Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 11.06.2010., 20:59   #341
Quote:
bukii kaže: Pogledaj post
nesmije se zaboraviti da se sigurno velik broj katolika vratio u svoja sela nakon prvotnog turskog osvajanja zadarskog zaledja u prvoj polovici 16. stoljeca. nisu turci bili skloni etnickom ciscenju, ovisili su o domacem stanovnistvu i bilo je u njihom zivotnom interesu da seljaci obradjuju svoja polja (makar bili katolic, pravoslavci itd). tijekom kandijskog rata katolicko stanovnistvo se zbilo u zabacenim djelovima bukovica, odakle su opet naselili ravne kotare nakon turskog poraza.
Mislim da je to više mit nego stvarnost. Velikaši su uvijek povlačili svoje seljake na sigurnija područja. Velikaš je bio ratnik i naoružavao je skupinu ljudi za rat, a seljaci su mu radili i uzdržavali ga. Vladar je davao velikašu zemlju gdje ej ovaj dovodio svoje seljake koji su opet financirali njegovo ratovanje. Oni seljaci koji bi ostali na izgubljenom teritoriju su bili logistika protivnika, njih je, stoga, najbolje bilo privući na svoju stranu ili ih rastjerati. Velik dio borbi Morlaka Bukovice i Kotara su protiv kršćana na turkoj strani. Ako nisu htjeli s njima na mletačku stranu automatski bi im postali protivnici.

Postoji priča da se dio Bukovčana sačuvao oko Kruševa i Medviđe, ali uz jake turske utvrde u Obrovcu, Islamu, Benkovcu mi je to malo vjerovatno. Obrovac drže Turci 160 godina, a vjerovatno isto toliko i Islam i Benkovac. Teško da se netko mogao održati, a da nije bio turski podanik, u zapadnoj Bukovici. Uostalom ti preživjeli starosjedioci bi trebali biti čakavci ili bi im govor trebao imati jake tragove čakavštine, ukratko trebali bi govoriti kao Novigrađani. Problem je što niti jedno selo 20 km oko Novigrada ne govori kao oni. Novigrad je sačuvao predtursko stanovništvo, ovi ostali očito nisu, ili je starosjedilaca bil otoliko malo da se njihov utjecaj izgubio.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.06.2010., 20:32   #342
Zanima me podrijetlo prezimena Dokoza, i to da li su iz Radovina ili Starigrada doselili u Jasenice ili su ipak iz Jasenica otišli u Radovin ili Starigrad

Zadnje uređivanje miki ZD : 19.06.2010. at 21:30.
miki ZD is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2010., 05:20   #343
Da kažem za Iž Mali : imamo obitelji za koje se zna da su došle bježeći sa kopna i to mi se čini iz Bosne (Martinović(navodno prije se zvali Fatović), Jelić, Govorčin, Letinić, Dumić..) i nas ostale za koje se ne zna da li smo Grci, romanizirani Nešto ili Hrvati (Lukin, Ravkin, Rokov, Panov/sada Panović, Marelić, Dunatov, Švorinić, Štokov...
Iz Velog Iža je najpoznatije prezime našeg dragog Chrisa Novoselicha koji se ustvari po Iški preziva NovAselić ali je barba na Ellis Island zajeba
__________________
Audaces fortuna iuvat
soc is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2010., 08:38   #344
Ljudi kod kojih sam bio na ljetovanju na Dugom Otoku kažu da imaju obiteljsko sjećanje da su došli iz Hercegovine. Prezime im završava sa -ov.
simpa krkan is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2010., 12:55   #345
Nona mi bila s Dugog Otoka, imaju isto na -ov i -ić kao i kod nas. Mislim da je to vrlo moguće jer ovi šta su došli iz zadarskog zaleđa, znači iz bližeg, jedan dio nji se vratio kad su opasnosti prošle. Dio ljudi nije sigurno moga opstati na otoku .
Iž je zelen ka Irska, obrasta sav jer nema više ni ljudi ni ovaca. Ostaci stari dvorova (tako zovu kuće i dvorišta) kopunera i torova di su se držale životinje svjedoče da je još početkom stoljeća tamo aktivno živilo stanovništvo koje se nije bavilo isključivo ribarstvom i maslinama. Nego (i) stočarstvom ! I zanimljivo je recimo na Ižu koji je stvarno malen, tip naselja je drugačiji. Veli Iž je tipično malo misto, lučica u uvali, zbijene kuće oko crkve. A Iž Mali su naselja na 3 brda (Porovac, Mućel, Makovac) i 2 uvale (Knež i Komoševa) u kojima su bili malin i magacini , sada pretvoreno u apartmane i nastambe. Sasvim na vrhu brda je kula vlastelinske porodice Fafogna i crkvica iz XI stoljeća, prelipa je


