Povrtlarstvo - bez oranja i kopanja!

[Freyra]

Biljka112 kaže:

ne može. organska tvar sporo se razgrađuje i sadrži znatno manje biljnih hranjiva od mineralnih gnojiva koja imaju gotovo trenutni učinak.

Naravno da se može unijeti previše organskog gnojiva. Bilo bi dobro proučiti literaturu prije nego se savjetuje proizvođače. Uslijed prevelike količine i još krivo unešene (neravnomjerno raspoređene) dolazi do nakupljanja gnoja i stvaranja plješina koje uzrokuku ili venuće biljaka ili stvaranje prevelike vegetativne mase na uštrb ploda. Nadalje,

Biljka112 kaže:

organska gnojiva postepeno otpuštaju biljna hranjiva a dio se uslijed vremenskih prilika razgrađuje prije nego ih biljka usvoji. važno je da se zemlji dodaje zreli stajski gnoj i zreli kompost, nikako svjež.

Organska gnojiva - stajnak prolazi proces mineralizacije prije nego što prijeđu u oblik koje biljke mogu usvajati, a sam proces mineralizacije ovisi o mikroorganizmima, a ne o vremenskim uvjetima. Ispranje hraniva iz zone rizosfere biti će uvjetovana količinom oborina i temperaturom. Zreli stajnjak ili kompost također zahtjeva znanje u primjeni, dodavanje minerlanog dušika ili PK radi smanjenja CN odnosa.

[Biljka]

znam, ali prekomplicirano je za običnog korisnika...jasno da proces mineralizacije ovisi o mikroorganizmima, ali ovisi i o vremenskim uvjetima. stajsko gnojivo koje leži na njivi samo jedan dan, izgubiti će 50% mineralnih tvari. nakon 4 dana izgubiti će 75% minerala a nakon 10 dana uopće nema minerala.
zar oborine i temperatura nisu vremenski uvjeti?
zrli stajnjak i kompost ne zahtijevaju ništa osim sirovog fizičkog rada - isti treba razbacati po vrtu i plitko ukopati u zemlju. nije potrebno dodavanje nikakvog mineralnog dušika...

[Freyra]

Biljka112 kaže:

znam, ali prekomplicirano je za običnog korisnika...

Ne bih rekla da je prekomplicirano i ne znam što znači "običan korisnik". Sve se može pojasniti na jednostavan način. Samo sam željela ukazati na netočne podatke i krive savjete koje navodiš.

Biljka112 kaže:

jasno da proces mineralizacije ovisi o mikroorganizmima, ali ovisi i o vremenskim uvjetima

Mineralizacija ovisi isključivo o mikrobiološkoj aktivnosti (gljive, batkerije, aktinomicete pa čak i kišne gliste), a ne o vremenskim uvjetima. Rad bakterija i drugih organizama će ovisiti o pH, temperaturi tla i vodozračnom režimu tla.

Biljka112 kaže:

stajsko gnojivo koje leži na njivi samo jedan dan, izgubiti će 50% mineralnih tvari. nakon 4 dana izgubiti će 75% minerala a nakon 10 dana uopće nema minerala.

Ne znam za ovaj podatak. Ne znam što znači ne imati minerale

Biljka112 kaže:

zar oborine i temperatura nisu vremenski uvjeti?

Jesu, ali riječ je bila o mineralizaciji organske tvari i opet ponavljam da ista ne ovisi o vremenskim uvjetima.

Biljka112 kaže:

zrli stajnjak i kompost ne zahtijevaju ništa osim sirovog fizičkog rada - isti treba razbacati po vrtu i plitko ukopati u zemlju. nije potrebno dodavanje nikakvog mineralnog dušika...

Ne bih se složila. Stajnjak se vrednuje kao dušično i kalijevo gnojivo, što upućje na manji sadržaj fosfora. Unošenje dušičnih mineralnih gnojiva olakšava proces amonifikacije (faza mineralizacije dušika u tlu) kod koje je važan odnos C/N jer da bi došlo do amonifikacije, organska tvar, u ovom slučaju stajnjak treba sadržavati do 2% dušika. U suprotnom slučaju ne dolazi do amonifikacije jer mikroorganizmi koriste dušik za svoje potrebe. Taj proces se naziva biološka imobilizacija dušika. Iz tog razloga se u tlo dodaje mineralni dušik kako bi se izbjegao dušični manjak.

