Nesanica (vrste, uzroci, liječenje,...)

[ray of light]

Postoji više definicija nesanice. Jedna nesanicu određuje kao

vrijeme uspavljivanja dulje od 45 minuta,
4 ili više buđenja tijekom jedne noći
te ukupnu duljinu spavanja kraću od 6 sati.

Kriteriji za nesanicu zadovoljeni su ako se ove smetnje jave pojedinačno ili u kombinacijama, barem 4 puta u jednom tjednu te ako traju najmanje mjesec dana.

Osim kvantitativnih kriterija, bitna je i kvaliteta spavanja. Ako nisu zadovoljeni kvantitativni kriteriji, a osoba se žali na kakvoću spavanja (ujutro je umorna, neispavana, nezadovoljna kvalitetom jutarnje budnosti, preko dana pospana), tada je također riječ o nesanici.

Nesanice se mogu podijeliti na primarne, sekundarne (simptomatske) i nesanice povezane s drugim poremećajima spavanja.

[ray of light]

Primarne su nesanice situacijske, psihofiziološke, obiteljske i idiopatske.

Situacijske(povremene) nesanice traju kratko, a javljaju se prije ili poslije važnijih životnih događaja, odnosno stresnih situacija, nakon izmjene vremenskih zona (obično više od tri), smjenskog rada.

Psihofiziološke su nesanice uvjetovane (kondicionirane) nekim podražajem. To može biti objekt (postelja, spavaća soba) koji postaje uvjetni podražaj i izaziva nesanicu. Psihofiziološke nesanice ne izazivaju dnevne smetnje te osoba zadovoljavajuće funkcionira.


Obiteljske nesanice javljaju se kao česti poremećaji usnivanja i/ili prosnivanja u nekim obiteljima. Kod ovih se nesanica ne mogu utvrditi obilježja drugih oblika nesanice.

Idiopatske su nesanice one nepoznata uzroka (koje se ne mogu svrstati u neku drugu kategoriju). Počinju rano, traju dugo i vrlo su otporne na liječenje.

[ray of light]

Sekundarne nesanice javljaju se u:

tjelesnim bolestima,
psihijatrijskim poremećajima
i zbog utjecaja različitih lijekova.

Tjelesne bolesti praćene nesanicom jesu bolesti s oslabljenom cerebralnom cirkulacijom, srčane bolesti, bolesti metabolizma, dišnog i probavnog sustava i dr.

Od psihijatrijskih bolesti to su:

poremećaji raspoloženja,
shizofrenija,
psihoorganski sindromi,
ovisnosti,
poremećaji prilagodbe,
anksiozna stanja,
opsesivno-kompulzivni poremećaji.

Najčešći lijekovi koji uzrokuju ili pogoršavaju nesanicu jesu antidepresivi i psihostimulansi. Zloupotreba različitih sredstava ovisnosti (kofein, nikotin, alkohol) također može biti uzrok nesanice.

[ray of light]

Nesanice udružene s drugim poremećajima spavanja pojavljuju se zajedno s drugim poremećajima spavanja ili poremećajima koji se javljaju tijekom spavanja. To mogu biti:apneja u spavanju i sindrom nemirnih nogu.


Apneja u spavanju (engl. sleep apnea) prestanak je disanja dulji od 10 sekunda (ako je prestanak disanja kraći od 10 sekunda riječ je o hipopneji). Može biti opstruktivna, centralna ili mješovita.


Opstruktivni apneički sindrom (engl. obstructive sleep apnea syndrome – OSAS) najčešći je apneički poremećaj. Obično se javlja u muškaraca, u pretilih (s većim opsegom vrata), sa suženjem dišnog puta (što izaziva hrkanje), u starijoj životnoj dobi.

