Kako potopiti nosač aviona?

[otok_kiril]

fgzcvijetic kaže:

AIP vs nuclear submarines




COST

Cost of typical AIP sub is 100 million USD to 250 million USD,

De mi samo kaži koja je to, pa da i ja sebi uzmem jednu?

[flanker27]

MladenSubic kaže:

Nosac moze potopiti samo ozbiljna zemlja koja ima podmornice na bacanje I super posadu istih; super komunikaciju.

Jer kao sto sam rekao; nosac aviona nemoze potpopiti bez podmornice. To prvenstveno zbog problema prilaska samom nosacu aviona. Da bi mu prisao brodom; nemozes nevidjeno jer nosac aviona ima potporu vojnih satalita. Sve zemlje koje imaju nosac aviona imaju I jako kvalitetne "oci". Dakle ne salju te zemlje nosac aviona u "mrak" vec imaju cijeli region kao na dlanu. Vide svaki kvadratni metar u rezoluciji mnogo boljoj ili istoj kao na google erathu.

Drugo; ako probas prici nosacu aviona sa podmornicama; imas brodove oko nosaca koji su opremljeni da dejstvuju protiv podmornice.

Drugi pojas odbrane nosaca aviona su podmornice koje se nalaze oko njega i koje ga brane.

Znaci imas prvo 8 brodova oko nosaca; onda pojas brodova kojima je cilj da samo eliminusu podmornice. Recimo Turska mornarica ima ovaj system protiv podmornica:

https://www.youtube.com/watch?v=vggs73CDEqc

I na kraju imas jos same avione i odbrambenu liniju nosaca aviona. Dakle to je jako komplikovano. Moras imati integralni approach koji moze probity odbranu nosaca aviona da bi unistio sam nnosac aviona. Dakle ako nosac aviona brani flota od 20 brodova i 6 podmornica onda moras poslati troduplo vise da bi to unistio. A cak i u tom slucaju moras imati odgovor za avione koje dolaze sa nosaca aviona i koje ti mogu potopiti brodove koji uzlijecu sa mnogo prije nego sto si u stanju i vidijeti sam nosac aviona.

Znaci nemoguce ga je potopiti avionima? Ili kako bi ti to izveo? U jednom momentu sam cak pomislio da bi netko mogao poslati 100 krstarecih raketa na njega, al bemti moras imati 100 platformi da ih spalis odjednom

[MladenSubic]

flanker27 kaže:

Znaci nemoguce ga je potopiti avionima? Ili kako bi ti to izveo? U jednom momentu sam cak pomislio da bi netko mogao poslati 100 krstarecih raketa na njega, al bemti moras imati 100 platformi da ih spalis odjednom

Pa eto uzmimo da jedan nosac aviona ima 20 aviona na njemu. Znaci moras ga napasti sa barem 20 aviona da bi savladao avione na njemu.

Ako gledamo Amerikance; oni ne salju svoje nosace aviona tamo gdje se nalazu neprijateljska zemlja koja ima u tom dijelu svijeta nadmoc u zraku.

U slucaju recimo ratova u ex-yu ; Americki nosac aviona je imao podrsku NATO baza u Italiji. Dakle kako su ga Srbi trebali oboriti kada je NATO znao tacno momenat kada Srbin ide prema avionu u Beogradu uz pomoc vojnih satalita? Dakle dok poleti Srpski avion NATO ima vec 5 minuta vremena da reaguje a jos mora avion proletiti nekih 600-700 kolimetara da bi dosao do nosaca.

O tome upravo pricam. Najvece naoruzanje nosaca aviona su vojni sataliti kojima nemoze nista promaci I bezpilotne letijelice. Uz nosaca aviona ide dakle I popratna logistika u vidu komunikacije I obavjestajnih sluzbi.

[flanker27]

MladenSubic kaže:

Ako gledamo Amerikance; oni ne salju svoje nosace aviona tamo gdje se nalazu neprijateljska zemlja koja ima u tom dijelu svijeta nadmoc u zraku.

Ne vjerujem da je to tako, po cemu si zakljucio takvu stvar?

[MladenSubic]

flanker27 kaže:

Ne vjerujem da je to tako, po cemu si zakljucio takvu stvar?

Clanak na internetu davno jednom. Dali ce Amerikanci poslati svoj nosac aviona u crno more ili pred kinu?

[flanker27]

MladenSubic kaže:

Clanak na internetu davno jednom. Dali ce Amerikanci poslati svoj nosac aviona u crno more ili pred kinu?

Vidis, nebi nikad to rekao. Bio sam uvjeren da plove onim morima bez problema.

[z_k]

Shpiro kaže:

Ovdje piše da su isprva 3 nosača bila u perzijskom zaljevu, a još 3 u crvenom moru. Tijekom rata se jedan iz crvenog mora premjestio u zaljev. Ovi u zaljevu su isprva bili 280 nautičkih milja od kuvajta, a do početka kopnene invazije su se pomaknuli na 180 nautičkih milja od kuvajta. Ovi u crvenom moru su bili osjetno dalje od svojih meta.

