Eugenica + Monsanto + Codex alimentarius = Zemlja s 500 000 ljudi

[Stablo]

Zašto je ova tema u podforumu alternativa? Što tu ima alternativno, nje li to naša realnost? Ne bi li li ova tema trebala biti pod Zdravlje?

[haram]

:gulp:

... ima tu puno materijala za razmišljanje... već sama mogućnost da bi tako nešto moglo biti istina kostriješi mi dlake na leđima...

[Begemotica]

Pa, ja sam sigurna da postoji plan stavljanja pod kontrolu rasta populacije, ali nekako ne vjerujem da će se provoditi tako blagim sredstvima kao zabrana korištenja vitamina, nekako mislim da će izmisliti nešto drastičnije.

[Elle.Woods]

Begemotica kaže:

Pa, ja sam sigurna da postoji plan stavljanja pod kontrolu rasta populacije, ali nekako ne vjerujem da će se provoditi tako blagim sredstvima kao zabrana korištenja vitamina, nekako mislim da će izmisliti nešto drastičnije.

da. kao npr. pilulu za muškarce...

[Elle.Woods]

Koliko sam ja upoznata, a radila sam dugo u prehrambenoj industriji prije (i to u izvozu, dakle poznati su mi standardi i pravilnici za određena svjetska tržišta), pozitivna stvar kod c.a. je što će napokon biti regulirano u hrani u kojoj se aditivi koriste (pod aditivima mislim i na dodane vitamine, minerale i sl) koliko se max takvih aditiva smije stavljati a da su korisni i/ili neštetni. većina takvih tvari zapravo teško da može biti absorbirana i iskorištena iz izvora kao što je industrijska hrana kojoj su dodani, tj. to je nedovoljno dokazano, ali barem eventualni loši efekti mogu biti izbjegnuti.
svjetsko tržište hrane za mase se svakako treba regulirati i standardizirati, i pritom naravno uvijek ostaje kategorija "domaće" i "ekološke" hrane malih proizvođača. takva hrana npr. u zemljama eu je puno skuplja ali i jako tražena.

hrvatska bi mogla biti savršen proizvođač takve hrane, koja nikakvim codexom nije zabranjena i koja bi svakako imala svog kupca, kao i kategoriju kojoj pripada, da je sposobna proizvoditi ali nije (prezagađenost doline neretve pesticidima, agrokor koji drži u šaci i ucjenjuje određeni broj proizvođača i prodaje nam takvo voće i povrće pod zdravo, hrvatsko i domaće, lijeni i neorganizirani seljaci koji se pojma "zadruga" boje ko vampira i svako bi uzgajao malo pšenice na svoje tri njive i da mu to onda država otkupi, bla...). dakle, ako malo bolje proučite c.a. svaka prehrambena i proizvodna kategorija ima svoje mjesto.
što se određenih pesticida tiče, da, vraćeni su u upotrebu. za određene kulture u određenim kontroliranim uvjetima. regulirana je dakle upotreba, ali na proizvođaču i potpisniku je da spriječe zloupotrebu.

što se monsanta tiče, zaista još nije dokazana ni na koji način štetnost gmo-a, dakle nemamo argumenata protiv, ali konkretno ni za - osim profita. na žalost, jedna tako ispravna i potrebna stvar kao codex je pred neznalicama, površnima i teoretičarima zavjera korumpirana spominjanjem i povezivanjem s monsantom (koji je daleko od bilo kakve mogućnosti da ikad bude na bilo koji način pozitivan, jer je način njihovog poslovanja teška svinjarija, ali na žalost, premoćni su...). ali uvijek imamo izbor koje ćemo kulture uzgajati, koje ćemo proizvode proizvoditi i koristiti.