Na Ižu je očuvani tradicijski obrt keramike i lončarstva po iški: lopižari. Da nije bilo ovi migracija sa kopna, davno bi još otok izumra i ovako je dovoljno pogledati tel.imenik Santiago de Chile ili razne Beach na Floridi.
__________________
Audaces fortuna iuvat
soc is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2010., 13:19   #346
Quote:
soc kaže: Pogledaj post
Da kažem za Iž Mali : imamo obitelji za koje se zna da su došle bježeći sa kopna i to mi se čini iz Bosne (Martinović(navodno prije se zvali Fatović), Jelić, Govorčin, Letinić, Dumić..) i nas ostale za koje se ne zna da li smo Grci, romanizirani Nešto ili Hrvati (Lukin, Ravkin, Rokov, Panov/sada Panović, Marelić, Dunatov, Švorinić, Štokov...
Iz Velog Iža je najpoznatije prezime našeg dragog Chrisa Novoselicha koji se ustvari po Iški preziva NovAselić ali je barba na Ellis Island zajeba
romanizirani Nešto (Liburni) ili Hrvati, Grka tu nije bilo nikad.

Quote:
soc kaže: Pogledaj post
Sasvim na vrhu brda je kula vlastelinske porodice Fafogna i crkvica iz XI stoljeća, prelipa je :
Jel znaš možda da li je i ta kula iz 11. st? Obitelj Fafogna/Fafonja su hrvatski plemići u Zadru, ime su dobili po nadimku jednog ili više članova obitelji koje se odnosi na frfljanje u govoru, tad se to nazivalo fafanjem.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2010., 14:15   #347
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
romanizirani Nešto (Liburni) ili Hrvati, Grka tu nije bilo nikad.
Jel znaš možda da li je i ta kula iz 11. st? Obitelj Fafogna/Fafonja su hrvatski plemići u Zadru, ime su dobili po nadimku jednog ili više članova obitelji koje se odnosi na frfljanje u govoru, tad se to nazivalo fafanjem.
Ma zaje.... se grčke su kolonije bile doli(Pharos, Essa..) a Konstantin Porfirogenet bilježi Ez za Iž što ne izgleda grčki ali me intrigira kako su samo 2 slova?
Doda bi i da imamo crveni pigment, recimo kad se nebrijem par dana pojavi se crvenkasta brada i svi moji rođaci sa Iža (znači2/3 otoka) su takvi mada i dosta svjetliji od mene. Dvorac Fafogna je pretvoren u školu (dok je bilo dičine), evo, gledam u knjigu "Porovac" (autor R.Govorčin ) piše vlasnik se prvi put spominje 1411, izgleda drugo ne znaju
Iški jezik isto priča za sebe. F izgovaraju H (Habijan, telehun), splitski šufit je na Ižu ćuhit , a Gospa je Gošpa..
__________________
Audaces fortuna iuvat
soc is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2010., 14:54   #348
Quote:
soc kaže: Pogledaj post
a Konstantin Porfirogenet bilježi Ez za Iž što ne izgleda grčki ali me intrigira kako su samo 2 slova?
Pa jasno je zašto. Porfirogenet u 10. st. donosi imena jadranskih otoka koja su se tad upotrebljavala i neka su romanska (kao i dan danas) a neka su slavenska. Ez je očito slavensko ime Iž prepisano iz glagoljice na latinski

