Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 27.07.2017., 16:18   #81
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Ovo sad što slijedi izgleda zanimljivije, pa ću se javiti kad pročitam poglavlje do kraja.
Malo sam se zaletio.

Navodi preduvjete za socijalizam, "u idealnom slučaju": "stručan, obrazovan, politički sofisticiran narod, prosperitetne civilne institucije, dobro razvijenu tehnologiju, prosvijećenu liberalnu tradiciju i naviknutost na demokraciju". (str. 28.) Dakle, kad bi u takvoj zemlji došlo do socijalističke revolucije, tad bi to bilo u skladu s Marxom, i tad bi ta revolucija uspjela. Ali, kome treba socijalizam i revolucija ako je to sve već prethodno ostvareno? To je stvarno neka meni nezamislivo daleka budućnost u kojoj bi ljudi koji imaju sve navedeno bili spremni to riskirati i ići u revoluciju. Meni se čini da bi za sad svi narodi na Zemlji bili zadovoljni s navedenim.

Na str. 29. navodi kako je čak i Lenjin znao, kad se revolucija iz Rusije nije proširila na Njemačku, "da se njihova vlastita revolucija nalazi u škripcu". Dakle, najkasnije 1919. cijeli projekt socijalističkih revolucija je bio osuđen na neuspjeh, jer se revolucija nije proširila na razvijene zemlje. Sve socijalističke revolucije u nedovoljno razvijenim zemljama su bile unaprijed osuđene na propast. Pa zašto Lenjin nije odustao? Zašto nije odustao Tito, Castro, Chavez, Mao, Pol Pot, itd. itd. Sve to je bilo, i po marksizmu (ako je Eagleton u pravu) unaprijed osuđeno na propast. Čemu svo to suludo klanje, uz Marxove slike i "komunističke" partije, ako je sve unaprijed bilo osuđeno na propast? I zašto Eagleton ipak pokušava prikazati te režime kao ne-baš-toliko-loše, ako su svi od početka bili besmisleni?

I zašto, kad je taj socijalizam izvezen u razvijene kapitalističke zemlje poput Njemačke i Čehoslovačke, zašto rezultat nije bio ništa bolji?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 16:22   #82
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Možeš li se sjetiti neke kapitalističke zemlje koja nije vršila represiju kroz gulage ili na neki drugi način? Je li bilo gulaga u Jugoslaviji, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, DDR-u? Što je gulag? Zatvor? Neki posebni zatvor?
Mislim na zatvor u koji se masovno trpaju politički protivnici. U Jugoslaviji je bio Goli otok. Idem guglati za ostale tri zemlje.

Edit:

There were several camps outside the Soviet Union, in Czechoslovakia, Hungary, Poland, and Mongolia, which were under the direct control of the Gulag. https://en.wikipedia.org/wiki/Gulag

Edit 2: Like many of the 250,000 political prisoners held in East German jails ... http://www.spiegel.de/international/...-a-623008.html
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 16:22   #83
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Gdje, to pitam. Dvije zemlje.
Pa u kojima ih je bilo pobogu? U većini ih nije bilo. Koja je uopće definicija gulaga? To sam već pitao. Je li to zatvor? Logor? U kojoj kapitalističkoj zemlji onda nije bilo gulaga? Je li ono što SAD drži u Guantanamu gulag?
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 16:24   #84
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Da, zatvor u koji se masovno trpaju politički protivnici. U Jugoslaviji je bio Goli otok. Idem guglati za ostale tri zemlje.
Teško da su se na Goli otok "masovno trpali" politički protivnici.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 16:29   #85
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Pa u kojima ih je bilo pobogu? U većini ih nije bilo. Koja je uopće definicija gulaga? To sam već pitao. Je li to zatvor? Logor? U kojoj kapitalističkoj zemlji onda nije bilo gulaga? Je li ono što SAD drži u Guantanamu gulag?
Odgovorio sam ti, ima i edit s primjerima.

Guantanamo jest gulag u tom smislu. Ali ja sam naveo primjere Islanda i Finska, ne USA. Dakle, imamo barem dvije kapitalističke zemlje bez masovnog zatvaranja političkih protivnika - imamo li barem dvije socijalističke?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 16:31   #86
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Teško da su se na Goli otok "masovno trpali" politički protivnici.
"Prema procjenama na Golom otoku je bilo između 16 i 32 tisuće logoraša..." https://hr.wikipedia.org/wiki/Politi...ogor_Goli_otok

Koliko ima političkih zatvorenika na Islandu i u Finskoj?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 16:32   #87
Ok, ajmo ovako, zbog cega je vecina komunistickih instalacija bila diktatorska umjesto demokratska?