ma zapravo, čemu objašnjavat?
c.a. upravo hrvatskoj može dati šansu da napokon ispliva iz ekonomskog kukija u kojem je zaglavila, i to upravo proizvodnjom određene kategorije hrane koja bi se odlično mogla plasirati na tržištu, samo što se to nikad neće dogodit jer smo takvi kakvi jesmo

btw. meni je smiješno kako se svi živi pozivaju na dokumentarce sumnjivih autora, you tube klipiće i blesave izvore s neta.
većina ovakvih pizdarija je potekla iz kontinenta, točnije konfederacije država s najkatastrofalnijim općim obrazovanjem u razvijenom svijetu. glupavom amerikancu koji živi u bolesnoj državi kao što je usa (ok, ne kažem da smo mi bolji...) i koji nema pametnijeg posla latinske riječi codex alimentarius zvuče u najmanju ruku ko malleus malleficarum. mistično, čudnovato, wow, mora da su tu neki illuminati upleli svoje digituse misticuse... i onda napola pročitaju tri krnje informacije na netu i slože teoriju.
malo znanja i malo informiranja nikome od većine vas ovdje stvarno ne bi naškodilo
npr. da prvo proučite sve dostupno o dokumentu, pa tek onda idete naricat o groznoj sudbini koja nas čeka...

[haram]

... pa evo Kina već duže provodi mjere za smanjenje populacije, ali -takva kakva jest -ipak se ne služi baš nekim oblikom eksterminacije (bar ne kad su u pitanju lojalni korisni građani)... a mislim da to (smanjenje) također nikome i nije u interesu provoditi u razvijenim zemljama zapada, zbog (lagano već prisutnog) slabljenja ekonomske moći, a pogotovo bi to bilo opasno izvesti tako naglo...
ali opet, pitanje je i koliko dugo ova masa ljudi može opterećivati biosferu, pa mi i ne izgleda tako nemoguće da bi se netko negdje mogao i time baviti...

...
što se monsanta tiče, zaista još nije dokazana ni na koji način štetnost gmo-a, dakle nemamo argumenata protiv, ali konkretno ni za...

... sjećam se da je jednom i Radman izjavio kako bi bez brige konzumirao gmo...

malo znanja i malo informiranja nikome od većine vas ovdje stvarno ne bi naškodilo
npr. da prvo proučite sve dostupno o dokumentu, pa tek onda idete naricat o groznoj sudbini koja nas čeka...

... znanja i informiranja nikad ne može biti previše, ali ipak (ili baš zato), kad se malo pogleda povijest unatrag, vidi se da je najcrnji scenario i te kako moguć... velika većina ljudi nije imala ni pojma o postojanju konclogora ni istrebljenjima masa još dok su trajali... ili priča o Kambodži, npr...

[haram]

... kad se malo pogleda povijest unatrag, vidi se da je najcrnji scenario i te kako moguć... velika većina ljudi nije imala ni pojma o postojanju konclogora ni istrebljenjima masa još dok su trajali... ili priča o Kambodži, npr...

... ili doktrina nuklearnog rata...

[BRZII]

Pitam se jeli se oni koji se eventualno zauzimaju za smanjenje populacije ispravno zauzimaju za opstanak covjecanstva globalno,narvno na stetu pojedinaca?Rapidni rast broja ljudi je cinjenica i treba li nas to zabrinjavati?Danas je navodno vise ljudi na zemlji nego broj svih umrlih u povijesti.Koliki su hranidbeni,energetski...itd resursi zemlje?Do kojeg broja ljudi mozemo zivjeti bar na ovom stupnju razvoja a da se civilizacija ne urusi i da imamo relativno dovoljno hrane,energije,da ekonomija funkcionira?Mozda su te zastrasujuce mjere jedino rjesenje za opstanak civilizacije.S druge strane navodno je masa mravlje populacije danas veca od mase ljudske.

[Cahit]

BRZII kaže:

Rapidni rast broja ljudi je cinjenica i treba li nas to zabrinjavati?

Globalni rast populacije usporava zbog demografske tranzicije, pada fertiliteta i sve većeg udjela starijeg stanovništa...