Quote:
soc kaže: Pogledaj post
Doda bi i da imamo crveni pigment, recimo kad se nebrijem par dana pojavi se crvenkasta brada i svi moji rođaci sa Iža (znači2/3 otoka) su takvi mada i dosta svjetliji od mene.
Ha pa Platon je napisa da su Atlantiđani imali crvenkastu kosu i bradu a neka ekipa kod nas je pokušavala dokazati da je Atlantida bila na Pagu i da je namjerno potopljena (jerbo na Pagu postoji narodna predaja da je jednom davno u nekom ratu dio Paga i neki grad tamo namjerno potopljen skretanjem neke rijeke, vodotoka ili slično). Bez obzira na Atlantiđane crvena kosa i brada se često povezuju sa Pra-Indo-Europskim stanovništvom Europe pa se bilježi i kod starih Baska, balkanskih Pelazga itd. Možda vučete korijene od lokalnog predpovijesnog stanovništva. Ali ta crvena dlaka je mogla doći i od drugdje, pitaj Boga, to će bolje znati neki antropolog... Je li ta crvena dlaka onako malo ricava?

Quote:
soc kaže: Pogledaj post
Dvorac Fafogna je pretvoren u školu (dok je bilo dičine), evo, gledam u knjigu "Porovac" (autor R.Govorčin ) piše vlasnik se prvi put spominje 1411, izgleda drugo ne znaju
Fanfonje se bilježe u zadarskom registru plemića od 13. st. sa prezimenima Plebanis i Fantonja, posli su Fafogna, Falfogna, de Fefognis, Fanfogna, Fafonić. Mlečani ih jako tlače kad zauzimaju Zadar u 15. st. i ne daju im sudjelovat u radu gradskog vijeća do 1520. god., a Fafonje grad napuštaju krajem 19. st. Iž je očito bija njihov feudalni posjed.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.07.2010., 17:38   #349
Quote:
F.Ravanelli kaže: Pogledaj post
Još jednom Bajlo iz Arbanasa su Bailo koji su doselili iz Italije...a za vaše bajlove srpske me nije briga
točno mada 90% ljudi misli da su arbanasi.
daviteljzd is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.07.2010., 17:54   #350
Quote:
žalac_1 kaže: Pogledaj post
@Kloki
jel ovaj popis prezimena sa sajta benkovac.co.yu gdje su bila srpska prezimena (čini se da je maknut s neta jer ga ne mogu naći). Znam da je tamo bilo nabrojano masu katoličkih prezimena, ne onih "pola-pola"već isključivo koji se javljaju kod katolika.

a vidim i ovdje nešto slično- npr. Ljubičić, Milić ,Matić, Pavić, Matijević, Brkić, Filipović,Erceg, Mijić, Šarić, Mandić, Kamber, Ćosić, Vidović, Šimić, Čirjak, Lončar, Baljak, Despot itd...itd..

ako su ovo srpska prezimena onda je pitanje koliko uopće ima hrvatskih prezimena u Dalmaciji. A pouzdano znam da su ovi gore što sam izvukao Hrvati.

To oko prezimena mi je sve jako nategnuto jer je to sve dosta izmješano i znalo se događati da su ljudi iz iste familije mjenjali vjeru (npr. ako bi jedan sin otišao ženi u dominantno pravoslavno selo, uzeo bi pravoslavnu vjeru, ako ne on onda njegova djeca, a zadržali prezime, ili obrnuto s pravoslavne na katoličku)
A ovo da se sve kompletno stavlja pod isti kišobran pravoslavlja je nekorektno.
Ova prezimena šta navodiš doista nose stotine srpskih obitelji u Dalmaciji.
Činjenica je da u Dalmaciji jedno 30-40% ljudi ne možeš indificirati koje je nacije preko prezimena jer ga istoga nose i srbi i hrvati.

