Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 04.01.2018., 23:58   #61
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
Identitet u širem smislu imaju sve konačne stvari u ovom svijetu. U užem smislu (ili kako ja mislim da je to postavio postavljač ove teme) identitet imaju samo oni koji imaju svoje ja (razlikujući sebe od drugih osoba i stvari). Svaki ja je, prema svakodnevnom iskustvu, konačan ja.
E sad, pošto se bog razlikuje od svega konačnog zato što je istovremeno i beskonačan on bi trebao biti i konačan da bi imao svoje ja, i beskonačan da bi obuhvatio sve konačne stvari i sve konačne jajajove. Pošto je to sa ljudske (bilo religijske ili filozofske) strane nezamislivo, logički slijedi ili da bog ne postoji, ili postoji, a nema svoje ja, a istovremeno i svoj identitet.
Ne razumijem baš najbolje ovaj post, ali mogu samo reći da Bog ionako, klasično gledajući, nema svoje ja na jednak način kao i čovjek. Bog je u tom smislu osoba na analogijski način. Ista stvar vrijedi i za sve njegove karakteristike. Također nisam siguran koliko je konačnost+beskonačnost nezamisliva, nekako mi se čini da tu koristimo iste riječi za nekoliko različitih stvari. Ovo govorim pogotovo zato što kažeš da Bog obuhvaća sve konačne stvari, nisam siguran što to znači. Dojma sam da ovdje baratamo sa nekoliko različitih koncepcija apsoluta istovremeno bez da smo to naznačili.
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Poanta je to da postoji neko prožimanje nas i svijeta. Identitet je samo to prožimanje.
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post

Možeš li malo šire objasniti to "prožimanje"? Nekako mi zvuči pjesnički.
I ja bi rado da malo pojasni.
__________________
And how can man die better than facing fearful odds, For the ashes of his fathers, And the temples of his Gods.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 02:19   #62
Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Ušao je čovjek sa svakodnevnim mislima. Izašao čovjek sa svakodnevnim mislima. Ono između je bila kratka pauz, ili bolje rečeno kratka distrakcija.
Je li u toj pauzi čovjek prestao postojati?

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Identifikacija nije moguća bez misaonog procesa.
Naravno. Identifikacija i jest misaoni proces.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Misaon proces je tvoj identitet. Gle, i najosnovnije stvari kao što su povezivanje geometrijskih stranica u jedan oblik kao što je kocka spadaju pod identitet tvojih misli čije osobine spajaju detalje u cjelinu.
Čini mi se da nisi svjesna nekih svojih misaonih procesa ili ih zanemaruješ kao nešto nebitno u našem razgovoru o identifikaciji.
Koliko mi je poznato, nitko nije u svakom trenutku svjestan svih svojih misaonih procesa, tako da ta nesvijesnost ne spada u moje distinktivne karakteristike.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Ne razumiješ smisao identiteta. Identitet je skup osobina po kojima se prepoznaje subjekt/objekt. Npr. tvoja izjava da identitete smatraš etikete i ladice u koje trpamo sve i svašta je upravo dio tvog identiteta. Ja te mogu identificirati po tvom mišljenju o identitetu. Neki ljudi imaju drugačije mišljenje o identitetu pa ih po njihovom mišljenju mogu identificirati kao osobe koje misle drugačije od tebe.
Isto tako ti imaš gotovo jedinstveni DNK koji te razlikuje od drugih i po njemu se gotovo 100% možeš identificirati.