Ja zapravo uopce ne vidim kako je to demokracija nekompatibilna s komunizmom, no u praksi su soc. komunisticke zemlje gotovo uvijek bile u teskom raskoraku s demokratskim uzusima.

Da su kojem slucajem soc. komunisticke zemlje demokratski mijenjale vlade po principu vecine kapitalistickih demokracija, vjerujem da bi komunizam puno bolje prosao, historijski.

Gulagi i goli otoci i slicno su postojali u principu radi nedemokratske prakse soc. komunistickih drzava. Ja zapravo ne mislim da je ta nedemokratska praksa nuzna komunizmu, ali eto, valjda su instalateri komunizma u sustini despoti koji se nisu u stanju odreci vlasti jednom kad dodju na nju?
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 17:13   #88
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ok, ajmo ovako, zbog cega je vecina komunistickih instalacija bila diktatorska umjesto demokratska?

Ja zapravo uopce ne vidim kako je to demokracija nekompatibilna s komunizmom, no u praksi su soc. komunisticke zemlje gotovo uvijek bile u teskom raskoraku s demokratskim uzusima.

Da su kojem slucajem soc. komunisticke zemlje demokratski mijenjale vlade po principu vecine kapitalistickih demokracija, vjerujem da bi komunizam puno bolje prosao, historijski.
Komunistička instalacija u malom gradiću može i ne mora biti diktatorska... kako broj stanovnika u političkoj zajednici raste, više nego proporcionalno se povećava vjerojatnost nedemokratske prakse, jer nije moguća reprezentativna već baš neki oblik direktne demokracije.
A ti oblici baš ne funkcioniraju u velikim političkim zajednicama, mislim da je jasno zbog čega.

Quote:
Gulagi i goli otoci i slicno su postojali u principu radi nedemokratske prakse soc. komunistickih drzava. Ja zapravo ne mislim da je ta nedemokratska praksa nuzna komunizmu, ali eto, valjda su instalateri komunizma u sustini despoti koji se nisu u stanju odreci vlasti jednom kad dodju na nju?
Praksa je pokazala kako se neizbježnom negativnom selekcijom, upravo najbrutalniji despoti brzo pojave na vrhu.
Protuteža autoritarnoj državnoj strukturi može biti natjecanje (ali i suradnja) među članovima elite na ekonomskom području, upravo to je jedna od bitnih funkcija slobode poduzetništva.

Ako toga nema, ostaje samo sloboda organiziranja pučeva i protupučeva, tj. krvava borba za vlast.

Zbog navedenog, ne razumijem opsesiju sa uspostavom socijalizma na cijelom svijetu ili nikako drugačije... kako ?

Raznih malih zajednica koje eksperimentiraju sa nekom formom zajedničkog vlasništva i upravljanja bilo je u povijesti, a ima ih i danas... naravno da se pojavljuju, traju neko vrijeme i nestaju.
Svejedno, po meni se ne radi o "vječnom ponavljanju istog", nekakav trend skupljanja znanja o samoorganiziranju postoji.

Osim toga, principom dobrovoljnog sudjelovanja u takvim zajednicama izbjegavaju se mnogi problemi.

Razvijaju se i tehnologije za koje nije nužna primjena "na velikoj skali", ogromna infrastruktura, itd., koje se odlično mogu primijeniti na lokalnoj razini.
Takve bi zajednice bile u mogućnosti podešavati svoju uključenost u globalni sustav onoliko koliko im odgovara.

Marx je bio ipak čovjek svog vremena, također, previše ga se spominje izolirano, odlično je analizirao mnoge mane tadašnjeg kapitalizma, ali kao kreatora gotovih nacrta "neizbježnih utopija" ne treba ga prihvaćati.

Zadnje uređivanje cestar : 27.07.2017. at 17:28.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 17:37   #89
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Komunistička instalacija u malom gradiću može i ne mora biti diktatorska...
Ma jasno, ja sam mislio na soc. kom drzave.

