Pitanje za znalce metala i njihovih svojstava

[Benny]

Trebao bi informaciju, da li je kod istog FI (promjera) i duljine śipke od nehrdjajućeg ćelika, otpornija na savijanje (jaća kod istog pritiska) śipka, od A2 (AISI 304) ili A4 (AISI 316) ćelika?

Nećemo ulaziti u toćne mjeśavine, tj % dodataka kroma i ostalog, nego recimo da se radi o "prosjećnim" A2 i A4 śipkama -naravno iste duljine i "debljine".

[random101]

http://www.northamericanstainless.co...e-304-304L.pdf

http://www.northamericanstainless.co...-316-316L1.pdf

iz datasheeta mos vidjet da 304 ima bolji yield i tensile strength pa ce bit otporniji na savijanje tj. prije ce se 316 deformirati, mada kolko sam citao po netu uglavnom su jako slicni ti celici, 316 ima bolju otpornost na koroziju

[Benny]

Hvala na odgovoru.

Odgovor je izvorom iz te tabele ili imaś i iskustva s nehrdjajućim metalima? -u stvari legurama, ali znamo o ćemu je rijeć.

Możda netko drugi od forumaśa ima iskustvo s spomenutim u temi?

Moram kupiti veću kolićinu tog materijala, pa bih htio pametno zainvestirati novac.

[d._m.]

Što ti znači "otporna na savijanje"?

Ako misliš na naprezanje:
Materijal koji ima višu granicu razvlačenja (yield strength) će podnijeti veća naprezanja. Dakle, ako imaš dvije šipke od AISI 304 i 316 i opteretiš ih, AISI 304 će podnijeti veće naprezanje bez da se plastično (trajno) deformira.

Ako misliš na progib, tj. elastičnu deformaciju koja se dešava svaki put kad opteretiš šipku:
Na primjer, formula za progib jednostavne konzole opterećene na savijanje:
f = (F*L^3)/(3*EI)
gdje su:
f - progib (tj. za koliko milimetara se šipka savine kad je opteretiš)
F - sila
L - krak na kojem djeluje sila
E - modul elastičnosti materijala (modulus of elasticity ili Young's modulus)
I - moment tromosti presjeka (ta veličina obuhvaća geometriju poprečnog presjeka šipke tj. dal je okrugla, pravokutna i sl. te koje su joj dimenzije).

Dakle, vidimo da je modul elastičnosti E jedino svojstvo materijala koje utječe na progib šipke. A većina vrsta čelika ima gotovo jednak modul elastičnosti, tak da ćeš biranjem "boljeg" čelika teško riješiti progib.
Progib se rješava biranjem pogodnijeg poprečnog presjeka (s većim momentom tromosti).

[Benny]

Najjednostavnije rećeno, radi mi se o tome, kada npr isti ćovjek ima ispred sebe te dvije jednake dimenzijama śipke, ali drugih legura (A2 i A4).
Prvo uzme jednu u obadvije ruke i proba ju drżeći svakom rukom na suprotnom kraju saviti, upotrebljavajući pri tome cijelu svoju snagu, a poslije isto to ponovi s drugom śipkom, koja će se od te dvije manje saviti?
A2 ili A4 śipka?

[sonata-LPG]

benny kaže:

Najjednostavnije rećeno, radi mi se o tome, kada npr isti ćovjek ima ispred sebe te dvije jednake dimenzijama śipke, ali drugih legura (A2 i A4).
Prvo uzme jednu u obadvije ruke i proba ju drżeći svakom rukom na suprotnom kraju saviti, upotrebljavajući pri tome cijelu svoju snagu, a poslije isto to ponovi s drugom śipkom, koja će se od te dvije manje saviti?
A2 ili A4 śipka?

Ako ne prijeđeš granicu tečenja, obje će se saviti jednako i vratiti u početni položaj nakon rasterećenja. d_m je lijepo objasnio.

[Benny]

Potpuno jednako će se saviti, kod upotrebe iste snage savijanja, iako su druge legure?

Pa valjda će se jednu od njih teże moći savitti a drugu lakśe.

Ako sam u krivom, ispravite me.

[d._m.]

benny kaže:

Potpuno jednako će se saviti, kod upotrebe iste snage savijanja, iako su druge legure?

Pa valjda će se jednu od njih teże moći savitti a drugu lakśe.

Ako sam u krivom, ispravite me.

Potpuno jednako, ako naprezanje ne pređe granicu tečenja.

Moraš razlikovati dvije vrste deformacije:
1) elastična deformacija. Dakle, na tijelo djeluješ silom, ono se deformira (recimo savije). Kad prestaneš djelovati silom, ono se vrati u početni oblik. Klasični primjer je opruga. Al budući da pričamo o šipkama, evo primjer sa šipkom. Digne šipku, šipka se savije, kad je vrati na pod šipka je opet ravna.

2) plastična deformacija. Kad na tijelo djeluješ dovoljno velikom silom da naprezanje premaši granicu tečenja materijala (yield strength), tad se šipka deformira trajno (plastično). Primjer.


Dakle, obje vrste čelika će se jednako elastično saviti (imat će jednaki progib), no čelik s manjom granicom tečenja će se lakše trajno deformirati.

EDIT:
Evo, naletio sam na zgodnu demonstraciju upravo ovoga o čemu pričamo:
https://www.youtube.com/watch?v=SIFfY-MS3yA
Obje se jednako spuste pri nekom umjerenom opterećenju, no kad ih malo jače stisneš, slabija se trajno deformira.

[Benny]

Svaka ćast za odgovor -kultura, naćin, opseg i slikovitost

Mnogo Ti hvala za trud