Svi mi imamo svoj izgled, mišljenje i djelovanje po kojima se identificiramo. Ne znam što je tu sporno?
Mogu promijeniti mišljenje (o identitetu ili bilo čemu drugome), izgled i djelovanje. No, ništa od toga ne mijenja moj identitet, iako može otežati identifikaciju. Jedino što je u cijeloj priči nepromjenjivo i prepoznatljivo jest DNK. Opet, nemaju sva bića, stvari i pojave DNK.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Kužim. Postoji intiman dio tebe i vjeruješ da se on ne vidi nego je tvoj privatan dio izoliran od svih ljudi. Realnost je da taj tvoj tajni dio djeluje na tvoje svakodnevne odluke.
Ne, ne vjerujem u to da je bilo koji moj dio posve izoliran od svih ljudi.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Povlačiš se, odbijaš, a ne prezaš ni za agresivnošću. Sve su to izražaji identiteta kojeg pokušavaš disocirat sa likom kojeg predstavljaš u javnom životu.
To su pak neke etikete koje mi lijepiš da bi ti bilo lakše svrstati me u neku ladicu i komunicirati sa mnom. Tvoje pravo.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
To je samo jedan od scenarija. Vjeruj mi postoje likovi koji čitaju takve identiete ko knjigu i obično se tada žene napale na njega jer imaju osjećaj da se uspostavio neki dublji kontakt umjesto jednostavnog prepoznavanja šablone ljudskog ponašanja.
PUA? Da, susrela sam se s njima. Reakcija nije bila napaljenost nego instinktivno gađenje. (U trenutku kad sam shvatila što rade. Dok je trajalo bili su mi zanimljivi jer sam mislila da su mentalno poremećeni. ) Naravno, dopuštam mogućnost da neki ljudi tim tehnikama mogu napaliti neke žene. A vjerojatno i neke žene instinktivno koriste nešto slično, samo što se nitko nije potrudio to opisati. Ako to učini, voljela bih pročitati taj elaborat.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Ovo meni govori samo o osobi koja glumi i manipulira u kontradikciji sa onime što jeste u ime dobiti.
Da, ovo što navodiš po meni je temelj uspostave i održavanja društvenih odnosa. Onima koji su blaženo nesvjesni tih mehanizama život je jednostavniji i uspješniji su u toj trgovini. Nažalost, nisam jedna od tih.

Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Poanta je to da postoji neko prožimanje nas i svijeta. Identitet je samo to prožimanje.
Meni je ovo kristalno jasno i ne treba mi nikakvo pojašnjavanje. (Dok Hegela pak uopće ne kužim. Teško se prožimam s njim. )
__________________
#HoldMyRakija
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 10:04   #63
Je li identitet statičan ili dinamičan?
__________________
Apathy on the rise, no one cares.
pećina is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 10:11   #64
Quote:
pećina kaže: Pogledaj post
Je li identitet statičan ili dinamičan?
Postoji li uopće nešto što se mijenja a da ne ostaje isto?
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 11:18   #65
Aristotel razlikuje 6 vrsta kretanja:

ne biti --> biti = nastajanje
biti --> ne biti = nestajanje
biti ovdje --> biti ondje = promjena mjesta
biti ovakvo --> biti onakvo = promjena kvalitete
biti manje --> biti veće = promjena veličine (rast)
biti veće --> biti manje = promjena veličine (opadanje)

Ako izuzmemo nastajanje i nestajanje, sve što se mijenja, bilo da mijenja mjesto, kvalitetu ili veličinu, ono ostaje isto, odnosno ostaje to što jest. Biljka koja raste mijenja se, ali ona ostaje uvijek ta ista biljka. To vrijedi i za sve drugo. Inače bi sve samo nastajalo i nestajalo, odnosno svaka promjena bila bi ujedno i druga stvar.
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 11:26   #66
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post

Možeš li malo šire objasniti to "prožimanje"? Nekako mi zvuči pjesnički.
Objasnio sam u postu #56. Ne znam koji dio ti nije jasan.
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 11:56   #67
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Ne. U jednostavkovom postu je očito istaknuto da se Bog razlikuje od svega konačnog.
Ako se dobro sjecam istaknuo je i da Bog sadrzi sve to konacno, ili netko vec, a i ti isto to govoris dole u nastavku u principu. Moze se reci da je to konacno razlicito od njega ali moze se reci i da to jest on, njegova sadrzina. Njegova beskonacnost i fundamentalnost obuhvaca/sadrzi/podupire sve to konacno u sebi, unutar sebe.

Quote:
Logički dobivaš isto ono što dobivaš i klasičnim teističkim argumentima, to jest dobivaš klasičnu teističku koncepciju Boga kao fundamentalne stvarnosti. "Stvarnosti" u smislu samog postojanja, ne u smislu da je zapravo stvar. Apsolutna jednostavnost u kojoj ne postoji nikakva razlika i odvojenost, ne postoje nikakvi dijelovi, a sve se klasične Božje karakteristike u toj apsolutnoj jednostavnosti stapaju u jedno. Postojanje=suština=dobro=znanje=moć=ljepota.