[Biljka]

Iako je sastav stajskog gnojiva vrlo različit, uzima se da prosječan stajski gnoj ima slijedeći sastav: voda 75%, suha tvar 25%, dušik 0,5%, fosfor 0,15%, kalij 0,6%.
Količine mineralnih tvari u stajnjaku su male. Za pojedine kulture povrća unos stajskog gnoja kreće se od 30 do 60 tona po hektaru.

[Freyra]

Biljka112 kaže:

Iako je sastav stajskog gnojiva vrlo različit, uzima se da prosječan stajski gnoj ima slijedeći sastav: voda 75%, suha tvar 25%, dušik 0,5%, fosfor 0,15%, kalij 0,6%.
Količine mineralnih tvari u stajnjaku su male. Za pojedine kulture povrća unos stajskog gnoja kreće se od 30 do 60 tona po hektaru.

Dobro ... nisam sigurna što si s ovim htio/htjela reći. Međutoa, ako pogledaš postotak dušika na suhu tvar onda opet dolazimo do zaključka kako je potrebno dodavati mineralni dušik.

[Biljka]

htio sam reć da se ne može pretjerati s količinom stajskog gnojiva...

[Freyra]

Biljka112 kaže:

htio sam reć da se ne može pretjerati s količinom stajskog gnojiva...

Oprosti, jesi li ti agronom? Zanimljiv mi je tvoj način razmišljanja i zaključivanja. Ne može se pretjerati sa stajskim gnojem bi trebalo zvučati kao: uvećavanjem količine stajskog gnoja niskog sadržaja dušika može imati za posljedicu biološku fiksaciju dušika i stoga zahtijeva unošenje mineralnog dušika kako bi se izbjegao manjak.

[Biljka]

jesam...agronom

[diabolica]

A ti si žensko?
ako, na ha ide od 40 do 60 t stajskog, podrazumijeva se zrelog, kaj stvarno misliš da će netko baciti 180 tona na hektar, misliš li zaista da ljudi stavljaju 60 tona stajskog na ha, za određene povrtne kulture ?, Znaš li koliko je to prikolica ? I recimo da je gnojnica udaljena od njive 20 km, pa tko će to voziti na njivu, kg recimo paprike bi onda koštao 80 kn. To je vjerojatno na tvom faksu u bilježnicama tako napisano, međutoa, mi, ako i bacimo stajski, ja recimo konkretno u vinograd, bacim eventualno svake 4 godine dve prikolica, cca 15 m3, a ostalo radim sa mineralnim.
Ja nisam agronom.
I koliko sam ja skužio, stajski se ne mjeri u dušiku i ostalim tvarima, iako su korisne, već u humusu koji tlo dobiva pomoću mikroorganizama koji odrade razgradnju u zemlji. Naravno da utječe vrijeme i vremenski period, a pogotovo temperatura, jer postoje 3 vrste mikroorganizama koji odrađuju vrenje biljne tvari od zelenog do kraja. Ne lovi me za nazive znaš to dobro i sama.
Nego koji je one CN ratio najpovoljniji za razgradnju?

[Biljka]

nisam žensko...
količina stajnjaka kojim se gnoji, 30 do 60 t/ha, teoretske su norme. već nekoliko godina nema dovoljno stoke po selima pa samim time nema ni dovoljno stajnjaka. i onda je normalno da se koristi mineralno gnojivo. osim toga, stajsko gnojivo u intenzivnoj proizvodnji se koristi svake treće ili četvrte godine. njegova najveća vrijednost je u tome, što si sam rekao, da popravi strukturu tla.
CN odnos računa se prema ovoj formuli:
% C u svježoj tvari = % C u suhoj tvari × % suhe tvari ÷ 100
CN = % C u svježoj tvari ÷ % N u svježoj tvari

[diabolica]

Ne Ti biljka112, ONA.

