, Jalača, Korkut, Kulundžija, Ljevnajić, Ljuljak, Šobot

M. Šarić (2009), "Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14.":

"Antroponimijska struktura u vlaškom i bunjevačkom stanovništvu pokazuje velike međusobne sličnosti, pa se može govoriti i o jedinstvenom prezimenskom sustavu. Zajednička pastoralna (dinarska) kultura, novoštokavski idiom te društvena i vojna uloga u krajinama, stvarali su u konačnici ujednačene antroponimijske oblike. Čak ni njihove međusobne vjerske razlike nisu dosljedno preslikane u prezimenski mozaik, jer se primjerice kod ličkih pravoslavnih Vlaha pojavljuju prezimena nedvojbeno katoličke provenijencije (Jerković, Jurasović, Marinković, Mihovilović),
kao što i kod Bunjevaca neka prezimena nose izrazito “istoč-njački” predznak (Despot, Jovanović). Popis iz 1712./14. otkriva i velik broj jednakih vlaških i bunjevačkih prezimena, što je bio odraz njihova zajedničkog vlaškodinarskog sociokulturnog naslijeđa, ali i mnogih seoba, dodira, miješanja, preplitanja i konverzija.103 Posebnost vlaško-bunjevačkog antroponimijskog sustava ogleda se ponajprije u značajnom udjelu (oko 20%) prezimena starobalkanskog (vlaško-arbanaškog) porijekla, što zorno svjedoči o kultrnopovijesnim slojevima i asimilacijsko-akulturacijskim procesima koji su se događali u dinarskom planinskom području još od srednjeg vijeka. Mnoga od tih prezimena motivacijski su povezana sa starom stočarskom terminologijom, ili općenito s prirodnim i sociokulturnim ambijentom vlaških stočara. U prvoj skupini su prezimena izvedena iz balkanskoromanskog jezičnog naslijeđa, bilo s obzirom na tvorbenu osnovu ili na sufiksalne tvorbe104 Drugu skupinu čine prezimena koja potječu iz još starijeg, ilirsko-tračkog etnojezičnog sloja, kako prema imenskoj osnovi105 tako i prema arbanaš-kim antroponimijskim sufiksima –aj i –eza.106 Osmanski kulturni utjecaj kojem su Vlasi i Bunjevci bili izloženi više od dvaju stoljeća, u antroponimiji je također vrlo prisutan i prepoznatljiv.107 Vlaško-bunjevački antroponimijski sklop ima još neke osobitosti, npr. prezimena na sufiks –as, te augmentativna prezimena na –ina.108 Veoma veliki broj vlaško-bunjevačkih prezimena izveden je iz korijena –mil109, -rad110 i –vuk.111 U patrijarhalnim uvjetima vlaških društava, posebno je zanimljivo da su u vlaškim i bunjevačkim prezimenima matronimici češći nego u drugim skupinama.112 Konačno, vlaško-bunjevački prezimenski sustav veoma je bogat živopisnim, satirično-humorističnim prezimenima, izvedenim iz nadimaka koje su stvorili pučka mašta i duhovitost. Nema sumnje da su neka od njih kao nadimci i uvedeni u popis.113"

103 "Zajednička prezimena Vlaha i Bunjevaca 1712/14. bila su: Babić, Despot, Došen, Eror, Grubišić, Ilić, Ivanišević, Jandrijević, Japunčić, Jerković, Jovanović, Kalanj, Knežević, Komadina, Kovačević, Marković, Matijević, Miletić, Milinković, Milković, Pejnović, Radetić, Rogić, Sekulić, Serdar, Stančić, Stanković, Starčević, Suknajić, Tomičić, Vlatković, Vučković, Vukelić, Zorić."

