Ugovor o djelu

[Vojky]

ribica2 kaže:

E sad mene zanima- kako su regulirani godišnji odmori i bolovanja? To isto treba izričito ugovoriti u ugovoru ili šta? Šta ako se ništa ne ugovori po tom pitanju?

Nikako. Ako recimo tako, ne ostvaruješ djelo, nisi plaćena. Naravno, poslodavac može odlučiti drugačije, ali to je njegova volja.

Jednako je npr. ako ugovoriš bojanje zidova i čovjek ti kaže: evo, raditi ću tri dana, ova druga dva idem na godišnji. Plaćaš mu ta tri, ali ti nitko ne brani da mu platiš pet...

[emanuela]

ribica2 kaže:

Dakle summa summarum svega ovdje pročitanog na par tema oko ogovora o djelu je:

- ugovor o djelu se ne upiše u radnu knjižicu ali se ubraja u staž pri izračunu mirovine (čuvati papire do penzije)
-neto plaća je oko 50% bruto plaće
-postoji pravo na povrat poreza (mjesečni odbitak od porezne osnovice je 1600kn) na kraju poreznog razdoblja
-poslodavac i posluprimac moraju u ugovoru o djelu ugovoriti tko plaća doprinose i po mogućnosti iznos neto plaće koja sjeda na žiro
-ugovor se može zauvijek obnavljati u intervalima
-ne plaća se doprinos za zapošljavanje i za ozljede na radu

E sad mene zanima- kako su regulirani godišnji odmori i bolovanja? To isto treba izričito ugovoriti u ugovoru ili šta? Šta ako se ništa ne ugovori po tom pitanju?

od kud ti to da je neto placa ugovora o djelu 50% bruto place koje, cije bruto place, pa 2 osobe rade u istoj firmi na istom radnom mjestu, imaju istu strucnu spremu i razlicito su placene

sam naziv "ugovor o djelu" bi te trebao asocirati na "djelo" tj. posao koji obavljas za nekog
taj ugovor nema veze sa ugovorom o radu (na odredeno ili na neodredeno) al bas nikakve
to je samo neka vrsta osiguranja placanja , mozes to i tako shvatiti,ako ti je lakse, ako ti i xy potpisete takav ugovor, znaci da si fakat obavio to neko djelo/posao za xy, i da ce ti on temeljem tog ugovora dati lovu koju ste unaprjed dogovorili
odnosno placa je onakva kakvu ugovoris
kaj se tice mirovinskog i zdravstenog to je omoguceno zakonski da se placa...blabla..jer jako puno ljudi radi i zivi temeljem ugovora o djelu npr. novinari, neki informaticari, majstori...itd.

dalje nema tu godisnjeg i bolovanja, ako ne radis ne mozes obaviti posao, jel tako, znaci ako nisi obavio posao tj. djelo nema te na temelju cega xy platiti
ako si bolestan , znaci da si nesposoban za obaviti djelo/posao tj. opet te xy nema na temelju cega platiti

mislim da jednostavnije objasnjenje od ovog ne moze

[Putnik92]

Vojky kaže:

Negdje u prvom dijelu godine svi koji su u prošloj radili po ugovoru o djelu dobiju izračun koji ima neki odnos prema prosječnoj plaći u RH. Po tom izračunu, ukoliko nisu radili temeljem ugovora o radu tijekom cijele godine, dobivaju određeni broj mjeseci i dana radnog staža (jer su uplaćivali u fondove). To se ne upisuje u radnu knjižicu, ali se pribraja kada se računa mirovina. Međutim, ako redovno radiš + imaš nešto po ugovoru o djelu, onda se to ne pribraja, npr. ne mogu jer imam izračunatih 3 mjeseca po ugovoru o djelu to pribrojiti svojih 12 mjeseci redovnog zaposlenja u toj godini.

Uvedeno je prije nekoliko godina.

E da, moram se ispraviti, baš piše u novom RRIF-u: staž se računa proporcionalno visini uplata, jedino ne znam odakle ovaj uvjet o nepostojanju radnog odnosa?

[ribica2]

Vojky kaže:

Nikako. Ako recimo tako, ne ostvaruješ djelo, nisi plaćena. Naravno, poslodavac može odlučiti drugačije, ali to je njegova volja.

Jednako je npr. ako ugovoriš bojanje zidova i čovjek ti kaže: evo, raditi ću tri dana, ova druga dva idem na godišnji. Plaćaš mu ta tri, ali ti nitko ne brani da mu platiš pet...

Dakle, ako recimo dobijem gripu u zimi i budem doma tjedan dana, mogu dobiti i otkaz ugovora o djelu? Hm......
Godišnji nije bed, ići ću vikendima u viksu.

[Goričanka]

ribica2 kaže:

Dakle, ako recimo dobijem gripu u zimi i budem doma tjedan dana, mogu dobiti i otkaz ugovora o djelu? Hm......
Godišnji nije bed, ići ću vikendima u viksu.

Kod ugovora o djelu za razliku od ugovora o radu /bez obzira da li je ugovor o radu na određeno ili neodređeno/ mnogo toga je jako bed.

