Pamtim jedan trenutak kao da je bio jučer i nikad, nikad ga neću zaboraviti, to je bilo baš nešto čarobno, neopisivo, a opet jednostavno. Dečko i ja smo imali baš neki neobičan odnos, rijetko smo se svađali jer smo oboje tolerantni, bili smo si najbolji prijatelji i uvijek nam je bilo zabavno, uvijek smo se smijali i društvo je komentiralo kako smo nas dvoje zapravo brat i sestra, a ne dečko i cura. Jednom smo se nešto "pokačili" za ozbiljno i bilo je podosta neugodno jer smo oboje bili krivi, situacija je bila tako glupa, ali i neobična jer je to bio jedan od rijetkih trenutaka da smo se posvađali. Došla sam navečer do njega i pokušali smo razgovarati, što smo radili cijeli dan, ali nikako nismo mogli naći riješenje, baš je bilo mučno, nikad kraja.. Bili smo oboje bijesni i sami na sebe i jedno na drugo. Nakon perioda šutnje on je odjednom pustio "Od kada tebe volim" od Bajage, meni jednu od najdražih pjesama. Legao se na mene, nogama prikliještio moje, a ruke, tj.dlanove provukao ispod mojih leđa i obuhvatio mi lopatice, uvijek je to radio kad me htio onesposobiti u kretanju, nisam mu se mogla izvući iz zagrljaja nikako. Cijelu pjesmu i dugo nakon nje smo se u tom položaju gledali u oči i ne znam....ne mogu opisati osjećaje koji su me tada prožimali, postojali smo samo on, ja i ljubav, ljubav, tako sam ga neopisivo voljela, obožavala, doslovno sam ga gutala očima u tom trenu. Šutili smo dugo, dugo, znam da je samo na stih "Od kada tebe volim, vreme ne ide" lagano ustima, bez glasa, oblikovao te riječi. Ništa drugo nije bilo važno, gledala sam ga u oči i imala osjećaj da se utapam u njegovoj duši i bila sam neopisivo sretna što on mene gleda, na taj, sebi svojstven način, kao da sam njegovo vlasništvo.. Taj je trenutak trajao jako jako dugo i uvijek ga se prisjetim s tolikom težinom jer znam da mi nikad neće biti ljepše ni bolje no tad... Jebene bivše ljubavi, mrzim tu riječ...
__________________
However, some things must be said, and there are times when silence becomes an accomplice to injustice.
Naš prvi susret. Naime, ukupno godinu dana smo komunicirali isključivo virtualno. Porukama i zadnjih mjesec dana telefonom. Razmijenili smo fotke, ali nikad ga nisam vidjela u pokretu. Namjerno nisam htjela na web kameru jer sam ga htjela vidjeti kako se kreće i priča uživo, a ne preko neke tamo kamere...
Uglavnom, dogovorili smo se konačno i došao je i taj dan... Bila je zima, negdje oko 20 h... Nije bilo nešto prehladno i padao je lagani snijeg. Ja sam stajala u crvenom kaputiću ispod ulične lampe na dogovorenom mjestu... Nisam pojma imala koji auto vozi, ali kao da mi je nešto reklo da dolazi.. Okrenula sam glavu i vidjela ga u koloni auta. Srce mi je u pete sišlo... Kada me skužio, nabacio je smiješak, a meni je ušima počelo zujati od uzbuđenja... Konačno je parkirao auto tik do mene... Odlučno povukao ručnu, izašao van iz auta i najodlučnijim hodom koji sam ikada vidjela u muškarca mi prilazio. Stao 20 cm od mene, uhvatio mi rukama lice, ozbiljno gledao u oči par trenutaka,a onda me poljubio. Ne sjećam se ni koliko smo se dugo tako ljubili pod tom uličnom lampom, ali sjećam se osjećaja. onog fenomenalnog osjećaja kad vrijeme stane i kad ne postoji ništa i nitko na ovom svijetu osim vas dvoje... Kada smo se konačno odlijepili jedno od drugog, pružio mi je ruku i smijuljeći se rekao: "drago mi je, XY".
Nikad neću zaboraviti tu večer i taj trenutak... Ne zbog radnje, nego zbog čiste sreće koju sam tad osjećala...
__________________
Isus je zakon!
Zadnje uređivanje Rainbow Lady : 14.09.2012. at 21:03.
Jedan je tjedan išao poslovno u BG, a ja sam bila ljubomorko jer nisam mogla ići s njim, a velika mi je želja bila otići u BG... Tako da sam mu rekla da kad bude tamo, da obavezno popije pivo u bircu "Zlatni bokal" jer je to birc iz Balaševićeve pjesme "Mirka"... Plus što sam mu rekla da si, kad je već tamo, kupi crne Sobranie cigarete jer sam čula da su super, a znam da on voli isprobavati nove cigarete... rekla sam mu da postoje i šarene, Sobranie cocktail, ali da su te cool samo nama curama..