Što se tiče prezimena koja se naveo, nisam siguran jesu li sva bunjevačka, npr. Šarić (2009) prezimena Mesić i Luketić navodi među hrvatskim prezimenima. Prezime Modrić je također sumnjivo bunjevačkog porijekla zbog stare plemićke obitelji Modrić iz Zadra, iako se u radu spominje "U Lovincu je upisan kao bezemljaš Vid Modrich Bunieuacz doseljenik iz Šugarja, starinom Krmpoćanin (dossal od Sugria iz Kernpota)".

[Liudewitus]

MoroHr kaže:

Posebnost vlaško-bunjevačkog antroponimijskog sustava ogleda se ponajprije u značajnom udjelu (oko 20%) prezimena starobalkanskog (vlaško-arbanaškog) porijekla, što zorno svjedoči o kultrnopovijesnim slojevima i asimilacijsko-akulturacijskim procesima koji su se događali u dinarskom planinskom području još od srednjeg vijeka. Mnoga od tih prezimena motivacijski su povezana sa starom stočarskom terminologijom, ili općenito s prirodnim i sociokulturnim ambijentom vlaških stočara.

Hoće li mi netko objasniti tu matematiku. U Bunjevaca je 20% prezimena "vlaško-arbanaškog" podrijetla. Čijeg je podrijetla preostalih 80%?

Bunjevačkog...

[MoroHr]

Liudewitus kaže:

Hoće li mi netko objasniti tu matematiku. U Bunjevaca je 20% prezimena "vlaško-arbanaškog" podrijetla. Čijeg je podrijetla preostalih 80%?

Stvar stoljetne asimilacije sa Slavenima. Zar to što neki Hrvati imaju talijanske ili židovske antroponime ih čini manje etničkim Hrvatima? Evo jednostavnog odgovora; hercegovački Vlasi su živjeli u plemenima ili katunima i tako u povijesnim dokumentima uz osobno ime i ugl. patronimsko prezime su imali plemensko/katunsko ime kao znak raspoznavanja, s vremenom zbog osmanskog osvajanja i migracija taj rodbinski naziv ili oznaka se više ne koristi i ostaju samo ime i prezime, i gle čuda, prezime ne nosi vlaški plemenski/katunski naziv pa se može pomisliti kako nemaju ikakve veze s njima. To što većina npr. hercegovačkih plemenskih imena nisu romanskog porijekla (osobna pretpostavka), ne znači kako nisu bili Vlasi tj. automatski postaju Hrvati ili Srbi. Uz ostalo, u tom slučaju njihovo etničko porijeklo je specifično zbog katunske organizacije. Ne znam jesu li Bunjevci imali katune i plemena.

[Wikiceha]

MoroHr kaže:

Ništa, na dalje u "uvjeravanju" te ignoriram na ovu temu jer tebi pomoći nema. Čestitam, sveo si se na razinu srpskih mitomana, valjda je to postalo hit u zadnje vrijeme. Tebi, a ne meni, su povijesni izvori i činjenice bapske priče, a o tome kako i dalje negiraš i ne želiš prihvatiti njihov etnicitet isto je kao da pričaš sa zidom

Zanimljivo kako stalno projeciraš svoje ponašanje na druge ljude.

MoroHr kaže:

Stvar stoljetne asimilacije sa Slavenima. Zar to što neki Hrvati imaju talijanske ili židovske antroponime ih čini manje etničkim Hrvatima? Evo jednostavnog odgovora; hercegovački Vlasi su živjeli u plemenima ili katunima i tako u povijesnim dokumentima uz osobno ime i ugl. patronimsko prezime su imali plemensko/katunsko ime kao znak raspoznavanja, s vremenom zbog osmanskog osvajanja i migracija taj rodbinski naziv ili oznaka se više ne koristi i ostaju samo ime i prezime, i gle čuda, prezime ne nosi vlaški plemenski/katunski naziv pa se može pomisliti kako nemaju ikakve veze s njima. To što većina npr. hercegovačkih plemenskih imena nisu romanskog porijekla (osobna pretpostavka), ne znači kako nisu bili Vlasi tj. automatski postaju Hrvati ili Srbi. Uz ostalo, u tom slučaju njihovo etničko porijeklo je specifično zbog katunske organizacije. Ne znam jesu li Bunjevci imali katune i plemena.