Neke dramatične prognoze su sve blaže i blaže. Evo, UN svoje projekcije za 2050-tu svako malo smanjuje za nekih 600-tinjak milijuna

[lana10]

Elle.Woods kaže:

npr. da prvo proučite sve dostupno o dokumentu, pa tek onda idete naricat o groznoj sudbini koja nas čeka...

neljepo napisano, no ajmo korak po korak....
tema je vrlo kontraverzna, ne znam zašto se nalazi na alternativi, ali bolje igdje nego nigdje

Geni se nalaze u apsolutno svakoj stanici svačijeg tijela (čovjeka, lisice, bukve, bakterije, muhe, plijesni…). Postoji ogromna podjela živog svijeta na PROKARIOTE i EUKARIOTE. Najjednostavnije rečeno, prokarioti (arhebakterije i eubakterije) nemaju jezgru, dok eukarioti (svi ostali) imaju. Naravno, postoji čitav niz razlika. Jezgra je organel unutar stanice koja je okružena svojom membranom i odvojena od ostatka stanice, te sadrži sav genetički materijal. Prokarioti nemaju jezgru i njihov genom se nalazi izravno u citoplazmi (tekućem dijelu stanice unutar stanične membrane).



Geni su dijelovi DNK (deoksiribonukleinska kiselina, koja je pak organizirana u KROMOSOME) i nose informaciju o tome kako napraviti neki protein. Sama molekula DNK je sazdana od samo četiri različite molekule - DNK nukleotida. Svaki DNK nukleotid se sastoji od jedne molekule šećera deoksiriboze, jedne fosfatne grupe te od jedne dušične baze. Dušične baze se razlikuju međusobno. DNA koristi sljedeće: adenin, timin, gvanin i citozin. Adenin i gvanin se nazivaju PURINI i sastoje se od dvije prstenaste strukture, dok su timin i citozin PIRIMIDINI i sastoje se od jedne prstenaste strukture. Adenin (A) i timin (T) su komplementarni i mogu se međusobno povezati, kao i citozin (C) i gvanin (G). Jedine valjane veze su A-T i C-G.
Dakle, gen sam po sebi nije niti štetan niti koristan, niti može sam izravno nešto napraviti. Sve što on jest je informacija. Poseban enzim, zvan RNA-polimeraza, klizi po genima, čita njihovu informaciju (proces se zove TRANSKRIPCIJA ili prepisivanje), na osnovi te informacije izrađuje molekulu zvanu mRNA (messenger RNA ili glasnička ribonukleinska kiselina) koja odlazi do posebnih organela zvanih RIBOSOMI. Na ribosomima se događa sinteza proteina. Molekula mRNA klizi kroz ribosom koji ju čita te na osnovi njene informacije izgrađuje lanac AMINOKISELINA koje će činiti budući protein (proces se zove TRANSLACIJA ili prevođenje).

Kada ribosom završi čitanje mRNA ona se može ili ponovo upotrijebiti ili reciklirati. Stanice su veoma ekonomične. Lanac aminokiselina koji je nastao još uvijek nije gotovi protein. To je tek njegova PRIMARNA struktura. Ono što slijedi jest njegovo organiziranje u SEKUNDARNU strukturu. Sekundarna struktura može izgledati ili poput opruge (alfa-uzvojnica) ili poput ploče (beta-nabrana ploča). Nakon toga slijedi motanje u TERCIJARNU strukturu, a to je povezivanje različitih dijelova lanca na načine jedinstvene za taj protein (tj. taj tip proteina) i to u trodimenzionalni oblik, te najčešće izgledaju poput loptica ili zamršenog klupka vune. Ponekad im pri izradi tercijarne strukture mogu pomagati neki drugi proteini (primjerice, šaperoni), koji ih usmjeravaju prema njihovoj točnoj strukturi.