Malo je isključivo hrvatskih i srpskih prezimena.
Hrvatskih najviše uz obalu i na otocima a srpskih kada se pređe Planičnik i Jurišinka.
daviteljzd is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2010., 14:19   #351
Quote:
daviteljzd kaže: Pogledaj post
Ova prezimena šta navodiš doista nose stotine srpskih obitelji u Dalmaciji.
Činjenica je da u Dalmaciji jedno 30-40% ljudi ne možeš indificirati koje je nacije preko prezimena jer ga istoga nose i srbi i hrvati.

Malo je isključivo hrvatskih i srpskih prezimena.
Hrvatskih najviše uz obalu i na otocima a srpskih kada se pređe Planičnik i Jurišinka.
nadi mi ijednog srbina u Dalmaciji koji nosi prezime Matijević, Filipović, Šimić, Čirjak.
frane2110 is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2010., 15:09   #352
Quote:
frane2110 kaže: Pogledaj post
nadi mi ijednog srbina u Dalmaciji koji nosi prezime Matijević, Filipović, Šimić, Čirjak.
Pa iskreno od onih gore nabrojanih samo Šimića nema pravoslavnih,u Benkovcu su bile mislim dvije kuće Filipovića(prešle na pravoslavlje)Matijević u Biogradu i Čirjaci (7-8 kuća) u Biljanim G.

Osobno poznam te ljude.
Šimića nema ali nisam to gore zamijetio.

Činjenica je da su masu ljudi mjenjali vjeru od kandijskih ratova tako da većina Hrvata i srba u Kotarima imaju ista prezimena,evo Rakići u Radašinovcima ili Končarevići u Polači a npr Šarić i Grubići i u Zapužanima ,Čirjaci i Dukići u Biljanima G.,Vidići u Prkosu,Mijići u Žegaru,Uzelci i Jokići u Radovinu,Kneževići...i toga u nedogled.
daviteljzd is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2010., 21:10   #353
inače, Mogorovići su vezani uz Ravne kotare- tu se prvi puta spominju, imaju posjede u 11. i 12.st. (kasnije sele u Liku), podigli su zavjetnu crkvu negdje oko biogradskog primorja (i u toj crkvi koliko se sjećam se nalazi neki natpis sa Mogor ili Magor i sl.), a u zaleđu, oko Benkovca, postojalo je selo Mogorova dubrava.[/QUOTE]

Ova zavjetna crkva je kod Turnja. Na groblju. Na istom je mjestu nekad postojalo važno, danas potopljeno naselje Tukljača
dalmatus is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2010., 22:31   #354
Quote:
RAVNI KOTARI kaže: Pogledaj post
Nije istina.
Drvo su koristili za građu.
Između ostalog i Venecija je građena od drveta iz Dalmacije i Like.
Šume su postojale i posljednja takva šuma hrasta je kod Prkosa. zadnje od zadnjeg... Navodno je Foscolo naredio sječu da se vidi približavanje Turaka...