Na taj je način Bog različit od stvorenog svijeta, to jest svijeta mijene, a sva mijena u svakom trenutku počiva na toj nepromjenjivoj fundamentalnoj stvarnosti koja ju uzdržava. Analogno je kući i njenim temeljima. Temelji bi bili Bog, a kuća bi bila kozmos. Mi na kući možemo mijenjati fasadu, prozore, u kući namještaj, boju zidova, postavljati na zidove slike, itd., ali sve to u svakom trenutku ovisi o čvrstim temeljima. Ili kao što postojanje ljudi u svakom trenutku ovisi o postojanju atoma. Ne radi se o tome da je negdje jednom davno bio atom pa je kasnije nastao čovjek, niti se radi o tome da su atom i čovjek jednaki, već se radi o tome da je atom u svakom trenutku ono što omogućava čovjekovo postojanje. Kada se to povuče do fundamentalne razine dolazi se do klasične koncepcije Boga kao nepromjenjive fundamentalne stvarnosti na kojoj počiva promjenjivi svijet potencijala. Zato u jednostavkovom postu Hegel i govori da su njegov pojam i njegov bitak ne-odvojeni i ne-odvojivi.
Logicarenjem mozemo doci do toga da postojanje=suština=dobro=znanje=moć=ljepota, ali to moze ustanoviti tek panteizam ili nesto takvo dakle Bog bez osobnog identiteta, sto mislim da si cak servantesu gore i napisao. Logicarenjem se ne moze ustanoviti abrahamske religije i sl... A s druge strane, koliko znam, bitak i nebitak se logicki ne razlikuju, pa valjda iz toga slijedi da imamo i nihilizam kao panteizmu alternativno logicko rjesenje .

a) Sve je Bog tj. utemeljeno u Bogu
b) Sve je laz

Zadnje uređivanje addx : 05.01.2018. at 12:08.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 13:03   #68
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
a) Sve je Bog tj. utemeljeno u Bogu
b) Sve je laz
Ili... noć u kojoj su sve krave crne
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 15:10   #69
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Vjerojatno misliš na ovu Hegelovu opasku:

"[U]kidanje različitog i određenoga ili, štaviše, ono njegovo bacanje u ponor praznine, koje niti je dalje razvijeno niti se samo po sebi opravdava, vrijedi kao spekulativni način razmatranja. Razmatrati neko određeno biće onako kako je u apsolutnome ne sastoji se ni u čemu drugome nego da se o njemu kaže da se, doduše, o njemu sada govorilo kao o jednom nečemu; pa ipak u apsolutnome … tako nečega nema, nego da je u njemu sve jedno. To jedno znanje, naime da je u apsolutnome sve jednako, suprotstaviti znanju koje razlikuje i koje je ispunjeno ili traži i zahtijeva ispunjenje, – ili da svoje apsolutno prikaže kao noć u kojoj su, kako se obično kaže, sve krave crne, to je naivnost praznine u pogledu spoznaje."

Možeš li malo objasniti ova Hegelov pasus, pošto pretpostavljam da si na ovo mislio kada si dao link. U čemu smo mi to pogriješili u ovoj raspravi?
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 15:18   #70
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Objasnio sam u postu #56. Ne znam koji dio ti nije jasan.
Napisao si ovo:

Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Nadovezao bih se još malo na ovo "promjena koncepcije vlastitog identiteta". Ako pođemo od toga da je sve što radimo dio našeg identiteta, onda se naš identitet kontinuira u svijet, interferira se s identitetima drugih. Kroz mnogobrojne i raznovrsne relacije i odnose gubi se jasna granica našeg vlastitog identiteta. Kad bi se sad taj naš vlastiti identitet "očistio" od sveg tog miješanja i ispreplitanja s drugim identitetima ne bi ostalo aposolutno ništa, osim nekog praznog "ja jesam", koji, baš zbog toga što bi bio isti kod svakoga, ne bi bio zapravo nikakav vlastiti identitet.
Možeš li pojednostaviti, ili za nas koji baš nismo ljubitelji Hegela, objasniti to upotrebljavajući neku drugu logiku?Inače ovo što si napisao može se odnositi i na bilo što drugo. Oko, sebstvo, tijelo, misao.......Sve se prožima.
A izjava "ja jesam" je jedina i prva misao u kojoj se odražava vlastiti identitet. E sad - Ima li Bog to "ja jesam" ili nema?
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 15:51   #71
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
Možeš li pojednostaviti, ili za nas koji baš nismo ljubitelji Hegela, objasniti to upotrebljavajući neku drugu logiku? Inače ovo što si napisao može se odnositi i na bilo što drugo. Oko, sebstvo, tijelo, misao.......Sve se prožima.
A izjava "ja jesam" je jedina i prva misao u kojoj se odražava vlastiti identitet. E sad - Ima li Bog to "ja jesam" ili nema?
Nema to veze s Hegelom, nego samo jedno moje razmišljanje potaknuto komentarom iks ipsilona. Zaista ne znam što bi tu trebalo pojednostaviti. Nisam imao na umu "sve" nego osobu. Istina je da se sve prožima, ali sve ne prožima "sebe", jer kamen recimo nema "sebstvo". Što se tiče ovog "ja jesam" to nije ništa drugo nego čisti bitak, neposredna neodređenost, pa ne može imati nikakav identitet, jer identitet je nešto određeno. Istina je da Hegel spominje boga, ali mislim da je to samo jedan način govora o apsolutu. A apsolut je duh, osoba, on je apsolutno posredovani bitak.
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 19:00   #72
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Što se tiče ovog "ja jesam" to nije ništa drugo nego čisti bitak, neposredna neodređenost, pa ne može imati nikakav identitet, jer identitet je nešto određeno.
Ne slažem se. Izraz "ja jesam" zahtjeva vrlo složene procese u pozadini. Zahtjeva poimanje sebe u svijetu, poimanje drugoga, razlikovanju sebe o d drugoga, osjete, emocije, ........ Znači vrlo određene stvari. Zato je nemoguće da je to čisti bitak. Čini mi se da se samo radi o oholosti razuma. U stilu, ja razumijem svijet, pa sam ja sav svijet.
Quote:
Istina je da Hegel spominje boga, ali mislim da je to samo jedan način govora o apsolutu. A apsolut je duh, osoba, on je apsolutno posredovani bitak.
Mislim da je to najveća pogreška Hegela. Ta "završenost" apsolutnim duhom. Svijet je personificiran u "zgradi" gdje je završni "krov" apsolutni duh. To je kao da napišeš vrhunsku knjigu a onda sjebeš kraj.
Ali, imajući u vidu vrijeme kada je živio i stvarao, to je vrh vrhova.
Bog, ako postoji, je Bog otkrivanja novog, nezavršen, sirov, s punim identitetom. On, da bi bio Bog, mora da se čudi i iznenađuje.
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 19:02   #73
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
Ne slažem se. Izraz "ja jesam" zahtjeva vrlo složene procese u pozadini. Zahtjeva poimanje sebe u svijetu, poimanje drugoga, razlikovanju sebe o d drugoga, osjete, emocije,
Ne zahtjeva i ne znači - štoviše, sve to 'drugo' je upitno, ne možeš s apsolutnom sigurnošću znati ni postoji li, uopće.
- Sizif - is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 19:03   #74
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
Vjerojatno misliš na ovu Hegelovu opasku:

"[U]kidanje različitog i određenoga ili, štaviše, ono njegovo bacanje u ponor praznine, koje niti je dalje razvijeno niti se samo po sebi opravdava, vrijedi kao spekulativni način razmatranja. Razmatrati neko određeno biće onako kako je u apsolutnome ne sastoji se ni u čemu drugome nego da se o njemu kaže da se, doduše, o njemu sada govorilo kao o jednom nečemu; pa ipak u apsolutnome … tako nečega nema, nego da je u njemu sve jedno. To jedno znanje, naime da je u apsolutnome sve jednako, suprotstaviti znanju koje razlikuje i koje je ispunjeno ili traži i zahtijeva ispunjenje, – ili da svoje apsolutno prikaže kao noć u kojoj su, kako se obično kaže, sve krave crne, to je naivnost praznine u pogledu spoznaje."

Možeš li malo objasniti ova Hegelov pasus, pošto pretpostavljam da si na ovo mislio kada si dao link. U čemu smo mi to pogriješili u ovoj raspravi?
Ne mislim da je netko "pogriješio". Cijeli članak je važan, a ne samo taj pasus koji si naveo. Ja bih istaknuo ovu rečenicu: "Hegel se u ratu za pojam bori na dva fronta: protiv romantičnog iracionalizma zahtijeva da se filosofija utemelji u umu; a protiv plitkog racionalizma poriče da se um može svesti na puki 'razum'." Poanta linkovanog članka je da se do istine može doći samo poimanjem, a ne nekom posebnom sposobnošću ili neposrednim uvidom. Kad se kaže da je bog beskonačan, da sve obuhvaća i slično, onda se u tome krije neka nestrpljivost da se naprečac i bez posredovanja kategorija odmah sudi o cjelini svega. Iz toga izviru razne ili/ili kombinacije - bog je ili konačan ili beskonačan, ili ima identitet ili nema identitet itd. Već je Kant shvatio da se takvom formalnom logikom ne mogu spoznati stvari koje izmiču iskustvu, ali je iz toga izvukao pogrešan zaključak da mi možemo spoznavati samo pojave.