Tako završen protein sada može obaviti svoj zadatak – postati enzim. Još od trenutka kada je počeo nastajati, stanica je znala što će on biti. Enzimi su izrazito korisni jer ubrzavaju neke reakcije unutar tijela koje bi se inače događale minutama, satima ili danima pa baš ne bi bilo ugodno živjeti, a enzimi ih ubrzavaju na sekunde ili kraće. Enzimi sudjeluju u probavi (primjerice, amilaza razgrađuje škrob), popravku DNA, kopiranju DNA, prepisivanju DNA, prevođenju mRNA). No, ne moraju svi proteini postati enzimi. Neki se ugrađuju u staničnu membranu i služe kao prolazi za raznorazne molekule koje stanica koristi pri svom metabolizmu. Ako se na proteine koji su u staničnoj membrani vežu neki šećeri, nastanu glikoproteini koji sudjeluju u komunikaciji između stanica. Primjera je stvarno mnogo.
Znanost je u današnje vrijeme napredovala toliko daleko da je moguće zapisati redoslijed nukleotida svake DNA molekule koja nas zanima. Jednom kada znamo njihov redoslijed, možemo znati kakav će lanac aminokiselina nastati. Danas smo već toliko odmakli da možemo i pretpostaviti kako će se taj lanac složiti i kakav će protein dati.
Biokemija je dio biologije koja se ubrzano razvija i već znamo metaboličke putove na koje će taj protein utjecati i kakve će posljedice imati na organizam u konačnici.



a sve je počelo od male vinske mušice

[Elle.Woods]

ok, ali kakve veze ima gen s dokumentom o kojem govorimo?
konkretno codexom?
mislim, ja sam samo savjetovala da se konkretno codex prouči, jer ovdje ljudi nagađaju o njemu prema onome što su negdje načuli a da (koliko se meni čini) nemaju pretjerano pojma o čemu je actually dokument?

[lana10]

Elle.Woods kaže:

ok, ali kakve veze ima gen s dokumentom o kojem govorimo?
konkretno codexom?
mislim, ja sam samo savjetovala da se konkretno codex prouči, jer ovdje ljudi nagađaju o njemu prema onome što su negdje načuli a da (koliko se meni čini) nemaju pretjerano pojma o čemu je actually dokument?

codex je dio priće ove teme, zar ne?,
tema je podosta opširna, pa ako već sa visoka govorimo o nećem poluznanom drugima, red je i objasniti.
Da se neke stvari shvate, potrebno je ići od početka, ni logaritamsku tablicu se ne razumije bez znanja brojeva.
Zato sam počela od gena, jer gen nije bauk, bauk smo mi ljudi.

[lana10]

Biokemija je dio biologije koja se ubrzano razvija i već znamo metaboličke putove na koje će taj protein utjecati i kakve će posljedice imati na organizam u konačnici.


Genetičko inženjerstvo uključuje tehnologiju rekombinantne DNK (molekula DNK nastala kombinacijom dviju molekula), kako bi se geni prenijeli iz jednog organizma u drugi. Geni se prenose iz jednog organizma, primjerice bakterije, u potpuno drugačiji organizam, primjerice biljku.

Genetičko inženjerstvo pokazalo je svoju snagu na području medicine i farmacije te je na tim područjima općeprihvaćeno i dobrodošlo. Primjerice, genetičkim se inženjerstvom više od 20 godina proizvodi humani rekombinantni inzulin, kao i brojni drugi lijekovi, posebice hormoni. Kad je riječ o lijekovima, mnogi potrošači lakše prihvaćaju biotehnologiju kao korisnu za njihovo zdravlje.
Nepovjerenje prema genetičkom inženjerstvu sveprisutno je kad je riječ o proizvodnji GM hrane. Prve GM namirnice, uvedene na europsko tržište, nisu pružale nikakvu izravnu dobit za potrošače, već su bile ekonomski isplativije za poljodjelce. Međutim, s vremenom su se biotehnološke metode više usmjerile na stvaranje proizvoda s konkretnim dobrobitima za ljude.
Za Europu je karakterističan snažan otpor prema genetski modificiranoj hrani, dok Amerikanci gledaju na znanost kao napredak iz kojeg mora iznjedriti nešto korisno, ne gledajući i na moguće štete koje će nastati u bližoj ili daljoj budućnosti, Europljani su tradicionalno skeptični i nije im namjera prihvatiti sve dobrobiti genetičkog inženjeringa bez razmatranja posljedica koje oni donose.
Istraživanja među potrošačima su pokazala da u Europi dvije trećine stanovništva smatra kako je GMO prijetnja za ljudsko zdravlje i okoliš, pa nas i ne ćudi popularni naziv„GMO free“ koji se pojavljuje na namirnicama raspoređenim po policama trgovina.