Na linku se lijepo vidi i relativno mali broj misija po avionu tijekom rata.

Što se uništenja zrakoplovne komponente - to baš i nije potapanje. Svakako jest neutralizacija, ali zato USN i USMC raspolažu s jedno 1000+ borbenih aviona predviđenih za djelovanje s nosača (ne brojeći harriere), što bi reklo da za svaki nosač imaju jedno duplo više aviona nego ih sam nosač inače nosi.

Pa i nije nužno, ali može biti vrlo blizu. Jer bez CAPa i Hawkeye-a se mogu raditi repetitivni saturacijski udari s manje zahtjevnih platformi na maksimalnom dometu. 20-tak Yakhonta/Brahmosa (bez rane detekcije) bi bio priličan problem za CSG.

Ali poraziti tih nekoliko wingova na super nosaču mogu možda samo RuAF i PLAF bazirani na kopnu.

Manji nosači (tipa spomenutog Principe de Asturias) služe za akcije protiv protivnika bez ozbiljnog zrakoplovstva... Protiv jačih protivnika ih se ne isplati riskirati...

[fgzcvijetic]

otok_kiril kaže:

De mi samo kaži koja je to, pa da i ja sebi uzmem jednu?

OK, tekst je relativno star pa cijene nisu baš najfriškije.

Ipak, Gotland je švedske porezne obveznike koštao 1,5 milijardi kruna. Po tečaju na današnji dan, 175.340.000 USD.

Koliko bi koštala danas, pojma nemam. Vjerojatno više.

[otok_kiril]

fgzcvijetic kaže:

OK, tekst je relativno star pa cijene nisu baš najfriškije.

Ipak, Gotland je švedske porezne obveznike koštao 1,5 milijardi kruna. Po tečaju na današnji dan, 175.340.000 USD.

Prije 20 godina... Sa uračunatom inflacijom, to bi danas bilo oko 270 mil. USD. I to običnom inflacijom, a ne inflacijom u cijenama vojne tehnologije ( u to je doba tadašnji moderni F-16 koštao 20 mil. USD, danas prije 70-80 mil. ).

Plus k tome, svi troškovi istraživanja i razvoja su također plaćeni od švedske države, da ga koja strana država kupuje cijena bi bila veća.

A i k tome, to i dalje ne čini tu svotu TIPIČNOM kako kažu u tekstu.

[fgzcvijetic]

otok_kiril kaže:

Prije 20 godina... Sa uračunatom inflacijom, to bi danas bilo oko 270 mil. USD. I to običnom inflacijom, a ne inflacijom u cijenama vojne tehnologije ( u to je doba tadašnji moderni F-16 koštao 20 mil. USD, danas prije 70-80 mil. ).

Plus k tome, svi troškovi istraživanja i razvoja su također plaćeni od švedske države, da ga koja strana država kupuje cijena bi bila veća.

A i k tome, to i dalje ne čini tu svotu TIPIČNOM kako kažu u tekstu.

Sve stoji.

Ponavljam, stari tekst čiji primarni cilj nije trenutna cijena već usporedba plovila. I nove nuklearke koštaju daleko više nego li je navedeno.


Evo, korigirajmo podatke. Ovaj lik kaže kako se trudi ažurno voditi cjenik pa ako mu je vjerovati, ovo su relevantne cijene ratnih brodova i mornaričkih zrakoplova.

https://newwars.wordpress.com/warship-costs/

[otok_kiril]

fgzcvijetic kaže:

Sve stoji.

Ponavljam, stari tekst čiji primarni cilj nije trenutna cijena već usporedba plovila. I nove nuklearke koštaju daleko više nego li je navedeno.


Evo, korigirajmo podatke. Ovaj lik kaže kako se trudi ažurno voditi cjenik pa ako mu je vjerovati, ovo su relevantne cijene ratnih brodova i mornaričkih zrakoplova.

https://newwars.wordpress.com/warship-costs/

Bolje su ove dvije:

http://nationsdawnofanera.weebly.com/-corvettes.html

http://nationcreation.wikia.com/wiki...y_Pricing_List

Mada nijedna nije bez grešaka, ali sve u svemu su mi ove dvije nešto najbolje na što sam naišao...

[Shpiro]

Amazing Pudding kaže:

Još bi dodao da će uvođenje F-35B u službu značiti da će svaki LHD u krajnjoj nuždi moći poslužiti kao improvizirani nosač.

To je i prije mogao i redovno radio s harrierima. O perfomansama se da pričati, ali suštinski to je brod s jedno tucet ili više (po potrebi) aviona koji mogu (opet ovisno i varijanti) raditi raznorazne misije.

f35b će tu svakako donijeti golem napredak u odnosu na harriera.