[Freyra]

diabolica kaže:

A ti si žensko?
ako, na ha ide od 40 do 60 t stajskog, podrazumijeva se zrelog, kaj stvarno misliš da će netko baciti 180 tona na hektar, misliš li zaista da ljudi stavljaju 60 tona stajskog na ha, za određene povrtne kulture ?, Znaš li koliko je to prikolica ? I recimo da je gnojnica udaljena od njive 20 km, pa tko će to voziti na njivu, kg recimo paprike bi onda koštao 80 kn. To je vjerojatno na tvom faksu u bilježnicama tako napisano, međutoa, mi, ako i bacimo stajski, ja recimo konkretno u vinograd, bacim eventualno svake 4 godine dve prikolica, cca 15 m3, a ostalo radim sa mineralnim.
Ja nisam agronom.
I koliko sam ja skužio, stajski se ne mjeri u dušiku i ostalim tvarima, iako su korisne, već u humusu koji tlo dobiva pomoću mikroorganizama koji odrade razgradnju u zemlji. Naravno da utječe vrijeme i vremenski period, a pogotovo temperatura, jer postoje 3 vrste mikroorganizama koji odrađuju vrenje biljne tvari od zelenog do kraja. Ne lovi me za nazive znaš to dobro i sama.
Nego koji je one CN ratio najpovoljniji za razgradnju?

Ne znam kome je post i pitanje bilo upućeno. Najpovoljniji omjer CN je od 20:1 do 30:1. Kod takovog odnosa postoji ravnoteža između mobilizacije i imobilizacije.

[diabolica]

Tebi, kaj gnjaviš sa stajskim. Korisniji je zemlji nego mineralno.

[Freyra]

diabolica kaže:

A ti si žensko?

Ovo pitanje oko spola mi i dalje nije jasno, no nema veze, očito je tebi važno

diabolica kaže:

ako, na ha ide od 40 do 60 t stajskog, podrazumijeva se zrelog, kaj stvarno misliš da će netko baciti 180 tona na hektar, misliš li zaista da ljudi stavljaju 60 tona stajskog na ha, za određene povrtne kulture ?, Znaš li koliko je to prikolica ? I recimo da je gnojnica udaljena od njive 20 km, pa tko će to voziti na njivu, kg recimo paprike bi onda koštao 80 kn.

Prosječne količine zrelog stajskog gnoja na hektar iznose od 20 do 40 t koliko je meni poznato (200 do 400 kg/100 m2) Od kud ti to da će netko baciti 180 tona na hektar, odnosno bilo koju velku količinu?

Gdje si to vidio da sam ja napisala? Ako pročitaš još jednom pažljivo postove i pri tome ne uzmeš u obzir što sam žensko onda ćeš vidjeti kako sam se založila za upravo to što si i sam napisao, a to je da se stavlja potrebna količina zrelog stajskog gnoja, a da se ostatak nadoknađuje mineralnom gnojidbom koja usput rješava i dušični manjak, odnosno sprječava imobilizaciju dušika U nekoliko postova sam navela kako se može pretjerati sa stajskim gnojem, a da je pri tome učinak negativan i usput pojasila zašto je to tako.

diabolica kaže:

To je vjerojatno na tvom faksu u bilježnicama tako napisano, međutoa, mi, ako i bacimo stajski, ja recimo konkretno u vinograd, bacim eventualno svake 4 godine dve prikolica, cca 15 m3, a ostalo radim sa mineralnim.

Na tom mom faksu kako kažeš su me prvenstveno naučili shvatiti napisano, što vidim da tebe nisu jer da si shvatio što sam ja napisala, onda bi vidio da smo ti i ja napisali isto

diabolica kaže:

Ja nisam agronom.
I koliko sam ja skužio, stajski se ne mjeri u dušiku i ostalim tvarima, iako su korisne, već u humusu koji tlo dobiva pomoću mikroorganizama koji odrade razgradnju u zemlji. Naravno da utječe vrijeme i vremenski period, a pogotovo temperatura, jer postoje 3 vrste mikroorganizama koji odrađuju vrenje biljne tvari od zelenog do kraja. Ne lovi me za nazive znaš to dobro i sama.
Nego koji je one CN ratio najpovoljniji za razgradnju?