Sindrom nemirnih nogu (engl. restless legs syndrome –RLS) ili Wittmaack-Ekbomov sindrom potreba je za pokretanjem nogu koju bolesnik ne može kontrolirati. To su mali pokreti, koji se javljaju u svim položajima, a prate ih grčevi u listovima. Potreba za tim pokretima pojačava se navečer, što otežava uspavljivanje. Ovo stanje DSM-5 svrstava u parasomnije. Sindrom nemirnih nogu treba razlikovati od akatizije, psihotične uzbuđenosti, konverzivnih i apstinencijskih simptoma, ali i od periodičnih pokreta nogu.

Periodični pokreti nogu (engl. periodic leg movement –PLM) obuhvaćaju pojedinačne pokrete nogu većih amplituda. Javljaju se samostalno ili kao simptom nekih tjelesnih bolesti (npr., oštećenja bubrega).

[ray of light]

Neorganska pospanost
Neorganska pospanost ili hipersomnija (grč. hypersomnia) (F51.1) produljeno je spavanje uz pretjeranu pospanost preko dana. To je stanje u kojem kada osobu probudimo nakon duljega neprekidnog spavanja, ona kaže da želi spavati i dalje.

Epidemiologija
Epidemiologija hipersomnije praktički je nepoznata, ali se javlja rjeđe od insomnije.

Etiologija
Pretjeranu pospanost mogu uzrokovati drugi poremećaji spavanja. Npr., nesanica koja traje nekoliko dana posljedično će dovesti do dugotrajnog spavanja (to je tzv. rebound fenomen). Različiti lijekovi (prije svega hipnotici, anksiolitici i antipsihotici), intoksikacije, tjelesne i psihijatrijske bolesti također mogu uzrokovati hipersomniju.

[ray of light]

Osobe s hipersomnijom spavaju dulje od 10 sati te se bude s osjećajem umora, a to stanje traje najmanje mjesec dana. Hipersomnija se javlja kao situacijska, u tjelesnim i psihijatrijskim bolestima, kao nuspojava nekih lijekova, dok kao samostalni entitet dolazi u dva oblika: idiopatska i periodična hipersomnija.

Idiopatska(primarna) hipersomnija produljenje je noćnog sna uz dnevnu pospanost. Ovu hipersomniju treba razlikovati od narkolepsije.

To je rijetka bolest (učestalost je oko 0,05%) u kojoj se pospanost pojavljuje u obliku napadaja spavanja.

Narkolepsija se obično pojavljuje u mlađoj životnoj dobi, bez spolnih razlika. Potreba za spavanjem (u obliku napadaja spavanja) javlja se tijekom monotonih radnja (čitanje, gledanje televizije), ali i za vrijeme složenih radnja (pisanje, vožnja).

Uz napadaje spavanja pojavljuju se i katapleksija (trenutačna slabost mišićnog tonusa), paraliza spavanja (osjećaj potpune oduzetosti tijekom noćnih buđenja) i hipnagogne halucinacije. Oko 10% bolesnika s narkolepsijom ima sva četiri simptoma.

[ray of light]

Periodična(povremena, rekurentna) hipersomnija (poznata i kao Kleine-Levinov sindrom) stanje je u kojem se pretjerana pospanost javlja u epizodama (koje traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana). Epizode prate pojačani ték i povišen seksualni nagon. Najčešće se javlja u mlađih muškaraca.

Hodanje u spavanju
Hodanje u spavanju (somnambulizam, mjesečarenje) (F51.3) stanje je promijenjene svijesti (između budnosti i spavanja), dok je motorika „uključena“ kao u budnom stanju.

Epidemiologija
Pojavljuje se u dječjoj dobi, češće u dječaka. Do 15% djece može povremeno imati ovakva stanja (9). Postoji obiteljska sklonost javljanju tog poremećaja.

Etiologija
Etiologija ove parasomnije nepoznata je.

Klinička slika
Hodanje u spavanju kratko je i djelomično buđenje s očuvanim automatizmom motorike. Traje do 30 minuta, osoba se digne iz kreveta, može napraviti nekoliko koraka, većinom uspijeva izbjeći zapreke na svojem putu. Svijest je pomućena, a poslije se javlja amnezija za to razdoblje. Jak umor ili neprospavana noć mogu potaknuti ovakve epizode.