I evo.
Sasvim lagano ćeš otpisati 80% onoga što ti smeta, samo da bi stvorio neku novu naciju.
I zbilja ti se ne može ništa reći, jer kao što sam pišeš u svojoj projekciji gore pričanje s tobom je pričanje sa zidom.
Ako se netko asimilirao 80%, onda ga više realno niti nema, zar ne ?

[Kexx]

Starosjedioci na hrvatskom prostoru su doživjeli demografski potop od strane osvajačkih HRvata i kasnijim miješanjem su se stopili s njima. Mi svi nakon tolikih stoljeća imamo i jedne i druge krvi u sebi, no jezik i povijesno pamćenje nam nije starosjedilačko već osvajačko. S druge strane, dalje na jugu su zemlje koje su ostale dulje pod bizantskom upravom i tamo je još dugo bilo neasimiliranog starosjedilačkog stanovništva, to su preci pravoslavnih Vlaha.

[Wikiceha]

Kexx kaže:

Starosjedioci na hrvatskom prostoru su doživjeli demografski potop od strane osvajačkih HRvata i kasnijim miješanjem su se stopili s njima. Mi svi nakon tolikih stoljeća imamo i jedne i druge krvi u sebi, no jezik i povijesno pamćenje nam nije starosjedilačko već osvajačko. S druge strane, dalje na jugu su zemlje koje su ostale dulje pod bizantskom upravom i tamo je još dugo bilo neasimiliranog starosjedilačkog stanovništva, to su preci pravoslavnih Vlaha.

Upravo tako

Ove priče s "vlasima svim i svuda" su kao kad bi Englezima rekli da su većinom Vlasi, odnosno keltski Velšani.
Oni imaju velik postotak te krvi u sebi, ali su se oni povjesno asimilirali u Engleze.
Pričati o entitetima koji ne govore "vlaški", nemaju "vlašku genetiku", a 4/5 pučanstva ima prezimena i imena koja nikako s vlasima niti veze ne mogu imati je poprilično veliki overkill.
Da ne zaboravimo da se i pod "vlasima" ne misle istočno ili južno balkanski vlasi, nego "domoroci", koji su, jbg. ipak asimilirani.
Imamo "bezimene Vlahe" i "bezimene Slavene", glavno da Hrvata nema...

No da se vratimo na temu.
Bunjevci su porijeklom Hercegovci, iz kraja oko Mostara. Dio koji je bio u "jezgri hr. države", u jednoj od 11. originalnih župa, župi Imota.

[Kexx]

Wikiceha kaže:

Upravo tako

Ove priče s "vlasima svim i svuda" su kao kad bi Englezima rekli da su većinom Vlasi, odnosno keltski Velšani.
Oni imaju velik postotak te krvi u sebi, ali su se oni povjesno asimilirali u Engleze.
Pričati o entitetima koji ne govore "vlaški", nemaju "vlašku genetiku", a 4/5 pučanstva ima prezimena i imena koja nikako s vlasima niti veze ne mogu imati je poprilično veliki overkill.
Da ne zaboravimo da se i pod "vlasima" ne misle istočno ili južno balkanski vlasi, nego "domoroci", koji su, jbg. ipak asimilirani.
Imamo "bezimene Vlahe" i "bezimene Slavene", glavno da Hrvata nema...

No da se vratimo na temu.
Bunjevci su porijeklom Hercegovci, iz kraja oko Mostara. Dio koji je bio u "jezgri hr. države", u jednoj od 11. originalnih župa, župi Imota.

Bunjevci su potomci doseljenih Hrvata, zato govore hrvatski, nešto su se izmiješali i sa urođenicima koji su im se poklonili. Zemlja diktira ekonomiju i način života, tako su se i Hrvati prilagodili zemlji u kojoj se bavi polunomadskim stočarstvom. I Hrvati su se sastojali od plemena i rodova po dolasku, raspršili su se po prostoru i to su preteče tzv. vlaških katuna.