Quote:
kako broj stanovnika u političkoj zajednici raste, više nego proporcionalno se povećava vjerojatnost nedemokratske prakse, jer nije moguća reprezentativna već baš neki oblik direktne demokracije.
A ti oblici baš ne funkcioniraju u velikim političkim zajednicama, mislim da je jasno zbog čega.
U jednoj mjeri je jasno, no tipicne soc. kom. drzave zapravo nisu ni pokusavale demokraciju, to je zanimljivo

Da su umjesto politicke represije i golih otoka omogucile pravu demokraciju, slobodu govora i novinarstva, visestranacje i zbiljske promjene vlasti mozda ne bi zavrsile u ropotarnici povijesti?

Ne vidim zasto bi to bilo nekompatibilno s komunistickom drzavom? Komunisticke (i demokratske) uzuse uvalis u ustav, i dalje picis demokratski kao i svaka druga kapitalisticka drzava. Izabrana vlada je obavezna stovati komunisticki ustav a dalje unutar toga radi sta moze da bude ponovno izabrana.

Ovo ostalo sto kazes uglavnom vec znas da se slazem
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 17:54   #90
Došao sam i do ovoga, to bi trebalo biti ono zanimljivije što najavih:

Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
U drugom poglavlju Eagleton spominje tzv. tržišni socijalizam u kojem bi sredstva za proizvodnju bila u društvenom vlasništvu, ali bi se istodobno samoupravne kooperative međusobno natjecale na tržištu. Na razini pojedinačnih poduzeća kooperacija bi osigurala povećanu efikasnost, budući da ima dokaza kako su te kooperative gotovo uvijek barem jednako efikasne kao i kapitalistička poduzeća, a često su i efikasnije.
Meni je nejasno zašto na tržištu ne bi istodobno postojale samoupravne kooperative zajedno s drugim oblicima vlasništva. Neka se ljudi slobodno udružuju, ako hoće; neka se dogovaraju o najamnom radu, ako hoće; neka rade sami za sebe samoga, ako hoće, itd. Ne znam zašto bi sve firme trebale biti samoupravne kooperative.
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Neki marksisti govore o ekonomiji koje ne bi bila niti centralno planirana niti tržišna. Prema tom modelu, resursi bi se raspodjeljivali putem pregovora između proizvođača, potrošača, ekologa i drugih zainteresiranih strana. To bi se odvijalo preko demokratki izabranih lokalnih vijeća, a vlast bi išla odozdo prema gore...Na ovaj način bi društvene potrebe, a ne profit, određivale što bi se i kako proizvodilo. To je tzv. participatorna ekonomija.
U vezi ove planske ekonomije, ali ne centralno planske, tu sam skeptičan - kad vidim, vjerovat ću. Za sad mi je ovo puno razumnije:

To labour the point, today in London roughly 10 million people ate lunch. Working out just how much of each type of food to have available in the right places at the right time to ensure that this happened was a problem of mind-boggling complexity, made all the harder by the fact people made up their mind what to eat mostly at the last minute.

Who was in charge of this astonishing feat? Who is London’s lunch commissioner and why does he get so little credit? Why is this system not subsidised? How can it be so lightly regulated?
(isto)

Kad vidim da planiranje može postići isto to što postiže tržište, onda ću razmišljati o tome.
Quote:
U okviru nje bi bila moguća i miješana socijalistička ekonomija: stvari koje su od vitalne važnosti za društvo (hrana, zdravlje, lijekovi, obrazovanje, transport, energija, banke, mediji, itd) bile bi pod demokratskom javnom kontrolom, budući da inače oni koji njima upravljaju pokazuju tendenciju da se ponašaju antisocijalno kad namirišu šansu za povećanje profita. Manje društveno važne stvari (roba široke potrošnje, luksuzna roba...) bile bi prepuštene djelovanju tržišta.
Pa sve treba biti pod demokratskom javnom kontrolom - demokratska javna kontrola donosi zakone koji ograničavaju i privatne firme. Ako javnost demokratski zaključi da se neke privatne firme ponašaju antisocijalno, tada donosi zakone koji to sprečavaju. Nije potrebno vlasništvo nad firmama da bi postojala demokratska javna kontrola.

Zadnje uređivanje nitko drugi : 27.07.2017. at 18:06.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 17:57   #91
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ma jasno, ja sam mislio na soc. kom drzave.



U jednoj mjeri je jasno, no tipicne soc. kom. drzave zapravo nisu ni pokusavale demokraciju, to je zanimljivo

Da su umjesto politicke represije i golih otoka omogucile pravu demokraciju, slobodu govora i novinarstva, visestranacje i zbiljske promjene vlasti mozda ne bi zavrsile u ropotarnici povijesti?