Nakon 2 dana boravka u Beogradu, stiže mi mms u pola 3 ujutro od njega... Na fotki kutija šarenih Sobranie cocktail cigareta, naslonjenih na ekran od laptopa, a na ekranu moja fotka gdje sam oduševljeno zinula na nešto... Namjestio je kutiju cigareta i moju fotku tako da izgleda kao da oduševljeno gledam te cigarete...
Kad se vratio doma iz Bg, kao suvenir mi je donio uokvirenu svoju fotku. A fotkao se ispred birca i table "Zlatni bokal" (stalno sam kukala kako si moram izraditi neku njegovu fotku da se imam čemu diviti na poslu). Ah....kako mi samo nedostaje...
Naš prvi susret. Naime, ukupno godinu dana smo komunicirali isključivo virtualno. Porukama i zadnjih mjesec dana telefonom. Razmijenili smo fotke, ali nikad ga nisam vidjela u pokretu. Namjerno nisam htjela na web kameru jer sam ga htjela vidjeti kako se kreće i priča uživo, a ne preko neke tamo kamere...
Uglavnom, dogovorili smo se konačno i došao je i taj dan... Bila je zima, negdje oko 20 h... Nije bilo nešto prehladno i padao je lagani snijeg. Ja sam stajala u crvenom kaputiću ispod ulične lampe na dogovorenom mjestu... Nisam pojma imala koji auto vozi, ali kao da mi je nešto reklo da dolazi.. Okrenula sam glavu i vidjela ga u koloni auta. Srce mi je u pete sišlo... Kada me skužio, nabacio je smiješak, a meni je ušima počelo zujati od uzbuđenja... Konačno je parkirao auto tik do mene... Odlučno povukao ručnu, izašao van iz auta i najodlučnijim hodom koji sam ikada vidjela u muškarca mi prilazio. Stao 20 cm od mene, uhvatio mi rukama lice, ozbiljno gledao u oči par trenutaka,a onda me poljubio. Ne sjećam se ni koliko smo se dugo tako ljubili pod tom uličnom lampom, ali sjećam se osjećaja. onog fenomenalnog osjećaja kad vrijeme stane i kad ne postoji ništa i nitko na ovom svijetu osim vas dvoje... Kada smo se konačno odlijepili jedno od drugog, pružio mi je ruku i smijuljeći se rekao: "drago mi je, XY".
Nikad neću zaboraviti tu večer i taj trenutak... Ne zbog radnje, nego zbog čiste sreće koju sam tad osjećala...
Suza mi je krenula... Majke mi mile
__________________
Neću se bojati. Strah pobjeđuje um. Suočit ću se sa svojim strahom. Pustit ću ga da prođe kroz mene i preko mene.
ja jesam romantičan tip cure, ali na neki svoj čudan, neklasičan način. on me uvijek zezao da sam moderno romantična..
uglavnom, jednom smo se prilikom pokačili oko kvalitete ćevapa u Zagrebu.. budući da sam ja iz Bosne, velika sam picajzla što se toga tiče i uporno sam tvrdila da se u metropoli ne mogu pojest pravi bosanski ćevapi. on je tvrdio suprotno, ja svoje i tako u krug...
uglavnom.. bližilo se Valentinovo... on je htio da ga bar nekako obilježimo kad nas već bombardiraju sa svih strana reklamama, srcima i sličnim glupostima. ja mu rekla da može, da ću doć kod njega i da ćemo imat nadnaravno dobar valentinovski seks. i ništ, popnem se ja do stana mu...vidim vrata odškrinuta (inače me uvijek dočeka na njima). uđem unutra, a svjetla u hodniku pogašena i po podu svijećice. al ne one lučice, nego one što se nose na groblje, u svim mogućim bojama. poredane su bile tako da vode do spavaće sobe. uđem u spavaću sobu, a na krevetu stoji ogromna poklopljena zdjela, dva tanjura i dvije limenke pive... po posteljini rasuti oni šareni konfeti... dolazi on, ja ga upitno pogledam, a on se samo smješka, veli mi da se smjestim i da će mi se pridružit. onda je upalio liniju, a iz linije počelo treštati "Jazz ba" od Crvene jabuke. Sjedne i on na krevet, uhvati rukom poklopac i veli: "htio sam ti prirediti moderno romantičnu valentinovsku večer, na tvoj romantičan način. prijatno!". digne pokopac, a zdjela prepuna ćevapa, lepinja i luka. to mi je bilo najromantičnije Valentinovo ikad! Napucali smo se ćevapa, luka (bili su fini) i piva, nakon toga strastveno 2x poveli ljubav i iduće jutro crkavali od muke.
ah...ljubav...
__________________
Isus je zakon!
Zadnje uređivanje Rainbow Lady : 15.09.2012. at 13:12.
Ajme Rainbow ova zadnja ćevapi jesu najbolji iz Bosne
__________________
And still I dream he'll come to me, that we will live the years together...but there are dreams that cannot be and there are storms we cannot weather! Svako ima svoju..:)