Opet, funkciju mikroorganizama sam pojasnila u svojim prethodnim postovima, ali si valjda i to preskočio ili nisi dobro pročitao. Što se tiče vremena i vremenskog razdoblja, da slažem se da utječe, ali kolega biljka112 kojega sam komentirala nije mislio na vrijeme kao vremensko razdoblje nego na klimatološke uvjete koji, opet ponavljam ne utječu na mineralizaciju organske tvari nego uvjeti u tlu kao što su pH, vodozrančni režim, temperatura tla i td. Nadalje, stajnjak se valorizira po količini hraniva, a ne po humusu kako ti kažeš, jer to nemjerljivo iz razloga što ovisi kao što i sam napisao o živim organizmima, a oni opet o drugim čimbenicima. Međutoa ako poznaješ sastav stajnjaka što je već utvrđeno, tada znaš koju količinu i formulaciju mineralnih gnojiva treba nadodati.

Pročitaj moje prethodne postove pažljivo i vidjeti ćeš da pišemo o istom.

Meni je iskreno žao što si tako reagirao jer nisi imao niti jedan razlog za to. Vidim da si se našao uvrijeđen mojim spolom i obrazovanjem, i to mi je žao, jako mi je žao, jer obožavam razgovarati s ljudima o struci i obožavam hodati našim slavonskim poljima i razgovarati o svemu i učiti na mjestu.

Očito pripadaš onoj grupi proizvođača koji smatraju kako sve znaju, kako mogu sami i kako im struka ne treba. A koliko vidim sklon si i vrijeđanju i ponižavanju struke. Nisu svi odabrali poljoprivredu za struku niti fakultet jer im je to bilo jedino što su mogli. Puno ih je završilo poljoprivredu nakon završene gimnazije sa visokim prosjecima jer smo to željeli, jer volimo našu slavonsku grudu koja nas hrani. Volimo naša rodna polja. Volimo hodati poljima pšenice i ono što je najvažnije volimo čovjeka, pomoći mu, savjetovati ga i međusobno jedni druge učiti. Oprosti, ali nakon ovog tvog posta sam stekla dojam kako si jedan od onih ljudi koji omalovažavaju agronome koji su završili fakultet jer si uvjerenja kako nismo izašli na polje. Istina, ima i takvih, ali na svu sreću u manjini i ne bave se uzgojem niti proizvodnjom.

Reagirala sam na postove Biljke jer je krivo savjetovao forumaše i osjećala sam potrebu reagirati na stvari koje bi on kao agronom trebao znati.

[Freyra]

diabolica kaže:

Tebi, kaj gnjaviš sa stajskim. Korisniji je zemlji nego mineralno.

Naravno da je stajski gnoj u velikoj prednosti naspram mineralnog gnojiva. Nikada ne bih navela drugačije, kao niti jedan agronom. Opet, ne znam gdje si pročitao da sam navela drugačije?

I oprosti, ali ti sada gnjaviš mene. Nauči se čitati i shvatiti pročitano pa onda tek se obrati nekomu, ali molim te ne na takav bezobrazan način kao što si prema meni.

[diabolica]

Odličan odgovor.
You go girl.

[diabolica]

Teta elza,
http://i45.tinypic.com/20auw46.jpg
Dok je korov mali samo se pređe po površini, jedino se mora paziti da ne prolazi blizu biljke, jer je odreže, oko billjke ručno

[črni]

Di se može taj strojček nabaviti?

[diabolica]

Stvarno neznam više, jer sam to kupio negdje vani, ne sječam se više gdje, i stajao je jedno 15 godina na tavanu, onda sam ga vratio u upotrebu.

[carmenn]

Lijep pozdrav svima, prvi put sudjelujem u ovoj temi.
Ima li ovdje biodinamičara ?
Postavila sam biodinamički vrt te bi voljela razmijeniti iskustva... i otič u berbu trava za pripravke s nekim tko zna, ima li možda takvih ?