[slučajni_prolaz]

Shpiro kaže:

f35b će tu svakako donijeti golem napredak u odnosu na harriera.

F-35 je patka i bacanje novca u vjetar.

[zuikaku]

Kako je krenulo sa "all in 1 wunderwaffeom" zvanim F-35, još će svi oni gorko žaliti za Harrierom.

[katra46]

Ja bi rekao da kod plana u stilu borbe nosaca na Pacifiku u ww2 danas veliku, vjerojatno presudnu, ulogu igra cinjenica da nitko pouzdano ne zna koliko bi bili dobri protuzracni sistemi.
Mozda je AEGIS toliko dobar da nista ne prolazi kroz njega, od Brahmosa do aviona, a mozda i nije. No cinjenica je da ne znamo, a upravo kvaliteta takvih sistema totalno mijenja stanje stvari. Npr. nosac je detektiran satelitom i 20xSu-30 se nakrca Brahmosima i krece u napad. Da li ce ih AEGIS otkriti na vrijeme da ih porusi prije lansiranja Brahmosa, odnosno da li ce biti vremena da ih lovci s nosaca presretnu prije lansiranja, da li AEGIS i CIWS mogu pouzdano porusiti sve Brahmose, da li neki laserski sistem radi bitnu prevagu?

U ww2 avioni su rasturali brodove jer AA oruzje nije moglo dovoljno brzo ciljati, a i domet nije bio velik. Danas, s navodjenim projektilima i s kompjuterom kontroliranim CIWS-ima to vise nije slucaj. Avioni koji se priblize grupi nosaca na velikoj visini nece dugo zivjeti.

Ali nemamo povjesnog primjera sukoba softisticiranih i bogatih mornarica, da ga i imamo nije isto radi li se o 1970, 1980, 1990 ili 2015.

[flanker27]

Dali su Argentinci pokusali sta napraviti u Falklandskom ratu sa njihovom podmornicom?

[Shpiro]

Jesu. U dva navrata su ispalili torpeda na britanske fregate. Nejasno je do koje mjere se neuspjeh torpeda pripisuje neispravnim torpedima, uvjetima (udaljenosti) pri ispaljivanju ili britanskim protumjerama. Ali svakako je i ta jedna podmornica koja je okolo patrolirala zadala odredjene glavobolje britanskoj floti te je donekle ogranicila u planiranju pokreta.

[Zriny]

flanker27 kaže:

Dali su Argentinci pokusali sta napraviti u Falklandskom ratu sa njihovom podmornicom?

Malo je poznato da su Argentinci u tom ratu u stvari uspjeli potopiti kontejnerski brod Atlantic Conveyor koji je služio kao pomoćni nosač. Mogao je nositi 17 Harriera, ali je u trenutku kad je pogođen Exocetom nosio samo helikoptere koji su trebali poslužiti za iskrcavanje trupa i kao logistika za brzo napredovanje preko otoka.

[antet]

Taj kontejnerski brod je potopio argentinski pilot hvatskih korijena, Roberto Curilovic, njegov pozivni znak "Tito"!

[Zriny]

katra46 kaže:

Ja bi rekao da kod plana u stilu borbe nosaca na Pacifiku u ww2 danas

Danas takve bitke nosača ne može biti.

Da sve nosače ostatka svijeta postaviš protiv samo pola USN snaga, pobjednik je unaprijed poznat.

veliku, vjerojatno presudnu, ulogu igra cinjenica da nitko pouzdano ne zna koliko bi bili dobri protuzracni sistemi.
Mozda je AEGIS toliko dobar da nista ne prolazi kroz njega, od Brahmosa do aviona, a mozda i nije. No cinjenica je da ne znamo, a upravo kvaliteta takvih sistema totalno mijenja stanje stvari.

Uistinu ne znamo, ali to je veliki faktor okolnosti i statistika. Broj AEGIS sustava protiv broja raketa koje istovremeno nailaze. Puno je nepoznanica - npr. koliko će sustav biti ometen ako nove rakete dolaze kroz oblake krhotina od pogođenih eksplodiranih raketa.

Npr. nosac je detektiran satelitom i 20xSu-30 se nakrca Brahmosima i krece u napad. Da li ce ih AEGIS otkriti na vrijeme da ih porusi prije lansiranja Brahmosa, odnosno da li ce biti vremena da ih lovci s nosaca presretnu prije lansiranja, da li AEGIS i CIWS mogu pouzdano porusiti sve Brahmose, da li neki laserski sistem radi bitnu prevagu?

Neće ih otkriti AEGIS, nego sateliti i AWACS-i stotine km prije.
I nije realan napad sa samo 20 mlažnjaka, makar i Su-30. Trebaš i lovce da odvrate presretače, i elektronsko ometanje, možda i bespilotne letjelice. A i kakvog Oscara da lansira svoje Granite u isto vrijeme, a s druge strane da koja Akula i dizelašica uvreba priliku u pomutnji.