Ne vidim zasto bi to bilo nekompatibilno s komunistickom drzavom? Komunisticke (i demokratske) uzuse uvalis u ustav, i dalje picis demokratski kao i svaka druga kapitalisticka drzava. Izabrana vlada je obavezna stovati komunisticki ustav a dalje unutar toga radi sta moze da bude ponovno izabrana.

Ovo ostalo sto kazes uglavnom vec znas da se slazem
Ne možeš miroljubivo eksproprirati privatno vlasništvo, za početak.

Činjenica je kako je na samom početku u zemljama realnog socijalizma (a i na samom kraju) postojalo nekakvo višestranačje, ograničena sloboda političkog organiziranja, itd.
Međutim, iz nekih dubljih razloga to ne funkcionira. Liberalna demokracija može uspjevati u nekim kapitalističkim državama, ali u socijalističkim ne.

Prevelika moć države ju ubija... a i prevladavajući tradicionalni odnosi u društvu.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 18:31   #92
Quote:
addx kaže: Pogledaj post

U jednoj mjeri je jasno, no tipicne soc. kom. drzave zapravo nisu ni pokusavale demokraciju, to je zanimljivo
U stvari jesu. I to upravo ovdje u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji. Možda su i drugdje, ali tome nisam bila svjedok pa ne bi pisala.

Naime, demokracija u Hrvatsku i Jugoslaviju uvedena je dok su SFR Jugoslavija i SR Hrvatska bile - socijalističke.

Prva stranka, bila je to HSLS, bila je osnovana 1989. Ne znam niti mi se da tražiti do kada je *trajao* socijalizam u SR Hrvatskoj, ali možemo reći da je barem godinu dana ako ne i duže SR Hrvatska bila socijalistička i demokratska.

Ne znam ni kojim su se to referendumom Hrvati odlučili za kapitalizam ....., pretvorbu i privatizaciju i sve ono što je slijedilo.....
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 19:27   #93
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post

Ne možeš miroljubivo eksproprirati privatno vlasništvo, za početak.
Ali zato možeš radničko vlasništvo.

Vidljivo u SR Hrvatskoj. 1991. i kasnije ekspropirano je vlasništvo radnika, pretvorbom ga je uzela država i zatim privatizacijom prodavala kome je htjela za koliko je htjela.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 19:28   #94
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
U stvari jesu. I to upravo ovdje u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji. Možda su i drugdje, ali tome nisam bila svjedok pa ne bi pisala.

Naime, demokracija u Hrvatsku i Jugoslaviju uvedena je dok su SFR Jugoslavija i SR Hrvatska bile - socijalističke.

Prva stranka, bila je to HSLS, bila je osnovana 1989. Ne znam niti mi se da tražiti do kada je *trajao* socijalizam u SR Hrvatskoj, ali možemo reći da je barem godinu dana ako ne i duže SR Hrvatska bila socijalistička i demokratska.
To uvodjenje demokracije pred raspad juge da bi se nesto spasilo ocito je samo ubrzalo raspad, ne znam sta bi mogli drugo zakljuciti iz toga.

Nego zasto Jugoslavija nije uvela postenu demokraciju kad je bila jaca? Tito je mogao odstupiti i pustiti nekog drugog, tu bi pokazao dobar primjer, da mu je zbilja stalo do drzave i drustva a ne da mu je drzava tek megalomanska igrackica koju ne misli pustiti do smrti. Pa makar i upravljao iz sjene, bitno je utabati put za buduce tranzicije vlasti pa makar i prividom.

Kako je moguce da je skoro svaki vodja takvog "humanog pokreta" kao sto je komunisticka revolucija na kraju ispao smijesni megalomanski diktator? Smradu koji do smrti nije htio pustit vlast ne mogu nikako povjerovat da je IKADA bio motiviran bilo kakvim uzvisenim ciljem.

Pa valjda ako si vec osnovao drzavu, ako ti je draga, ako je volis, ulozio si trud u nju, ako si dobar covjek, pa onda ces se pobrinut da ta drzava, to dobro postoji NAKON tvoje smrti a ne tek DO tvoje smrti. A to znaci organizirati zdravu tranziciju vlasti, pustit konce u ruke "djeci" i opustiti se u starosti gledajuci svoju drzavu/dijete kako moze dalje sama bez tebe. Eto, to ti je skrivilo smrt jugoslavije, sto se to nije odigralo. Bas je za to kriv kapitalizam, a ne Titina megalomanija i cinjenica da je politicka krema jugoslavije i potom hrvatske bila i ostala sastavljena od smradova.