Prognoza je većinom dobra, smetnje obično nestaju nakon adolescencije.

Noćni strah
Noćni strah (lat. pavor nocturnus) (F51.4) iznenadno je buđenje u prvoj polovini (ili prvoj trećini) spavanja, praćeno jakim strahom.

Epidemiologija
Najčešće započinje u djetinjstvu pa se povlači ili zadržava do odrasle dobi. Rjeđe se prvi put javlja u odrasloj dobi. Noćni se strah javlja u 3 – 6% djece i 1% odraslih (9).

Etiologija
Noćni strah mogu izazvati umor, neprospavana noć, povišena tjelesna temperatura, konzumacija alkohola, neki lijekovi (depresori SŽS-a).

Klinička slika
Osoba se budi iz dubokih non-REM-faza spavanja. Prisutni su znakovi vegetativne podraženosti (ubrzani rad srca, ubrzano disanje, pojačano znojenje, drhtanje). Mogu se javiti krik, plač, ustajanje, hodanje. Svijest na početku nije potpuno bistra, ali brzo dolazi do pune jasnoće svijesti. Obično se za to razdoblje javlja potpuna ili djelomična amnezija. Osoba s ovim poremećajem često bdije i izbjegava ići spavati.

Noćna mora
Noćna mora (F51.5) jest buđenje u drugoj polovini spavanja, vezano za REM-fazu.

Epidemiologija
Noćne more javljaju se tijekom cijelog života, a najčešće u djetinjstvu (do 50% djece u dobi do 6 godina ima noćne more). Odrastanjem se njihova učestalost smanjuje. U oko 1% odraslih noćne se more javljaju jedanput ili više puta na tjedan. Oko 50% svih noćnih mora zaseban je entitet, a 50% ih je simptom drugih poremećaja (poremećaji raspoloženja, PTSP) (9).

Klinička slika
Osoba uz intenzivan strah i vegetativne simptome iznosi i neugodne („ružne“) sadržaje sna. Ti su sadržaji zastrašujući pa osoba teško nastavlja spavanje. Za razliku od noćnog straha, vrištanje, plač i trzaji tijela su rjeđi.

Noćno mokrenje
Noćno mokrenje (grč. enuresis; lat. nocturna) nekontrolirano je mokrenje koje se javlja u vrijeme dubokih faza spavanja i njihova prijelaza u plitke faze.

Epidemiologija
Procjenjuje se da 7% dječaka i 3% djevojčica u dobi od 5 godina ima neki oblik enureze, a u dobi od 10 godina enurezu ima 3% dječaka i 2% djevojčica (9).

[ray of light]

Liječenje poremećaja spavanja

Liječenje poremećaja spavanja kompleksno je i sastoji se od higijene spavanja, psihoterapijskih metoda, psihofarmakoterapije i ostalih postupaka (10).


Higijena spavanja jest skup mjera i postupaka koji se provodi radi lakšeg usnivanja, dužeg prosnivanja i jutarnjeg osjećaja naspavanosti. Ti su se postupci pokazali učinkovitima osobito u tretmanu idiopatskih nesanica.

Higijena spavanja uključuje odlazak na spavanje u isto vrijeme, način prehrane, izbjegavanje obilnoga večernjeg obroka, alkohola, kofeina, nikotina, umjerenu tjelesnu aktivnost prije odlaska na spavanje, spavanje samo u spavaćoj sobi i upotrebu te sobe samo za spavanje, temperaturu i vlažnost zraka, pravila koja se odnose na postelju (podnicu, madrac) i sl.

Uočeno je da kvaliteta spavanja kod dijela ljudi ovisi i o smještaju postelje s obzirom na strane svijeta. Tako neki izvještavaju da je za Sjevernu hemisferu najbolji položaj sjever-jug (pri čemu je uzglavlje na sjeveru).