[lana10]

Elle.Woods kaže:

svjetsko tržište hrane za mase se svakako treba regulirati i standardizirati, i pritom naravno uvijek ostaje kategorija "domaće" i "ekološke" hrane malih proizvođača. takva hrana npr. u zemljama eu je puno skuplja ali i jako tražena.

hrvatska bi mogla biti savršen proizvođač takve hrane, koja nikakvim codexom nije zabranjena i koja bi svakako imala svog kupca, kao i kategoriju kojoj pripada, da je sposobna proizvoditi ali nije (prezagađenost doline neretve pesticidima, agrokor koji drži u šaci i ucjenjuje određeni broj proizvođača i prodaje nam takvo voće i povrće pod zdravo, hrvatsko i domaće, lijeni i neorganizirani seljaci koji se pojma "zadruga" boje ko vampira i svako bi uzgajao malo pšenice na svoje tri njive i da mu to onda država otkupi, bla...). dakle, ako malo bolje proučite c.a. svaka prehrambena i proizvodna kategorija ima svoje mjesto.
što se određenih pesticida tiče, da, vraćeni su u upotrebu. za određene kulture u određenim kontroliranim uvjetima. regulirana je dakle upotreba, ali na proizvođaču i potpisniku je da spriječe zloupotrebu.

naš seljak je izmanipuliran,
prosjek godina našeg seljaka je..
i opet kako možeš reći da su lijeni i neorganizirani seljaci...ts,ts,ts,
š

to se monsanta tiče, zaista još nije dokazana ni na koji način štetnost gmo-a, dakle nemamo argumenata protiv, ali konkretno ni za - osim profita. na žalost, jedna tako ispravna i potrebna stvar kao codex je pred neznalicama, površnima i teoretičarima zavjera korumpirana spominjanjem i povezivanjem s monsantom (koji je daleko od bilo kakve mogućnosti da ikad bude na bilo koji način pozitivan, jer je način njihovog poslovanja teška svinjarija, ali na žalost, premoćni su...). ali uvijek imamo izbor koje ćemo kulture uzgajati, koje ćemo proizvode proizvoditi i koristiti.

ma zapravo, čemu objašnjavat?
c.a. upravo hrvatskoj može dati šansu da napokon ispliva iz ekonomskog kukija u kojem je zaglavila, i to upravo proizvodnjom određene kategorije hrane koja bi se odlično mogla plasirati na tržištu, samo što se to nikad neće dogodit jer smo takvi kakvi jesmo

tu se pak osim prirode ( nismo pod staklenim štitom) jako petlja politika

[Elle.Woods]

lana10 kaže:

naš seljak je izmanipuliran,
prosjek godina našeg seljaka je..
i opet kako možeš reći da su lijeni i neorganizirani seljaci...ts,ts,ts,
š
tu se pak osim prirode ( nismo pod staklenim štitom) jako petlja politika