[Wikiceha]

Kexx kaže:

Bunjevci su potomci doseljenih Hrvata, zato govore hrvatski, nešto su se izmiješali i sa urođenicima koji su im se poklonili. Zemlja diktira ekonomiju i način života, tako su se i Hrvati prilagodili zemlji u kojoj se bavi polunomadskim stočarstvom. I Hrvati su se sastojali od plemena i rodova po dolasku, raspršili su se po prostoru i to su preteče tzv. vlaških katuna.

Upravo tako. Kad je nekima Hrvat prosta riječ, pa zato izmišljaju razne bezimene sve i svuda...

[Dilberth]

MoroHr kaže:

M. Šarić (2009), "Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14.":

103 "Zajednička prezimena Vlaha i Bunjevaca 1712/14. bila su: Babić, Despot, Došen, Eror, Grubišić, Ilić, Ivanišević, Jandrijević, Japunčić, Jerković, Jovanović, Kalanj, Knežević, Komadina, Kovačević, Marković, Matijević, Miletić, Milinković, Milković, Pejnović, Radetić, Rogić, Sekulić, Serdar, Stančić, Stanković, Starčević, Suknajić, Tomičić, Vlatković, Vučković, Vukelić, Zorić."
.

Ova lista je po mom mišljenju potpuno točna. Zanima me da li netko možda ima podatke zašto, kad i kako je došlo do tog miješanja?

[Dilberth]

Wikiceha kaže:

Čuj, rasprava u kojoj jedna osoba ponavlja da zna sve, a drugi da ne znaju ništa...
Znaš kako to obično završava?

Otkuda ti ovo?
Ovo je krivo na vjerojatno svakoj razini.

Prvo, većina lingvista ti pretpostavlja zajedničku jekavsku fazu za sve zapadne štokavce, koje kasnije na zapadu zamjenjuje ikavska, a ne obratno.
U čakavaca je raspad jata išao iz é direktno, é,e,e/i,i i je (ovisno o dijalektu), a u (zapadnih)štokavaca iz é u je, pa u (većem) dijelu i.
Na sjeveru (Slavonija i sjever BiH) je vjerojatno išao direktno iz é u i,e/i i je, jer je riječ o "poluajkavskom", odnosno prijelaznom, području.
A isti, direktni, razvitak se pretpostavlja i u Makarskom primorju, koje je originalno "polučakavsko", odnosno prijelazno.

Imaš poprilično veliku literaturu za raspodjelu i reflekse jata...

Pretpostavlja se da u 14. stoljeću imaš razliku ikavskog i jekavskog refleksa jata oko rijeka Bosne i Neretve, dok je na sjeveru u Posavini još uvijek é.
Na području od rijeke Neretve do Dubrovnika (dakle lijeva obala rijeke, te župa Popovo, skupa sa Stocem) se nalazio ikavsko-jekavski prijelaz.
Po nekim istraživanjima (ako je potrebno dam ti popis radova, autor je D. Vidović, dosta je dugačak popis, možeš i googlati) taj dijalekt se protezao dosta istočnije, obuhvaćao i samu Travunju/Trebinje.
Taj dijalekt je poveznica između (rekli bi polučakavskog u to doba ) jekavskog štakavskog dubrovačkog i jekavskog šćakavskog istočnobosanskog (oko Sarajeva).
Riječ je o zapadnoštokavskim dijalektima, istočnoštokavski obuhvaćaju Podrinje, a od Nemanjića (13. st) se isti šire i u istočnu Hercegovinu, iako taj krajnji istok istočne Hercegovine zadržava prijelazne elemente.