[ray of light]

Psihoterapijske metode koje se najviše rabe za poremećaje spavanja jesu:

suportivna psihoterapija,
tehnike relaksacije,
kognitivno-bihevioralna terapija,
autogeni trening,
hipnoza (11).

Psihofarmaci koji se rabe u tretmanu nesanice jesu hipnotici. Oni olakšavaju uspavljivanje i omogućuju spavanje. To su prije svega:

barbiturati,
glutetimid,
kloral-hidrat,
benzodiazepini
i nebenzodiazepinski lijekovi
te melatonin (12).

Kao hipnotici primjenjuju se i drugi lijekovi sa sedirajućim djelovanjem, antidepresivi (inhibitori ponovne pohrane serotonina, triciklički antidepresivi),

antipsihotici (većinom noviji, atipični antipsihotici),

neki antiepileptici te

različiti biljni pripravci.


Mehanizam djelovanja hipnotika modulacija je i pojačanje GABAergičkog sustava, blokada histaminskih H1-receptora, stimulacija melatoninskih receptora te blokada serotoninskih (5-HT2A) i oreksinskih (hipokretinskih) receptora (12).

Klasifikacija hipnotika slijedi njihov osnovni mehanizam djelovanja.

GABAergički hipnotici subenzodiazepinski i nebenzodiazepinski lijekovi.

Benzodiazepini su puni agonisti GABA-A benzodiazepinskih receptora

flurazepam,
nitrazepam,
midazolam,
oksazepam,
lorazepam,
triazolam.

Nebenzodiazepini (tzv. Z-hipnotici) parcijalni su agonisti ovih receptora

zolpidem,
zaleplon,
zopiklon.

Melatoninski hipnotici jesu melatonin (koji dolazi u oblicima s momentanim i produljenim oslobađanjem), ramelteon, taksimelteon.

Serotoninski hipnotici jesu antidepresivi koji pokazuju sedirajući učinak:

trazodon,
doksepin,
mirtazapin,
amitriptilin,
paroksetin

Od atipičnih antipsihotika najizraženije hipnotsko djelovanje imaju

kvetiapin
olanzapin

a od tipičnih

promazin

Antiepileptici s hipnotskim učinkom jesu

gabapentin,

tiagabid,

topiramat

Antihistaminici

difenilhidramin,
dimenhidrinat

rabe se kao alternativni ili adjuvantni hipnotici (12).

Biljni preparati, kao što su oni na bazi valerijane (katkad u kombinaciji s ekstraktom hmelja), pokazali su se učinkovitima u nekim oblicima poremećaja spavanja.

Svi hipnotici trebali bi se rabiti u ograničenu trajanju ili intermitentno.

Za liječenje sindroma nemirnih nogu i periodičnih pokreta nogu paralelno s benzodiazepinima rabe se dopaminergički agonisti (pramipeksol, pergolid, ropinirol). Kod narkolepsije se primjenjuju metilfenidat, modafinil i deksamfetamin, a za simptom katapleksije triciklički antidepresivi (amitriptilin) te serotoninergički antidepresivi (fluoksetin) (3).

Ostali oblici liječenja obuhvaćaju različite postupke.

Kod apneje u spavanju dolaze u obzir operativni postupci (uklanjanje limfatičnog tkiva u dišnom putu, ispravljanje devijacija nosnog septuma i sl.) te primjena aparata koji omogućuje ravnomjerno upuhivanje zraka (engl. continuous positive airway pressure – CPAP).

Kod centralne apneje rabe se lijekovi koji stimuliraju ventilaciju (acetalomid i teofilin) (3).

[ray of light]

Literatura:

Begić D. Poremećaji spavanja. U: Begić D, Jukić V, Medved V (ur.). Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2015.

Hodoba D. Poremećaji spavanja i budnosti. U: Frančišković T, Moro Lj. (ur.). Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.

