|
|
24.07.2019., 16:17
|
#10041
|
Osebujno normalan
Registracija: Nov 2009.
Lokacija: Erevan
Postova: 60,628
|
Quote:
gmt-2 kaže:
Nisam siguran dal te razumijem.
Pod "tih" mislim na metodicke, didakticek, pedagoske, psiholoske i slicne predmete.
Prepostavljam kako je i ovaj kolegij na tragu tih kolegija koje sam slusao jer dolazi is iste grupacije predmeta.
Ako sam u krivu, super i poklapam se usima.
Da, mislim kako ti kolegiji danas izgledaju. Ne znam kako su prije 50 godina izgledali, vjerojatno jednako
Nisam protiv tih predmeta i proucavanja te tematike, dapace, ali nacin na koji se to danas radi je smijesan. Te sve predmete treba maksimalno reducirati dok ne sazriju, a onda mozemo pricati dalje. Ovako je to sada hrpa uhljeba koje vise nitko ne moze maknuti. Plus, jako lijepo zvuci kada nastavnicki kadar slusa kolegije poput: Psihologija u nastavi, Sastavljanje testova, Metodika nastave tog i tog predmeta i slicno.
Apsolutno tvrdim kako nitko nakon polozenih tih predmeta nece biti bolji nastavnik nego bi inace bio.
Nesto kao medicina srednjeg vijeka, uglavnom glupost s tu i tamo nekom korisnom informacijom.
Ajde mi molim te nemoj soliti pamet s tom kvazi intelektualnom terminologijom, ok? Ne znam u kakvoj namjeri mi se obracas ali alergican sam na to, i to ne bez razloga.
Pricam o "losijoj" skoli u kojoj je bilo djece svakakvih sposobnosti. U gimnaziji je to bilo puno manje izrazeno jer su ucenici bili puno homogeniji.
Dalje, gradivo koje sam predavao zahtjeva nesto vise od pukog reproduciranja znanja. Zapravo bilo koje gradivo bi trebalo biti ispitano na taj nacin. Ako ne ide onda u manjem obujmu.
Svaki zadatak koji je zahtjevao primjenu znanja na primjeru koji nisamo obradjivali je bio fail kod velikog broja ucenika. Kod dijela ucenika jer nisu ucili, kod drugog dijela ucenika jer strebaju na pamet.
Ne vidim nikakvu poantu ako ja djecu ucim rijesavati odredjene zadatke i onda ih iste te zadatke ispitujem na ispitu. To je cisti streberaj i gubitak i mog i, bitnije, njihovog vremena. Za ocjenu 4 ili 5 moras razumijeti gradivo i znati ga prijmijeniti. Sve ostalo je povrsno informranje koje ce ionako biti zaboravljeno za 5 dana. A to znaju i djeca, zato i pizde kad im se pomakne ispit za 3 dana jer su svjesni da ce pol tog zaboraviti.
Imao sam jedan razgovor s jednom klinkom u razredu o tom. Njeno obrazlozenje je bilo: jasno mi je da je to glupo ali tako sam ucila do sada i to mi je uvijek prolazilo. Vidis joj na faci da joj nije svejedno ali joj je tesko presaltat se jer je navikla.
To je ogroman problem.
|
__________________
Under the same sky
|
|
|
24.07.2019., 16:18
|
#10042
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2011.
Postova: 3,520
|
Quote:
gmt-2 kaže:
Nisam siguran dal te razumijem.
Pod "tih" mislim na metodicke, didakticek, pedagoske, psiholoske i slicne predmete.
Prepostavljam kako je i ovaj kolegij na tragu tih kolegija koje sam slusao jer dolazi is iste grupacije predmeta.
Ako sam u krivu, super i poklapam se usima.
Da, mislim kako ti kolegiji danas izgledaju. Ne znam kako su prije 50 godina izgledali, vjerojatno jednako
Nisam protiv tih predmeta i proucavanja te tematike, dapace, ali nacin na koji se to danas radi je smijesan. Te sve predmete treba maksimalno reducirati dok ne sazriju, a onda mozemo pricati dalje. Ovako je to sada hrpa uhljeba koje vise nitko ne moze maknuti. Plus, jako lijepo zvuci kada nastavnicki kadar slusa kolegije poput: Psihologija u nastavi, Sastavljanje testova, Metodika nastave tog i tog predmeta i slicno.
Apsolutno tvrdim kako nitko nakon polozenih tih predmeta nece biti bolji nastavnik nego bi inace bio.
Nesto kao medicina srednjeg vijeka, uglavnom glupost s tu i tamo nekom korisnom informacijom.