Mozes ti krivit kapitalizam i statijaznam za stanje u hrvatskoj, ali pretvorbu su obavili uglavnom bivsi komunisti, kao i nacionalizaciju prije toga. To njihovo mijenjanje kaputa je sasvim nebitno. Oni su naprosto smradovi koji su koristili narativ antifasizma i soc.komunizma za otimacinu a potom su koristili narativ domoljublja i pretvorbe za otimacinu, pa narativ ulaska u EU itd.

Ja te takve "revolucionare-otimace" vidim kao najgoru vrstu materijalista - ona koja ti je u stanju otet, pa i ubiti te da ne pricas o tome. To su neusporedivo veci smradovi od tamo nekog vlasnika firme koji potplacuje radnike. Zato sto je Jugoslavija a i nasljedno Hrvatska utemeljena na takvim smradovima, zato nam je tako.

Inace, dodao bi, komunisticka ideologija (cak i tu na forumu) je zapravo opsjednuta imovinom, ali u negativnom smislu - nitko ne smije imati vise inace je meta. Porijeklo imovine nije bitno.

Zadnje uređivanje addx : 27.07.2017. at 19:48.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 20:41   #95
Izvinite ako ulijećem bezveze, niti sam čitao cijeli topic, niti čitam ovu knjigu koju vi sad čitate. Ali sam primijetio nešto, pa me uhvatio poriv. Da napišem sljedeće.

Mnogi iz nekog razloga poistovjećuju kapitalizam s tržišnom ekonomijom. Ovo totalno ne kužim, ali mi ide na živce, pa bih htio one sposobne da nešto skuže potaknuti da skuže sljedeće:

Tržišna ekonomija je (promašena, ali svejedno) teorija, o ekonomskim interakcijama bazirana na ponudi i potražnji kao determinatorima cijene:
https://en.wikipedia.org/wiki/Market_economy

Radi se dakle, o nakakvom matematičkom uvjerenju, o modeliranju ili predodžbi svijeta na temelju analogije s nekakvim matematičkim modelom s kojim svijet doista može, ali i ne mora, funkcionirati u nekakvom doličju ili naličju.

Kapitalizam je pak nešto sasvim deseto:
https://en.wikipedia.org/wiki/Capitalism

Kapitalizam je ideologija, i također ekonomski sistem, baziran na privatnom vlasništvu (za razliku od nekih drugih baziranih na ljudskim pravima, božjoj volji ili nećem trećem) Kapitalizam je dakle, ideološki i politički pojam, koji čak nije niti u istoj domeni s tržišnom ekonomijom, a kamo li da bi joj mogao biti sinonim.

Izjednačavati ova dva pojma je je ne znam, poput izjednačavanja limene muzike sa zupčastim prijenosom. Blage veze nema jedno s drugim, a ipak ima takvih ljudi koji će rado poistovjetiti ovo dvoje

Ne bih vam više kvario temu ali evo, to sam poželio natipkati za one koji imaju oči a na vide, ili imaju uši, a ne čuju.
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.

Zadnje uređivanje Frogger : 27.07.2017. at 20:51.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 20:45   #96
Quote:
Frogger kaže: Pogledaj post


Ne bih vam više kvario temu ali evo, to sam poželio natipkati za one koji imaju oči a na vide, ili imaju uši, a ne čuju. :

(
Ne kvariš, popravljaš. Ima nas malo i svatko je dobrodošao, ako se mene pita.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 21:34   #97
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Ali ja sam naveo primjere Islanda i Finska, ne USA. Dakle, imamo barem dvije kapitalističke zemlje bez masovnog zatvaranja političkih protivnika - imamo li barem dvije socijalističke?
Finska i Island, zapravo većina skandinavskih zemalja, ima sasvim drugačiju tradiciju od ostalih tipičnih kapitalističkih imperijaističkih zemalja, i nešto su između kapitalizma i socijalizma. Tako da nisu reprezentativan primjer za to što hoćeš dokazati.
(Odnosno, njih bi se isto tako moglo navesti i kao socijalističke zemlje bez masovnog zatvaranja političkih protivnika)
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
Nea-- is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 21:51   #98
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_socialist_states

EDIT: Evo malo preciznije:

The Nordic model (also called Nordic capitalism[1] or Nordic social democracy)[2][3] refers to the economic and social policies common to the Nordic countries (Denmark, Finland, Norway, Iceland, and Sweden). This includes a combination of free market capitalism with a comprehensive welfare state and collective bargaining at the national level.[4][5] The Nordic model began to earn attention after World War II.[6]

Although there are significant differences among the Nordic countries, they all share some common traits. These include support for a "universalist" welfare state aimed specifically at enhancing individual autonomy and promoting social mobility; a corporatist system involving a tripartite arrangement where representatives of labor and employers negotiate wages and labor market policy mediated by the government;[7] and a commitment to widespread private ownership, free markets and free trade.[8]

Each of the Nordic countries has its own economic and social models, sometimes with large differences from its neighbours.[9] According to sociologist Lane Kenworthy, in the context of the Nordic model, "social democracy" refers to a set of policies for promoting economic security and opportunity within the framework of capitalism rather than a system to replace capitalism.[10]

https://en.wikipedia.org/wiki/Nordic_model
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 21:52   #99
Quote:
Frogger kaže: Pogledaj post
Izvinite ako ulijećem bezveze, niti sam čitao cijeli topic, niti čitam ovu knjigu koju vi sad čitate. Ali sam primijetio nešto, pa me uhvatio poriv. Da napišem sljedeće.

Mnogi iz nekog razloga poistovjećuju kapitalizam s tržišnom ekonomijom. Ovo totalno ne kužim, ali mi ide na živce, pa bih htio one sposobne da nešto skuže potaknuti da skuže sljedeće:

Tržišna ekonomija je (promašena, ali svejedno) teorija, o ekonomskim interakcijama bazirana na ponudi i potražnji kao determinatorima cijene:
https://en.wikipedia.org/wiki/Market_economy

Radi se dakle, o nakakvom matematičkom uvjerenju, o modeliranju ili predodžbi svijeta na temelju analogije s nekakvim matematičkim modelom s kojim svijet doista može, ali i ne mora, funkcionirati u nekakvom doličju ili naličju.

Kapitalizam je pak nešto sasvim deseto:
https://en.wikipedia.org/wiki/Capitalism

Kapitalizam je ideologija, i također ekonomski sistem, baziran na privatnom vlasništvu (za razliku od nekih drugih baziranih na ljudskim pravima, božjoj volji ili nećem trećem) Kapitalizam je dakle, ideološki i politički pojam, koji čak nije niti u istoj domeni s tržišnom ekonomijom, a kamo li da bi joj mogao biti sinonim.

Izjednačavati ova dva pojma je je ne znam, poput izjednačavanja limene muzike sa zupčastim prijenosom. Blage veze nema jedno s drugim, a ipak ima takvih ljudi koji će rado poistovjetiti ovo dvoje

Ne bih vam više kvario temu ali evo, to sam poželio natipkati za one koji imaju oči a na vide, ili imaju uši, a ne čuju.
Odličan post!

Možemo li na isti način razdvojiti komunizam kao ideologiju i socijalizam kao ekonomski sustav?
__________________
#HoldMyRakija

Zadnje uređivanje Leteća : 27.07.2017. at 22:05.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 21:56   #100
Naravno da Finsku i Island nećeš naći među SELFDECLARED socijalističkim zemljama.
Zato sam i rekla da su NEŠTO IZMEĐU kapitalizma i socijalizma.

Da li neku zemlju čini socijalističkom to što se ona sama tako deklarira, ili to što provodi izvjesne tipične socijalističke prakse... ?

Da li je netko žena samo zato što sebe proglasi ženom i ugradi silikone, ili je žena jer npr može imati dijete?

Da li je veći katolik onaj koji sebe proglašava katolikom na sva zvona a ponaša se ko najgori poganin, ili je veći katolik onaj koji poštuje sve katoličke dogme premda se možda izjašnjava kao agnostik?

Da li je veći domoljub onaj koji stavi krunicu na retrovizor, pjeva Tonsona i deklarativno mrzi Srbe (a dotle npr radi štetu svim Hrvatima oko sebe te time posredno i Domovini) ili je veći domoljub onaj koji dostojanstveno prezentira svoju zemlju kroz npr nešto što izvanredno radi a da pri tom nije omotan hrvackom zastavom i nema istetovirano RužaHrvacka na podlaktici... ?

Šta ti misliš?
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
Nea-- is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:40.