Tok pisin jezik je koji se govori na Papui Novoj Gvineji, izvorištu mnogo jezika, lingvističkom raju! Specifičan je po tomu što je od pidžina, miješanog jezika koji se rabi u ograničenim situacijama (obično doticaj stranaca s urođenicima pri trgovini i slično), došao do kreolskog jezika - neograničene uporabe. Primarna razlika između pidžina i kreola jest taj da pidžin nikomu nije materinski jezik, dok kreolski jest. Danas se tok pisinom služi oko 5 milijuna ljudi (dakle malo više od broja stanovnika Hrvatske), ali izvornih je govornika oko milijun. Nastao je otprilike prije 2 stoljeća.
Jezik se zasniva na pojednostavljenom engleskom jeziku (i zato ga neće biti problem učiti, što i jest cilj ove teme, ako bude zainteresiranih), ali s konstrukcijama i gramatikom tipičnom za oceanijske jezike. Ima i podosta posuđenica iz portugalskog, španjolskog, njemačkog i sličnih jezika koji su bili kolonizatori, ali često oni imaju svoje engleske zamjene. Dakle, za učenje tok pisina dovoljno je otprilike osnovnoškolsko znanje engleskog.
Fonologija i pravopis
Pravopisa nema nekog posebnog, piše se po Vuku - kako se piše, tako se i čita. Tako da s tim nema problema.
Fonologija je iznimno jednostavna - fonemi su standardni kao u engleskom, s time da se ne pojavljuju glasovi
q (to pišu kao
kw),
x (pišu kao
ks) i
c (pišu kao
k, s i ostalo kako se već može čitati).
Najbitnija glasovna pravila u tok pisinu:
1.
s, z, š, ž, dž, č > postaju s. Iznimka je jedino
dž koje se zbog novijeg utjecaja zna pisati i kao
j (pazite, naše je
j kao u
jabuka u njih
y).
Također, na kraju i početku riječi često se pojednostavnjuju suglasničke skupine pa će umjesto [kraist] ("Christ") imati
Krais ili će pak umetnuti neki samoglasnik, primjerice broj "six" [siks] bit će
sikis.
2.
glasovi se na kraju riječi obezvučuju (dakle
b ide u
p,
d ide u
t,
g ide u
k,
z ide u
s,
ž ide u
š koje prema gornjem pravilu opet ide u
s,
dž ide u
č koje opet prema gornjem pravilu ide u
s.
3.
glas f većinom se zamjenjuje glasom p (ništa čudno, i u hrvatskom je glas
f novija pojava pa se prije zamjenjivao - pa tako imamo prezimena
Franić, Pranjić, Vranić od istog korijena).
To je to što se fonologije tiče, iznimno je jednostavna, ali i komplicirana jer se sve zasniva na izgovoru. Premda je meni isprva bila pomisao - jeeej, piše se kako se čita! - to je dovelo do problema jer se čovjek previše navikne na pisanje pa ne može dekodirati i najjednostavnije riječi.
No, da oprimjerimo:
1. to znači da u tok pisinu riječ
sip može biti: [sip], [zip], [šip], [džip], [čip], [žip]. Odnosno u obzir nam dolaze engleske riječi
ship, sheep, zip, sip, jeep, chip. Kako znati? A vidi se po kontekstu većinom.
I uzmite u obzir da im često ne trebaju apstraktne riječi kao
jeep, to je lakše reći kao "velik auto za teren" ili slično. Česta su opisivanja.
2. Kako bismo na tok pisinu rekli "pas"? Isto kao u engleskom -
dog - ali uzevši u obzir obezvučivanje, bit će -
dok.
3. Kako bi se u tok pisinu rekla "riba", ako uzmemo u obzir engleski"? Na engleskom je
fish, dakle čitamo kao [fiš] (uvijek si pročitajte prvo, i to što je jednostavnije moguće). Dakle, prvo provedemo pravilo o glasu
š koji ne postoji, a potom zamijenimo
f. Konačan je rezultat -
pis.
Kako kombinirati 1. i 3. pravilo? Recimo riječ
flag iz engleskom glasit će ovdje
plak.
Uzevši u obzir navedeno, znamo da "tok pisin" dolazi od "talk pidgin" jer je [dž] prešlo u
s.
Morfologija i sintaksa
Množina se tvori prefiksom
ol dobivenom od engleske riječi
all.
U jeziku su dva prijedloga (da, samo dva!) -
bilong za izražavanje posvojnosti (npr.
mama bilong mi = "moja mama") i
long za sve ostalo.