Bunjevački dijalekt ne postoji.
Bunjevci pričaju novoštokavskom ikavicom, koja je poprilično šira.
Od 4 zapadnoštokavska ikavska dijalekta, koji su danas objedinjeni u nš ikavici;
*poluštokavski šćakavski u Makarskom Primorju (makarsko-primorski)
*štokavski šćakavski u Tropolju i Povrbasju (i daljnim prijelazom prema sjeveru) (livanjsko-vrbaski)
*poluštokavski štakavski na istoku Cetine i podBiokovlju (biokovsko-cetinski)
*štokavski štakavski u župi Imota/zapadnom Humu (zapadnohumski)

Bunjevački govor potiče sa sjevera zapadnohumskog.
Kao takav se nalazi u Lici i u Bačkoj.
Govori s juga zapadnohumskog se nalaze u Moliseu, u Zagori od Zrmanje do Cetine, u JZ istri...
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ern_origin.PNG
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ubdialects.PNG
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadni_dijalekt

Čovječe da li možeš provesti bar jedan tjedan bez da pišeš svoje već davno otrcane jezičarske ludorije?

[prostetnic]

1. Ja sam po ocu Bunjevac iz Hrvatske, i cijeli sam se život izjašnjavao kao Hrvat. Moje prezime se spominje više puta na ovom forumu, ima "ić" i slavensko je. Prefiks je turskog porijekla, što govori o vremenu kad je prezime nastalo.
2. Prvi moj predak spomenut u literaturi (potkraj 15. stoljeća) ima isto to moje prezime i romansko osobno ime.
3. Moja je baka ponekad znala koristiti meni nerazumljive riječi, za koje se je kasnije ispostavilo da su romanskog porijekla a nisu bile talijanske.
4. Živio sam vani i bio dio istraživanja Y-kromosomske DNK. Ja sam I2, a moji ruski i poljski kolege bili su R1a.
5. Scenarij po kojem su prastanovnici ovog prostora izvršili masovno samoubojstvo kad je nekih 50-100.000 Slavena navalilo, pa da se njihov trag u nama više ne vidi, mi se ne čini uvjerljivim.
6. Etnogeneza europskih naroda se je zbivala tijekom 19. stoljeća, ovdje i kasnije. Pa su tako gotovo svi vođe ilirskog pokreta bili stranci da bi u konačnici postali najžešći Hrvati. Etnogeneza je jedno a davno porijeko drugo.
7. Možemo izmisliti i neko drugo ime za Vlahe ako to ime nekoga smeta.

[Kexx]

prostetnic kaže:

1. Ja sam po ocu Bunjevac iz Hrvatske, i cijeli sam se život izjašnjavao kao Hrvat. Moje prezime se spominje više puta na ovom forumu, ima "ić" i slavensko je. Prefiks je turskog porijekla, što govori o vremenu kad je prezime nastalo.
2. Prvi moj predak spomenut u literaturi (potkraj 15. stoljeća) ima isto to moje prezime i romansko osobno ime.
3. Moja je baka ponekad znala koristiti meni nerazumljive riječi, za koje se je kasnije ispostavilo da su romanskog porijekla a nisu bile talijanske.
4. Živio sam vani i bio dio istraživanja Y-kromosomske DNK. Ja sam I2, a moji ruski i poljski kolege bili su R1a.
5. Scenarij po kojem su prastanovnici ovog prostora izvršili masovno samoubojstvo kad je nekih 50-100.000 Slavena navalilo, pa da se njihov trag u nama više ne vidi, mi se ne čini uvjerljivim.
6. Etnogeneza europskih naroda se je zbivala tijekom 19. stoljeća, ovdje i kasnije. Pa su tako gotovo svi vođe ilirskog pokreta bili stranci da bi u konačnici postali najžešći Hrvati. Etnogeneza je jedno a davno porijeko drugo.
7. Možemo izmisliti i neko drugo ime za Vlahe ako to ime nekoga smeta.

Tvoja baka je koristila daleko više slavenskih riječi, baš kao i moja. Ostaci romanizama koji nisu talijanština su ostaci starosjedilaca i sića su baš kao i oni. Npr. 1 romanizam na 100 slavenizama je 1 starosjedilac na 100 došljaka.