Ajde mi molim te nemoj soliti pamet s tom kvazi intelektualnom terminologijom, ok? Ne znam u kakvoj namjeri mi se obracas ali alergican sam na to, i to ne bez razloga.
Pricam o "losijoj" skoli u kojoj je bilo djece svakakvih sposobnosti. U gimnaziji je to bilo puno manje izrazeno jer su ucenici bili puno homogeniji.
Dalje, gradivo koje sam predavao zahtjeva nesto vise od pukog reproduciranja znanja. Zapravo bilo koje gradivo bi trebalo biti ispitano na taj nacin. Ako ne ide onda u manjem obujmu.
Svaki zadatak koji je zahtjevao primjenu znanja na primjeru koji nisamo obradjivali je bio fail kod velikog broja ucenika. Kod dijela ucenika jer nisu ucili, kod drugog dijela ucenika jer strebaju na pamet.
Ne vidim nikakvu poantu ako ja djecu ucim rijesavati odredjene zadatke i onda ih iste te zadatke ispitujem na ispitu. To je cisti streberaj i gubitak i mog i, bitnije, njihovog vremena. Za ocjenu 4 ili 5 moras razumijeti gradivo i znati ga prijmijeniti. Sve ostalo je povrsno informranje koje ce ionako biti zaboravljeno za 5 dana. A to znaju i djeca, zato i pizde kad im se pomakne ispit za 3 dana jer su svjesni da ce pol tog zaboraviti.
Imao sam jedan razgovor s jednom klinkom u razredu o tom. Njeno obrazlozenje je bilo: jasno mi je da je to glupo ali tako sam ucila do sada i to mi je uvijek prolazilo. Vidis joj na faci da joj nije svejedno ali joj je tesko presaltat se jer je navikla.
To je ogroman problem.
|
A tko bi ih trebao naučiti rijesavati zadatke koje daješ na ispitu? Koje znanje testiraš? I što testiraš? Vidiš, ti misliš da djecu trebaš podučavati jednom, a testirati drugo, možeš li mi molim te reći što kaže tvoj test? Da ih nisi naučio? Nadalje, možeš li mi nabrojati zanimanja u kojima radnik, sam, s vremenskim ograničenjem, bez ikakvih inputa tijekom rješavanja istog, rješava problem koji nije nikada vidio u životu? A o tome koliko je uspješan da ne govorimo. molim ove koji ti se klanjaju, da navedu primjere iz svog rada za isto. Testovi inteligencije već postoje, ne trebamo nastavnike da smišljaju laičke testove. I odakle ti da je podučavati djecu rješavanju problema, štreberaj?
|
|
|
24.07.2019., 16:20
|
#10043
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2011.
Postova: 12,904
|
Quote:
Hilda kaže:
Kao što sad ne upisuje fakultete jer postoji velika matura? Promašena teza. Oni se ionako većinom školuju vani.
|
Pod zlatnu mladež mislim da djecu bilo kojeg političara. 90% ih studira u Hrvatskoj i uspijeva upisivati fakultete, jer mnogi fakulteti imaju jako niske pragove upisa. Posebno sva ona ekonomska i slična veleučilišta po raznim selendrama.
|
|
|
24.07.2019., 16:28
|
#10044
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2011.
Postova: 12,904
|
Quote:
Lord Byron kaže:
Smisao inicijalnoj testa nije sa ti znaš rezultat, nego da ga napismeno znaju roditelji i učenici.
Tko god napravi inicijalni test, ima u rukama konkretnu snimku početnog stanja pa mu je puno lakše argumentirati završno stanje.
|
Problem je ako inicijalni test pokaže kako 80% učenika ne bi smjelo biti uopće upisano u smjer u koji je upisano. Ne može ih se jednostavno izbaciti iz škole, a šteta je već napravljena i školi u koju su se upisali i boljim učenicima koji se nisu upisali umjesto njih.
Sjećam se inicijalnog testa iz matematike u 2. srednje u razredu tehničke škole u koji sam se uspio prebaciti iz trogodišnje škole. Rezultat je bio 90% jedinica, nekoliko učenika uključujući i mene su dobili 4 ili 5. To je bilo prije otprilike 25 godina. Pitanje je po kojoj logici su tih 90% uopće upisali prvi razred i prošli u drugi razred.
|
|
|
24.07.2019., 16:30
|
#10045
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2011.