seljak je izmanipuliran obećanjima da će se država pobrinuti za njega. i da, hrvatski seljak je lijen i neuk, isti onaj seljak koji šakom i kapom zasipa tlo pesticidima sumnjivog porijekla, hrani životinje jeftinom stočnom hranom sumnjivog porijekla, protestira kad ga se šalje da se školuje da bi mogao i znao zapravo konkretno nešto i proizvesti i to plasirati na tržište.
hrvatski seljak, i to onaj od svojih prosječno 40 do 65 godina (ne govorim sad o didama koji kopaju svoj komadić vrtla), je do 90-e surađivao s lokalnim pik-ovima koji su se brinuli da isplaniraju što će proizvesti i u kojoj količini, a onda je došla nova vlast i počela pričati o baucima komunizma, u koje spadaju i tzv. zadruge, pa su se ljudi zadruživanja (kad su već pikovi popljačkani i propali) prepali ko vraga i uhvatili se okopavanja svoje male njivice i sađenja onoga za što im država trenutačno obećava poticaj. seljak je lijen jer ne želi uštekati mozak i proizvoditi proizvod koji će moći plasirati na tržištu, što se ne udružuje sa susjedima da bi smanjili određene troškove proizvodnje i mogli pod boljim uvjetima veću količinu proizvoda ponuditi tržištu, što nema pojma kako bi to što uopće proizvede plasirao i kamo, osim u državne rezerve, što očekuje da će se država brinuti o njemu i otkupljivati mu što proizvede... ok, imaš pametne seljake. tj. poljoprivrednike. tipa mavrović, i da sad ne nabrajam dalje.
ali da, lijen je.
hrvatski seljak, mislim.
i bez obzira koliko prosječni hrvatski seljak ima godina, ne zanima me. ako se u ovih 20 godina nije naučio zaraditi za sebe ne može očekivat da mu ja zajedno sa svim ostalim hrvatskim građanima, i njemu i njegovoj jednako lijenoj djeci i unucima koji nisu ništa poduzeli da se obrazuju i promijene, do kraja života odvajam od plaće za njihovu subvencioniranu pšenicu, i to od nekontroliranog sjemena.
naravno, ne kažem da su svi takvi. ali većina jest. a za to je, opet, kriva hdz-ova vlada, od 92 do danas.


još jednom: kakve konkretno gmo ima veze sa CIJELIM DOKUMENTOM CODEX ALIMENTARIS? jedan mali dio codexa se bavi regulacijom prisustva gmo proizvoda na tržištu, njegovim jasnim obilježavanjem i deklariranjem u proizvodima koji ga sadrže? koliko sam ja informirana, c.a. nije dokument o nasilnom obaveznom utjeravanju gmo proizvoda na police, niti o zatajenju njegovog postojanja na tržištiu i konzumacije...
dakle, još uvijek ne vidim baš jasno poveznicu između c.a. i gmo?
uostalom, gmo već odavno jedeš. kao što sam napisala na gmo-u, jako puno prehrambenih (navodno proizvedenih u hrvatskoj i od hrvatskih sirovina) proizvoda kojue dnevno konzumiramo sadrži sastavne sirovine ili sirovine u tragovima koje su gmo. i to nigdje nije deklarirano.

c.a. će, nadam se, uvesti nekog reda i na tom području...

kao što rekoh, molim pročitajte dokument pa onda pišite...

p.s. da, sori na offtopičarenju...

[lana10]

Elle.Woods kaže:

seljak je izmanipuliran obećanjima da će se država pobrinuti za njega. i da, hrvatski seljak je lijen i neuk, isti onaj seljak koji šakom i kapom zasipa tlo pesticidima sumnjivog porijekla, hrani životinje jeftinom stočnom hranom sumnjivog porijekla, protestira kad ga se šalje da se školuje da bi mogao i znao zapravo konkretno nešto i proizvesti i to plasirati na tržište.
hrvatski seljak, i to onaj od svojih prosječno 40 do 65 godina (ne govorim sad o didama koji kopaju svoj komadić vrtla), je do 90-e surađivao s lokalnim pik-ovima koji su se brinuli da isplaniraju što će proizvesti i u kojoj količini, a onda je došla nova vlast i počela pričati o baucima komunizma, u koje spadaju i tzv. zadruge, pa su se ljudi zadruživanja (kad su već pikovi popljačkani i propali) prepali ko vraga i uhvatili se okopavanja svoje male njivice i sađenja onoga za što im država trenutačno obećava poticaj. seljak je lijen jer ne želi uštekati mozak i proizvoditi proizvod koji će moći plasirati na tržištu, što se ne udružuje sa susjedima da bi smanjili određene troškove proizvodnje i mogli pod boljim uvjetima veću količinu proizvoda ponuditi tržištu, što nema pojma kako bi to što uopće proizvede plasirao i kamo, osim u državne rezerve, što očekuje da će se država brinuti o njemu i otkupljivati mu što proizvede... ok, imaš pametne seljake. tj. poljoprivrednike. tipa mavrović, i da sad ne nabrajam dalje.
ali da, lijen je.
hrvatski seljak, mislim.
i bez obzira koliko prosječni hrvatski seljak ima godina, ne zanima me. ako se u ovih 20 godina nije naučio zaraditi za sebe ne može očekivat da mu ja zajedno sa svim ostalim hrvatskim građanima, i njemu i njegovoj jednako lijenoj djeci i unucima koji nisu ništa poduzeli da se obrazuju i promijene, do kraja života odvajam od plaće za njihovu subvencioniranu pšenicu, i to od nekontroliranog sjemena.
naravno, ne kažem da su svi takvi. ali većina jest. a za to je, opet, kriva hdz-ova vlada, od 92 do danas.


još jednom: kakve konkretno gmo ima veze sa CIJELIM DOKUMENTOM CODEX ALIMENTARIS? jedan mali dio codexa se bavi regulacijom prisustva gmo proizvoda na tržištu, njegovim jasnim obilježavanjem i deklariranjem u proizvodima koji ga sadrže? koliko sam ja informirana, c.a. nije dokument o nasilnom obaveznom utjeravanju gmo proizvoda na police, niti o zatajenju njegovog postojanja na tržištiu i konzumacije...
dakle, još uvijek ne vidim baš jasno poveznicu između c.a. i gmo?
uostalom, gmo već odavno jedeš. kao što sam napisala na gmo-u, jako puno prehrambenih (navodno proizvedenih u hrvatskoj i od hrvatskih sirovina) proizvoda kojue dnevno konzumiramo sadrži sastavne sirovine ili sirovine u tragovima koje su gmo. i to nigdje nije deklarirano.

c.a. će, nadam se, uvesti nekog reda i na tom području...

kao što rekoh, molim pročitajte dokument pa onda pišite...

p.s. da, sori na offtopičarenju...

očito da si još podosta mlađahna, ali ok , vrlo ružno si opisala hrvatski puk...

kakve veze ima eugenika?


daj me kao i svakog hrvatskog seljaka prosvjetli


i ponoviti ću jednu rečenicu pokojnog gospodina Pankretića


Velika razlika je između seljaka i seljačine

mislim da si dovoljno pametna da si svatila tu rečenicu, na žalost prekinut ću daljnju diskusiju jer očito trenutno samo vodi tome da se vidi koliko si savladala gradiva.


Isprike modovima

[haram]

... pa nemojte sad stati... :joooooj:...













P.S. : Lana, super potpis!

[piskavac]

A da se autor ovog naslova nije malo zeznuo u proračunu???

Kakvih 500 tisuća ljudi!!! To čak ni Eliti nije u programu da nas bude toliko malo.

Oni kažu optimum je ispod 500 milijuna

[piskavac]

Elle.Woods kaže:

c.a. će, nadam se, uvesti nekog reda i na tom području...

kao što rekoh, molim pročitajte dokument pa onda pišite...

p.s. da, sori na offtopičarenju...

Codex Alimentarius sadrži 16 tisuća stranica.Kad bi našao link do teksta koji govori koje su 300 stranica, od tih silnih 16 tisuća stranica najbitniji - potrudio bi se pročitati tih 300 stranica.

[Bat Kol]

Pa daj link na tih 16 tisuća.