American Academy of Sleep Medicine. International classification of Sleep Disorders, 3. izd. Darien, IL: American Academy of Sleep Medicine, 2014.

Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, 10. revizija. Zagreb: Medicinska naklada, 1994.

Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. DSM-5. Washington, DC: American Psychiatric Publishing, 2013.

Rosenberg CE. Insomnia and circadian rhythm disorders. U: Evans RW (ur.). Saunders Manual of Neurologic Practice. Philadelphia: Saunders, 2003.

Hodoba D. Živeti s prižgano lučjo. Zagreb: Pliva, 2005.

Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2016.

Morin AK. Strategies for Treating Chronic Insomnia. Am J Manag Care 2006;12:230–44.

Pigeon WR. Diagnosis,
prevalence, pathways, consequences and treatment of insomnia. Indian J Med Res 2010;131:321–32.

Jakovljević M. Kreativna psihofarmakoterapija. Zagreb: Pro Mente, Laser plus, 2016.

Moore CA, Williams RL, Hirshkowitz M. Sleep Disorders. U: Sadock BK, Sadock VA (ur.). Comprehensive Textbook of Psychiatry. Philadelphia: LWW, 2000.

Medicus 2017;26(2) u tisku

[frozensun]

ray of light,šta kada je sve isprobano od navedenog i nije pokazalo rezultata?
Prema ovome ja imam idiopatsku nesanicu,nepoznatog uzroka iako mi se vodi dijagnoza poremećaj ritma spavanja i budnosti G47.2.
Ja pijem Cerson 7.5 mg dozu koja mi da nekih 6 sati sna,ako se to može uopšte nazvati snom.
Naime prinuđen sam da radim u smjenama,iako smatram da to nije razlog mojoj nesanici jer sam bio preko godinu dana na bolovanju,i tad nisam mogao usniti.Znam da ne bih smio raditi u smjenama ali meni je ili posao ili otkaz.

[ray of light]

frozensun kaže:

ray of light,šta kada je sve isprobano od navedenog i nije pokazalo rezultata?
Prema ovome ja imam idiopatsku nesanicu,nepoznatog uzroka iako mi se vodi dijagnoza poremećaj ritma spavanja i budnosti G47.2.
Ja pijem Cerson 7.5 mg dozu koja mi da nekih 6 sati sna,ako se to može uopšte nazvati snom.
Naime prinuđen sam da radim u smjenama,iako smatram da to nije razlog mojoj nesanici jer sam bio preko godinu dana na bolovanju,i tad nisam mogao usniti.Znam da ne bih smio raditi u smjenama ali meni je ili posao ili otkaz.

ti NE ŽELIŠ uzimati antipsihotik koji bi ti pomogao, onda se, dragi moj, pati, kaj ću ti ja ili bilo ko drugi

[frozensun]

Pa pio sam ja olanzapin za nesanicu 6 mjeseci i prestao je djelovati.kvetiapin mi ne odgovara imam derealizaciju od njega.za ostale antipsihotike ne znam nisam probao ali svi su jaci.drugim rijecima nisam funkcionalan na poslu onda jer sediraju i preko dana.

[frozensun]

ray of light kaže:

tegretol je majka za spavanje, polako te uvodi u san tako da djeluje gotovo prirodno, ne boj se njega...a s velafaxom vidi, on zna jako razdrmati spavanje...nadam se da ti ga dr postepeno uvodi, a ne odmah punu dozu...

Koja doza je za san?
Da ga trazim u apoteci.

[8472]

frozensun kaže:

Koja doza je za san?
Da ga trazim u apoteci.

Moš se sexat ali to ti neće radit i opet ćeš se raspast nakon nekog vremena.
Ovi psihofarmaci rade ciljano periodično, znači u određenom vremenskom periodu po određenim pravilima.

Velafax je super ad ali je dizalica, čupa te van iz depre i daje ti elana.
Ali radi polako, treba dosta vremena da ga se nakupi u mozgu da počne kvalitetno raditi. I onda i djeluje polagano i dugo ali zahtjeva uredan dosljedan ritam korištenja.