Postova: 3,520
|
Quote:
GemsBond kaže:
Mala matura (8. razred) i probne mature (6. i 7. razred, može i po polugodištima) bi mogle poslužiti kao korektiv ocjenjivanja nastavnika. Konkretno, ako nastavnik podijeli petice, a na probnoj maturi u 6. razredu učenici dobiju u prosjeku trojke, e onda tu nešto ne štima i treba napraviti nadzor nastavnika. Slično i ako nastavnik ocjenjuje s dvojkama, a učenici napišu za četvorku, onda je nastavnik prestrog i tu treba nešto mijenjati. To ne znači da odmah mora biti nastavniku nogom u guzicu već se mogu poduzeti neke aktivnosti kako bi se stvari dovele u red.
|
Oprosti, nastavnik nije kriv za to što mu propisani sadržaj ne dopušta da dijete podučava rješavanju problema. Ma niti identifikaciju problema. Tu ne štima kurikulum. I rijetko talentirani nastavnici tu mogu nešto napraviti. A treba moći većina, kao i većina djece.
|
|
|
24.07.2019., 16:31
|
#10046
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2009.
Postova: 11,345
|
Quote:
theremin1 kaže:
Krivo si me shvatila. Upravo je sumanuto da imaš javni obrazovni gimnazijski sustav koji otvoreno propagira da je jedna gimnazija bolja od druge. Financiraju se iz iste košare, trebaju biti jednako vrijedne. To su opće škole u koje se treba upisivati po mjestu stanovanja, kao i osnovne.
|
U mojoj osnovnoj je bilo ljudi iz cijelog Zagreba, od Rakitja do Maksimira.
Opet, zbog programa.
|
|
|
24.07.2019., 16:31
|
#10047
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2009.
Postova: 50,097
|
Quote:
GemsBond kaže:
Problem je ako inicijalni test pokaže kako 80% učenika ne bi smjelo biti uopće upisano u smjer u koji je upisano.
|
Rezultati takvog testa su iznimno važni upravo nastavniku - ima početnu snimku stanja koja jako lijepo objašnjava razloge završne snimke stanja.
|
|
|
24.07.2019., 16:34
|
#10048
|
Okajava grijehe
Registracija: Feb 2009.
Lokacija: u recesiji
Postova: 9,578
|
Quote:
Lord Byron kaže:
Rezultati takvog testa su iznimno važni upravo nastavniku - ima početnu snimku stanja koja jako lijepo objašnjava razloge završne snimke stanja.
|
I misliš da će prosvjetna inspekcija to prihvatiti kao argument njemu u korist kad ga prijave roditelji učenika koje na kraju godine srušio ili poslao na popravak?
|
|
|
24.07.2019., 16:40
|
#10049
|
adlig
Registracija: May 2015.
Postova: 33,120
|
Quote:
GemsBond kaže:
Tu opet nedostaje mala matura jer se samo na osnovi ocjena ne zna kvaliteta učenika koji se upišu u srednju školu.
Kad bi znali kakvi učenici upišu određenju srednju školu (mala matura), pa završe tu istu srednju školu (državna matura), onda bi nešto mogli zaključiti.
|
Naravno da nedostaje. Ono što sam htjela reči je da je badava i mala matura ako se do zaključka, ali i reakcije u praksi ne želi doći. Kao što se ne želi ni s velikom maturom. Osim da se kaže da djeca pojma nemaju i roditelji su svakakvi. A o sustavu i evaluaciji nastavnika ni riječi.
Quote:
GemsBond kaže:
Pod zlatnu mladež mislim da djecu bilo kojeg političara. 90% ih studira u Hrvatskoj i uspijeva upisivati fakultete, jer mnogi fakulteti imaju jako niske pragove upisa. Posebno sva ona ekonomska i slična veleučilišta po raznim selendrama.
|
Dobro, u mom riječniku je zlatna mladež nešto drugo.
|
|
|
24.07.2019., 16:47
|
#10050
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2018.
Postova: 223
|
Quote:
Lord Byron kaže:
Terminologija nije ni kvazi ni nekvazi intelektualna, nego uobičajena za ovu temu.
|
Jedno ne iskljucuje drugo pa je tvoja recenica logicki promasena.
Isto tako, terminologija sigurno nije uobicajena. To ces lako zakljuciti ako ponovo procitas barem zadnjih nekoliko strana teme. Vjerojatno si trazio rijec: primjerena?
Molio bih te da sad zavrsimo trkeljanje o formi i drzimo se teme?
Tema mog posta je, pojasnit cu, pretjerano strebanje i nepripremljenost dijela ucenika srednjih skola na ucenje s razumijevanjem. To je direktna posljedica toga sto iz svih predmeta moraju imati 5, te toga sto je najjednostavnije ispitivati nabiflane podatke.
Quote:
Lord Byron kaže:
Test je provjera znanja stečenih tijekom nastave konkretnog predmeta. U tom je smislu tvoj opis načina na koji odlučujes o strukturi testa neprihvatljiv.
|
Ne nego ti ne razumijes sto znaci predavati u jebeno heterogenom razredu.