Dakle,
long je i "na", i "k" i "nad" i sl.
Jedini su veznici
na < "and" = "i" i
mo < "more" = "još".
Izražavanje prijelaznosti glagola (to je kad glagol ima objekt, npr. "jesti ŠTO") izražava se sa sufiksom
-im, nastalog od engleskog
him. Tako će glagoli "učiti (koga)", "pisati (što)" i "gledati (što)" biti
tisim, raitim, wasim. "Teach" [tič] >
tis (zamjena u "s"), "write" [rait] >
rait, "watch" [wač] >
was. Primijetite da su vokali iznimno pojednostavnjeni.
Predikate često prati i čestica
i koja zapravo znači "is", ali o tom potom. Glagol "biti" ili se ne označava ili se kaže
stap od engl.
stop.
I pozdravljaju se često sa "yu stap" = "ti jesi" = "kako si?", "šta ima?"
Sufiks
pela dolazi od engleske riječi
fellow i često označava pridjeve:
bikpela ("big fellow" = "velik"),
strongpela ("strong fellow" = "jak") i sl.
Česte su i reduplikacije da bi se razlikovala značenja. Primjerice,
sip je brod, ali
sipsip su ovce.
Primjer
Pogledajmo kao primjer
tokpisinsku wikicu i članak o tom jeziku:
- Tok Pisin emi wanpela tokples na toktok long bung bilong Papua Niugini.
Engleski su korijeni sljedeći:
- Tok Pisin him is one fellow talk place and talk talk along bung belong Papua New Guinea.
Bung je od niz.
bonge u značenju saveza.
toktok znači "govor" a
tokples znači "govor mjesta" i preneseno "jezik".
Idemo prevesti?
Tok pisin jedan je jezik i govor u savezu koji pripada Papui Novoj Gvineji.
Odnosno, slobodnije: Tok pisin jezik je i govor zajednice Papue Nove Gvineje.
- Emi no tokples bilong taim bifo, emi kamap insait long dispela 150 yia igo pinis.
Engleski korijeni:
Him is no talk place belong time before, him is come up inside belong this fellow 150 year is go finish.
Prijevod:
On nije bio jezik koji je pripadao prijašnjem vremenu, došao je u unutrašnjost ovog prostora 150 godina koje su otišle svršeno.
Odnosno:
On je tek odnedavno jezik i nastao je prije 150 godina.
Primijetite kako je
pinis (dosta je česta riječ, perverznjaci
, označava svršenost ili prošlost), zapravo prilagođena engleska riječ
finish prema pravilima: [finiš]:
f > p, a [š] >
s. I u [insaid] imamo obezvučivanje. Zamjena
f sa
p nije dosljedna, što se vidi u
bifo.
Još jedna rečenica:
- Antap long 2 milien manmeri save yusim Tok Pisin insait long Papua Niugini.
Engleski korijeni:
On top belong 2 million *man Mary save use him tok pisin inside along Papua New Guinea.
Save dolazi od portugalskog
saber u značenju "znati". Sad možete prevesti i naslov teme.
* Ovo je ekstremno zanimljivo. Na prvom me satu profesor bio pitao da dekodiram otkud je
manmeri. I pucah, ermmm... oženjen čovjek ("man marry")? Nije. Radostan čovjek ("man merry")? Nije. Na kraju je ispalo da je Mary najčešće žensko ime dolje i postalo je riječ za "ženu".
Dakle: man + meri = muškarac + žena = manmeri = tokpisinska riječ za "ljude".
A sad nekoliko poslastica, pokušajte prema pravilima reći kako bi glasile sljedeće riječi na tok pisinu:
* crveno (engl.
red [red]):
* život (engl.
life [laif])
* pola (engl.
half [ha:f])
* čitati (engl.
read [ri:d])
* prst (engl.
finger [finga] - uzmite u obzir najjednostavniji izgovor plus australski utjecaj dolje, zato
-er > -a)
* čitam svoju knjigu (opisno, koja pripada meni, jel', prijelazan glagol).
A što znači:
- Stori long Jisas i kam long Baibel. Long dispela taim, man bilong Roma i bosim kantri bilong Juda.
- Papa bilong mipela yu stap long heven?
Forica za kraj - često se u tvorbi rabi korijen
as u značenju nekog izvora, prošlog i slično. Dolazi od engleskog
ass u značenju guzice.
Tako da se "dan" na tok pisinu (engl.
day [dei]) kaže
de, a dan prije danas, odnosno "jučer" veli se
asde Iliti guzica današnjeg dana zapravo je - jučer.
Razgranati mod