Pije se isključivo u jutro jer razbuđuje, premda neki šrinkovi daju naveče pa se čude da im pacijenti ne spavaju.
Zato je u tvom slučaju gdje nemaš dugi kontinuitet spavanja/budnosti upitni kako će taj preces funkcionirati.
Jer ne možeš piti velafax malo ujutro malo naveče i nemat kaos u tijelu nakon nekog vremena, pogotovo jer si bio budan kad si bio umoran, a od kemije u tjelu nemoš zaspat u jutro jer ti je tada tajming da ga popiješ.

Zato mislim da ti to sa velafaxom neće funkcionirati.
Pitaj za neki ad koji opušta, ali opet je pitanje koliko će te sedirati.

Tegretol se isto pije naveče uoči spavanja. A tijelo traži uredan bioritam.
Ako ti 3 dana piješ naveče tabletu da zaspiš, nema šanse da četvrti dan nakon noćne zaspiš u 10 u jutro i odspavaš kvalitetnih 6-8 sati. Nemožeš jer ti je bioritam sjeban.
Onda ostaneš budan više od 24h u komadu i naveče si lud. Nema nijedne tablete koja bi ti uspjela umiriti organizam, pogotovo nakon toliko godina kaosa.

Tebi je generalno sjeban bioritam, i molim one kojima nije da ne kontriraju, jer ti za razliku od drugih imaš pizdariju sa spavanjem.

Poanta je u ritmu koji mora biti dosljedan.
Tako djeluju tablete jer je to kemijski proces koji se odvija u tijelu i traži vremena za djelovanje.

Tablete ti neće pomoći ako im kršiš ritam djelovanja.

[frozensun]

Pa evo šta da radim??Šta je rješenje?Pazi otkaz if firme ne mogu dati,ostat ću bez posla jako dugo.Psihijatrima sam išao,oni smatraju kako mi ambulantno ne mogu pomoći,te da trebam leći u bolnicu.Ja to ne želim iz razloga što su me kljukali tabletama zadnji put i do 15 dnevno,nisam bio u stanju sam se ni tuširati.Bilo je tu svega,leponex,q-pin,cerson,escitalpram,alprazolam,lamictal..i više se ne sjećam.
Ja sam sinoć izašao iz noćne smjene i opet nisam spavao iako sam imao priliku a ni jutros evo.To je 48 sati bez sna.
Moram da te napomenem,ako mi i jeste sje...n biološki ritam kako da se nije vratio u normalu nakon godinu dana i 3 mjeseca bolovanja?
Zato smatram a možda grešim da davanje otkaza nije rješenje.
Tada sam išao na psihoterapije.
Meni je problem usnivanje,ja naprosto ne mogu da zaspim.U cijelih ove 2.5 godine možda sam svega zaspao 2x prirodno bez ičega.
Najparadoksalnije od toga je da je tijelo i mozak umoran ali ja ne mogu zaspati.
Od lijekova sam gutao stvarno svašta,trenutno uzimam Cerson ali znam da će izgubiti djelovanje i onda sam u problemu.
Predložen mi je Leponex od jednog psihijatra ali ja sam ga odbio zbog brdo nus pojava.
Kod kuće imam i Prazine,mislim da ću ga večeras popiti,iako me ošamuti sutradan ali nemam izbora.Doza 50 mg.
Nozinan isto imam ali sjećam se jednom kad sam popio 1/4 od 25 mg nisam bio dobro sutradan cijeli dan.
Pre nekih 15 dana sam dobio inekciju Largactila od 50 ml ali uopšte me nije oborilo u san.Samo me toliko ošamutilo da nisam znao za sebe.
Mirtazapin/remeron ne pomaže,pomagao je nekih 2 mjeseca i prestao.Najduže što sam pio je zalasta došao sam mislim od 2.5 mg do 15 mg i više me nije moglo uspavati.
Q-pin mi ne odgovara od njega sam kao pijan i imam derealizaciju čak i na najmanjoj dozi.
Ne mogu više da se patim,plačem svaki dan,jer niko ne može mi pomoći.
Zato bih volio probati taj tegretol ako pomaže i u kojoj dozi?