BTW, ovo tvoje učestalo traženje objašnjenja, bez da kažeš u čemu vidiš problem, me je podsjetilo na jedan događaj iz osnovne škole. Na kraju sata učitelj matematike je pitao ima li koga da mu nešto nije jasno. Onda se javila jedna učenica i kad ju je pitao što joj nije jasno, ona je rekla "Ništa".
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 19:39   #75
Quote:
- Sizif - kaže: Pogledaj post
Ne zahtjeva i ne znači - štoviše, sve to 'drugo' je upitno, ne možeš s apsolutnom sigurnošću znati ni postoji li, uopće.
S tom logikom (rekao bih skepsom) ne možeš sa sigurnošću reći da postojiš i ti sam. Sve ono što misliš da jesi može biti samo lutka na koncu koju netko ili nešto pokreće......itd, itd. Na takav način ne možemo daleko. Premda se mnogi ljudi groze tog izraza ja mislim da malo "zdravog razuma" ne bi škodilo.
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 19:49   #76
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ako se dobro sjecam istaknuo je i da Bog sadrzi sve to konacno, ili netko vec, a i ti isto to govoris dole u nastavku u principu. Moze se reci da je to konacno razlicito od njega ali moze se reci i da to jest on, njegova sadrzina. Njegova beskonacnost i fundamentalnost obuhvaca/sadrzi/podupire sve to konacno u sebi, unutar sebe.
E, pa da. To sam i ja govorio. Zato sam i rekao servantesu da nisam siguran koliko su beskonačnost i konačnost istovremeno nezamislivi. Ovisi više o definicijama koje koristimo nego o ičemu drugome. Ako je za nas beskonačnost suma svega, onda Bog u tom smislu i sadrži sve u sebi i on jest ta suma. To bi bio tvoj panteizam. Ali istovremeno možemo reći da beskonačnost nije sve, već samo ona fundamentalna razina, vječna i nepromjenjiva, koja je temelj svega ostaloga. I tu onda dobivamo ovu distinkciju koju ja naglašavam.

Mislim, nije da se u religijama ne pojavljuju obje koncepcije. Abrahamske religije prave ovu moju distinkciju između nužnog temelja koji ne može ne-postojati i našeg materijalnog svijeta koji nije nužan, ali postoji i promjenjiv je upravo zbog svoje konačnosti.

U poganskim se religijama, ako se ne varam, radi slabija distinkcija između Božjeg i svjetovnog. Jer tamo je velika većina bogova itekako dio materijalnog svijeta. Makar i dalje postoji ta distinkcija o kojoj govorimo, samo se radi o tome da je sve ono što je konačno samo produžetak Izvora svega za posljedicu progresivne multiplikacije kroz koju se taj Izvor manifestira. U smislu da bogovi imaju djecu i tako stvaraju ostale bogove i svijet. U slavenskom rodnovjerju sve što postoji samo je emanacija vrhovnog Boga Roda. Mnogi bi to nazvali panteizmom, ali ja ne bi jer i dalje postoji ova moja distinkcija između apsoluta (Rod) i relativnog svijeta (Rodova emanacija). Dakle, opet tu postoji neka razlika. Bog i kozmos nisu isto kao u panteizmu. Prije se radi o panenteizmu.
Quote:
Logicarenjem mozemo doci do toga da postojanje=suština=dobro=znanje=moć=ljepota, ali to moze ustanoviti tek panteizam ili nesto takvo dakle Bog bez osobnog identiteta, sto mislim da si cak servantesu gore i napisao. Logicarenjem se ne moze ustanoviti abrahamske religije i sl... A s druge strane, koliko znam, bitak i nebitak se logicki ne razlikuju, pa valjda iz toga slijedi da imamo i nihilizam kao panteizmu alternativno logicko rjesenje .

a) Sve je Bog tj. utemeljeno u Bogu
b) Sve je laz
Njemu sam napisao da Bog u svojoj klasičnoj koncepciji nije osoba na ljudski način, nego je osoba analogijom. U smislu da postoji neka fundamentalna razlika između Boga i nas, te načina na koji je Bog osoba i na koji smo mi osobe. Ne može se baš reći da Bog nema osobni identitet, ali svakako nema osobni identitet tipičan ljudima. Dosta toga proizlazi i iz tog modernijeg doživljaja Boga, pogotovo tipičnog za današnju Ameriku i njihov kreacionizam. Zapravo su i one stare slike u kojima je Bog prikazan kao bradati starac i slično u konfliktu sa klasičnom koncepcijom Boga i nisu bile nešto tipično kroz ranu kršćansku povijest.