Da, korektno bi bilo srusiti petinu razreda. Ono sto ti odbijas shvatiti je to sto ta petina razreda nikad nece svladati to gradivo na pristojnom nivou (4 ili 5).
Druga opcija bi bila kompletno reducirati gradivo predmeta pa ispitivati tako da ovi losiji imaju nepoklonjene ocjene.
Kao i vecina profesora/asistenata na fakultetu. Skolu si zadnji puta vidio kad si maturirao i razred zamisljas kao neku homogenu kuglu koja se ponasa tocno po pravilima koja si zamislio. S druge strane, kada se trazi homogenizacija razreda kako bi se poboljsala efikasnost nastave onda to nije po pravilima inkluzije.
Quote:
Lord Byron kaže:
Ako nisi u stanju shvatiti razliku između "primjeri kakvi su" i "primjeri koji su" obrađeni na nastavi, to doista nije moj problem.
|
U jednom jedinom slucaju mi se desilo (ruku na srce, nije moja prosvjetarska karijera pretjerano dugacka, nekoliko godina) da jedan zadatak nitko nije rijesio. Taj zadatak sam uredno ponistio i sjeo doma i razmislio gdje sam fulao. Ja, ne klinci.
Tako da molim te ne pametuj sto razumijem, a sto ne.
Odradi u skoli dve godine pa ispitaj klince sto od tog sto si ih poucavao znaju 5 godina nakon tog. To je jedino mjerilo. Ove pizdarije tipa koje glagole se smije koristiti u ishodima ucenja sacuvaj za circle-jerking ekipu s faksa kad se najdete na pivi.
Quote:
JohnDoe-25 kaže:
Do prije 100 godina su lijevorukost smatrali poremećajem koji se "liječio" vezanjem lijeve ruke iza leđa, kako bi dijete postalo "normalni" dešnjak, a danas očekuju da se sve njihovo uzima kao Riječ Božja. Srećom je, rit došla na šekret.
Da ne spominjem kako im je modus operandi opiranje promjenama kakvim god. Kad se s pločica prelazilo na bilježnice, isto tako su tvrdili da to ne valja, jer djeca ništa neće pamtiti kad imaju sve zapisano, i mogu pogledati kad žele. Kad se s guskinog pera i tinte prelazilo na olovke, tvrdili su da je riječ o pomodnom trendu, i da olovke neće opstati, i da djeca moraju zauvijek učiti pisati perom.
Onda kao vrhunac dolaze nebuloze tipa "neću", i "ne ću". 20 godina ćemo ovako, onda odjednom ne valja, nego je onako, a u to dođe i mirovina.
Sve sami stručnjaci s VEESSSSEESOM, a da im nema obrazovnog sustava, bili bi kruha gladni, i spavali pod mostom.
|
Nije to toliko do nastavnika koliko do onih koji odlucuju i pisu program. Kao i kadra koji educira nastavnike.
Ono sto se pokazalo je kako nastavnici nisu sposobni ocienjivati realno. Jel to zbog pritiska, ovoga, onoga nije niti bitno. Ocito je kako stvar ne funkcionira i nuzno nam je strogo vanjsko ocijenjivanje.
Mala matura. Probna svake godine od 5og razreda da se djeca naviknu i dovidjenja. Ocjene nastavnika ne smiju utjecati na upis u srednju skolu, a svaka srednja skola i fakultet imaju pravo birati koji predmeti su im bitni za upis.
Sljedeci korak bi bio prilagodjavanje gradiva osnovnih i srednjih skola zanimanjima ili sljedecim obrazovnim ustanovama.
Ono sto je ekstremno nuzno je:
* izbaciti strebanje iz svih ispita - naglasak na razumijevanju naucenog
* iz ocijenjivanja ucenika kroz godine gledati rast i tako rangirati nastavnike, prvih 4 godine (da se izvrti jedan ciklus) interno, a zatim javno, barem na nivou skole pa nek se onda skola bori sa zabusantima
* stimulirati nastavnike iz trazenih predmeta i onih koji ostvaruju nadprosjecne rezultate (tocka 2.)
* nastavnicke studije (s vjerojatno ponekim izuzetkom) smanjiti na dvije godine plus godinu staza, recimo bachelor's nivo
* one nastavnike koji kontinuirano ostvaruju najbolje rezultate (relativni napredak ucenika, ne najbolji postignuti rezultat) gurnuti na edukaciju nastavnog kadra (drzanje prakse ovima na trecoj godini)
* u hodu korigirati sustav po zahtjevima nastavnika koji ostvaruju najbolje (releativne) rezultate
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:24.
|
|
|
|