[khari]

frozensun kaže:

Pa evo šta da radim??Šta je rješenje?Pazi otkaz if firme ne mogu dati,ostat ću bez posla jako dugo.Psihijatrima sam išao,oni smatraju kako mi ambulantno ne mogu pomoći,te da trebam leći u bolnicu.Ja to ne želim iz razloga što su me kljukali tabletama zadnji put i do 15 dnevno,nisam bio u stanju sam se ni tuširati.Bilo je tu svega,leponex,q-pin,cerson,escitalpram,alprazolam,lamictal..i više se ne sjećam.
Ja sam sinoć izašao iz noćne smjene i opet nisam spavao iako sam imao priliku a ni jutros evo.To je 48 sati bez sna.
Moram da te napomenem,ako mi i jeste sje...n biološki ritam kako da se nije vratio u normalu nakon godinu dana i 3 mjeseca bolovanja?
Zato smatram a možda grešim da davanje otkaza nije rješenje.
Tada sam išao na psihoterapije.
Meni je problem usnivanje,ja naprosto ne mogu da zaspim.U cijelih ove 2.5 godine možda sam svega zaspao 2x prirodno bez ičega.
Najparadoksalnije od toga je da je tijelo i mozak umoran ali ja ne mogu zaspati.
Od lijekova sam gutao stvarno svašta,trenutno uzimam Cerson ali znam da će izgubiti djelovanje i onda sam u problemu.
Predložen mi je Leponex od jednog psihijatra ali ja sam ga odbio zbog brdo nus pojava.
Kod kuće imam i Prazine,mislim da ću ga večeras popiti,iako me ošamuti sutradan ali nemam izbora.Doza 50 mg.
Nozinan isto imam ali sjećam se jednom kad sam popio 1/4 od 25 mg nisam bio dobro sutradan cijeli dan.
Pre nekih 15 dana sam dobio inekciju Largactila od 50 ml ali uopšte me nije oborilo u san.Samo me toliko ošamutilo da nisam znao za sebe.
Mirtazapin/remeron ne pomaže,pomagao je nekih 2 mjeseca i prestao.Najduže što sam pio je zalasta došao sam mislim od 2.5 mg do 15 mg i više me nije moglo uspavati.
Q-pin mi ne odgovara od njega sam kao pijan i imam derealizaciju čak i na najmanjoj dozi.
Ne mogu više da se patim,plačem svaki dan,jer niko ne može mi pomoći.
Zato bih volio probati taj tegretol ako pomaže i u kojoj dozi?

...sa mnom su se igrali i eksepirimentirali sve dok ih nisam sve poslao k vragu i njihove tablete kojima nas drogiraju, stakori i gmazovi, nisu vrijedni postovanja, zali boze vremena, samo odradjivanje norme i forme...svako mora sam naci nacin da se krpa i prezivi. ali ne i izljeci. samo prezivljavanje prika moj. ja vec od 2003 tako.

[frozensun]

Čekaj,pa ti ne spavaš od 2003??Kako uopšte funkcioniraš preko dana?Kakav ideš na posao?
Ja sam proglašen invalidom druge kategorije.

[khari]

frozensun kaže:

Čekaj,pa ti ne spavaš od 2003??Kako uopšte funkcioniraš preko dana?Kakav ideš na posao?
Ja sam proglašen invalidom druge kategorije.

ja sam cudo prijatelju moj.
uistinu dugaaa, duga prica....
I tanka nit dijeli genijalca od ludjaka.

[frozensun]

Pa šta da radim?Evo ja sam se uplašio i isprepadan sam da ću na kraju morati da pijem Leponex za nesanicu.A to ne želim.