I nisam siguran koliko ovo da se bitak i nebitak ne razlikuju drži vodu. Mislim, nebitak je negacija bitka, očigledno postoji fundamentalna razlika.

Ako nihilizam poistovjećuješ sa nebitkom, onda nihilizam sigurno nije istinit jer tada ništa ne bi postojalo. Mislim, ja na to slično gledam, zato i nisam nihilist.
__________________
And how can man die better than facing fearful odds, For the ashes of his fathers, And the temples of his Gods.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 20:11   #77
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
S tom logikom (rekao bih skepsom) ne možeš sa sigurnošću reći da postojiš i ti sam. Sve ono što misliš da jesi može biti samo lutka na koncu koju netko ili nešto pokreće......itd, itd. Na takav način ne možemo daleko. Premda se mnogi ljudi groze tog izraza ja mislim da malo "zdravog razuma" ne bi škodilo.
"Mislim, dakle jesam" - to je najmanje upitno. Sve drugo je upitnije, zar ne? Jer sve drugo ovisi o ulaznim kanalima (osjetima) koji itekako jesu upitni.
- Sizif - is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 20:16   #78
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Ne mislim da je netko "pogriješio". Cijeli članak je važan, a ne samo taj pasus koji si naveo. Ja bih istaknuo ovu rečenicu: "Hegel se u ratu za pojam bori na dva fronta: protiv romantičnog iracionalizma zahtijeva da se filosofija utemelji u umu; a protiv plitkog racionalizma poriče da se um može svesti na puki 'razum'."
Hegelov pojam je identičan sa ništa jer ne nosi niti jednu vlastitu oznaku. Pojam (ništa) i bitak su identični i istovremeno kontradiktorni jer se u njihovom odnosu razvija cjelokupno bivanje.
Problem je nastao iz činjenice da se Hegel u razmatranju pojma drži one Spinozine "omnis determinatio est negatio" , što postavlja pitanje iz čega stvarno pojam proizlazi. Iz dualnosti?, ali tada bi trebao biti određen, ili iz nečeg sasvim drugog. Znači ako bi Bog bio određen onda bi nužno bio ograničen. A samo ograničeni Bog ima identitet. .)
Quote:
Poanta linkovanog članka je da se do istine može doći samo poimanjem, a ne nekom posebnom sposobnošću ili neposrednim uvidom.
Kako se to postiže "poimanjem"? Što kaže Hegel o tome?
Quote:
BTW, ovo tvoje učestalo traženje objašnjenja, bez da kažeš u čemu vidiš problem, me je podsjetilo na jedan događaj iz osnovne škole. Na kraju sata učitelj matematike je pitao ima li koga da mu nešto nije jasno. Onda se javila jedna učenica i kad ju je pitao što joj nije jasno, ona je rekla "Ništa".
Oprosti ako sam malo dosadan sa traženjem objašnjenja. Star sam i počinjem život shvaćati puno jednostavnije nego kao mladić. Znači kada nešto tvrdiš to bi se trebalo temeljiti na logičkim temeljima (nešto kao zenonov mudrac koji jednostavno "zna"), koji su samorazumljivi (kao što je nebo plavo), a ne zato što je to netko rekao.
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 20:20   #79
Quote:
- Sizif - kaže: Pogledaj post
"Mislim, dakle jesam" - to je najmanje upitno. Sve drugo je upitnije, zar ne? Jer sve drugo ovisi o ulaznim kanalima (osjetima) koji itekako jesu upitni.
Mislim da je i um jedan od osjeta. On osjeća sebe. Znači logika koja vrijedi za sve druge osjete vrijedi i za um.
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2018., 20:23   #80
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
Mislim da je i um jedan od osjeta. On osjeća sebe. Znači logika koja vrijedi za sve druge osjete vrijedi i za um.
Nije um 'osjet'. Osjet (vid, sluh...) je input (kao kamera ili mikrofon kod elektroničkih uređaja)...

...barem ne na istoj 'razini'...
- Sizif - is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:43.