A to o Veneciji izgrađenoj na našim trupcima...hmmm, vjerojatnije se radi o Istarskim šumama i onima u zaleđu Venecije. negdje bi trebali postojati papiri o uvozu građe u Serenissimu kao što postoje papiri o uvozu stoke iz Bosne npr.
dalmatus is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2011., 09:37   #355
Quote:
dalmatus kaže: Pogledaj post
A to o Veneciji izgrađenoj na našim trupcima...hmmm, vjerojatnije se radi o Istarskim šumama i onima u zaleđu Venecije. negdje bi trebali postojati papiri o uvozu građe u Serenissimu kao što postoje papiri o uvozu stoke iz Bosne npr.
Pa Obrovac je funkcionirao kao luka iz koje se odvozila hrastova drvena građa za Veneciju i to masovno. Što je s čim građeno je drugo pitanje. Navodno je čitava ona "pustinja" di je danas ona podrtina od tvornice glinice, znači potez od Maslinice do Obrovca, bila pod gustom stoljetnom hrastovom šumom. Hrast lužnjak, crnika i šmrike. Prema pričama koje su se prepričavale među ljudima bila je toliko gusta da se tih 10-ak km moglo preći na granama. Danas je to krš i pustoš oko ušća Zrmanje.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2011., 16:42   #356
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Pa Obrovac je funkcionirao kao luka iz koje se odvozila hrastova drvena građa za Veneciju i to masovno. Što je s čim građeno je drugo pitanje. Navodno je čitava ona "pustinja" di je danas ona podrtina od tvornice glinice, znači potez od Maslinice do Obrovca, bila pod gustom stoljetnom hrastovom šumom. Hrast lužnjak, crnika i šmrike. Prema pričama koje su se prepričavale među ljudima bila je toliko gusta da se tih 10-ak km moglo preći na granama. Danas je to krš i pustoš oko ušća Zrmanje.
Zadnja velika hrastova šumetina je bila navodno tamo di je danas Žegarsko polje. Ona je staracana u doba Austrije. Ali ta je šuma bila prava hrastova sa stablima impresivnih razmjera, nešto kao slavonske hrastove šume. Nema šanse da su takve šume bile na Bravaru. Preplitko je tlo. Bez debele zemlje i vode nema velikih hrastovih šuma.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2011., 16:49   #357
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Zadnja velika hrastova šumetina je bila navodno tamo di je danas Žegarsko polje. Ona je staracana u doba Austrije. Ali ta je šuma bila prava hrastova sa stablima impresivnih razmjera, nešto kao slavonske hrastove šume. Nema šanse da su takve šume bile na Bravaru. Preplitko je tlo. Bez debele zemlje i vode nema velikih hrastovih šuma.
Hm, caka je u tome da tog tla više nema, kad iskorijeniš šumu, voda ispere zemlju, a trebaju tisuće god da se to oporavi. Sad tamo sade boriće koji bi kao trebali ponovo stvoriti zemlju pa jednog dana možda dođe i do sadnje bjelogorične šume. Šuma u žegarskom polju koju spominješ je ustvari bila ista ova, to je sve izgleda bilo propisno zaraslo oko Zrmanje jednom davno, sve impresivnih razmjera. Izgleda da su Mlečani potaracali ovo bliže oko Obrovca, a Austrijanci ono što je preostalo malo dublje unutra oko Zrmanje.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2011., 17:07   #358
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Hm, caka je u tome da tog tla više nema, kad iskorijeniš šumu, voda ispere zemlju, a trebaju tisuće god da se to oporavi. Sad tamo sade boriće koji bi kao trebali ponovo stvoriti zemlju pa jednog dana možda dođe i do sadnje bjelogorične šume. Šuma u žegarskom polju koju spominješ je ustvari bila ista ova, to je sve izgleda bilo propisno zaraslo oko Zrmanje jednom davno, sve impresivnih razmjera. Izgleda da su Mlečani potaracali ovo bliže oko Obrovca, a Austrijanci ono što je preostalo malo dublje unutra oko Zrmanje.
Ne mogu tvrditi sa 100 postotnom sigurnošću, ali šume pod Velebitom i dijelovima Kotara su posječene uglavnom zbog ogrijeva. Kvalitetnih stabala je bilo malo. Kod nas je velika šuma patuljasta spram slavonskih. Mislim da su te šume oko ušća Zrmanje i pod Velebitom bile upravo te kržljave koje se još ponegdje mogu viditi. No opet one su bile šume, možda sa manjim stablima, ali ipak šume.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2011., 17:17   #359
Wonderful work
__________________
kays jewelers
Bartholom is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2011., 11:35   #360
Nekako mi ne drži vodu teorija da se išlo po drvo za građu sve do Obrovca... Nije to da su išli po tikovinu na Sumatru (ili di već) već im je trebao hrast a njega je bilo i na sjeveru sasvim dovoljno za njihove potrebe. Ako razmišljamo o izgradnji galija, sto nije bilo lakše napraviti jedan škver negdi blizu nego sve tegliti do Venecije? Tradicija brodogradnje u našim krajevima je impresivna sve do naših dana... Zato se priklanjam teoriji o drvu za ogrjev.
Baš ću se zaletit do Prkosa vidit ovu šumu za koju kažu da je zadnja "prava" šuma u zadarskom zaleđu...
dalmatus is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:02.