Kod ugovora o radu imaš slijedeća prava:

- ugovorom o radu teče ti RADNI STAŽ koji je vrlo bitan u ostvarivanju prava iz radnog odnosa
- u slučaju bolovanja dobivaš naknadu, koja je na teret poslodavca prva 42 kalendarska dana. Pravilnikom ili kolektivnim ugovorom je uređeno koji je to postotak plaće od 6 mjesečnog prosjeka

- poslije 42 kalendarska dana dobivaš naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 70% šestomjesečnog prosjeka

- u slučaju bolesti djeteta imaš pravo koristiti bolovanje za njegu

- ako poslodavac isplaćuje prijevoz, topli obrok, regres za godišnji odmor, božićnicu, dar djetetu i pravo na pomoć za bolovanje duže od 90 dana imaš pravo na to /Zakon o radu ne obvezuje poslodavca na isplatu, ali može biti regulirano u pravilniku poslodavca i kolektivnom ugovoru/. U slučaju da poslodavac isplaćuje topli obrok mora ga uključiti u plaću a sve ostalo gore navedeno nije plaća.

- imaš pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje od 18 radnih dana

- poslodavac te je dužan prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje

- ako si u stalnom radnom odnosu možeš dići kredit


Ugovorom o djelu ne ostvaruju se nikakva gore navedena prava, izuzev MIROVINSKOG STAŽA prilikom odlaska u mirovinu.

A sam pojam ugovora o djelu pročitaj na linku
http://www.moj-posao.net/jseeker_law...hp?entityId=A9

Još malo o stažu - što je koji

- RADNI STAŽ
staž ostvaren kada imaš ugovor o radu odnosno kad si u radnom odnosu

- STAŽ OSIGURANJA
staž ostvaren na temelju ugovora o djelu, produženog osiguranja - sam plaćaš mirovinsko, benificirani staž- rad u izuzetnom teškim uvjetima, staž za sudjelovanje u ratu i dr. Ovaj staž se ne uključuje u ostvarivanju prava iz radnog odnosa kao što je veći broj dana godišnjeg odmora, jubilarna nagrada, o,5% veća plaća svake godine i dr.

- MIROVINSKI STAŽ - radni staž + staž osiguranja koji se zbraja prilikom odlaska u mirovinu

[louis friend]

Mene zanima što u slučaju kada je temeljna djelatnost poslodavca takva da ima obilježja i poslova za koje se zasniva radni odnos i poslova za koje se sklapa ugovor o djelu - primjerice u HRT-u stalno zaposleni reporteri i reporteri angažirani kao vanjski suradnici obavljaju isti posao, samo što ga jedni obavljaju redovito a drugi povremeno. Kako tu situaciju regulirati u odnosu na članak 13 Zakona o radu:

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Nigdje u zakonu ne navodi se učestalost obavljanja nekog posla kao kriterij utvrđivanja ima li taj posao obilježja radnog odnosa ili djela. Granica između obilježja radnog odnosa i djela je vrlo opskurna i maglovita, nedovoljno definirana.

[Goričanka]

louis friend kaže:

Mene zanima što u slučaju kada je temeljna djelatnost poslodavca takva da ima obilježja i poslova za koje se zasniva radni odnos i poslova za koje se sklapa ugovor o djelu - primjerice u HRT-u stalno zaposleni reporteri i reporteri angažirani kao vanjski suradnici obavljaju isti posao, samo što ga jedni obavljaju redovito a drugi povremeno. Kako tu situaciju regulirati u odnosu na članak 13 Zakona o radu:

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Nigdje u zakonu ne navodi se učestalost obavljanja nekog posla kao kriterij utvrđivanja ima li taj posao obilježja radnog odnosa ili djela. Granica između obilježja radnog odnosa i djela je vrlo opskurna i maglovita, nedovoljno definirana.

Ma gledaj, zakonski se točno zna što je ugovor o djelu a što ugovor o radu. Druga je stvar što poslodavci, da bi dobili jeftiniju radnu snagu sklapaju ugovore o djelu umjesto ugovora o radu. Krše Zakon o radu i druge propise, nitko ih ne kontrolira a kamoli kažnjava. I tu je kraj priče.

[Vojky]

Goričanka kaže:

Ma gledaj, zakonski se točno zna što je ugovor o djelu a što ugovor o radu. Druga je stvar što poslodavci, da bi dobili jeftiniju radnu snagu sklapaju ugovore o djelu umjesto ugovora o radu. Krše Zakon o radu i druge propise, nitko ih ne kontrolira a kamoli kažnjava. I tu je kraj priče.

S tim da ako nije ugovor o autorskom djelu, uopće nije jeftiniji od ugovora o radu...

[louis friend]

Goričanka kaže:

Ma gledaj, zakonski se točno zna što je ugovor o djelu a što ugovor o radu.

Ma da, imam prijateljicu koja je 10 godina radila temeljem autorskog ugovora. Tužila je i općinski sud je presudio u njezinu korist (da se radilo o radnom odnosu) a poslodavac se žalio i županijski sud je presudio da se radi o autorskom ugovoru. Predmet je sad na Vrhovnom sudu a radna inspekcija je dva puta izlazila na nadzor i utvrdila da nije nadležna za utvrđivanje radnog odnosa.

Čim se umiješa neki posebni zakon nitko ništa ne kuži a sve je u skladu sa zakonom.

Evo jedan tekst sastranice HND-a:

"honorarna suradnica Business.hr-a Nives Zemba, nakon dvogodišnjeg rada s obvezama zaposlenika zaposlena na neodređeno vrijeme, uz dodijeljeni joj i službeni mail i mobitel, traži od sindikata da posreduje kod uprave Business.hr-a jer već dvije godine radi na autorski ugovor za kojega pravni stručnjaci utvrđuju da je protuzakonit i da se taj ugovor ima smatrati ugovorom o radu ili treba pozvati Državni inspektorat. Glavna urednica Klancir tek tada novinarku Zembu etiketira lošom novinarkom i otkazuje joj suradnju. Identičnu intervenciju sindikata nakon šest mjeseci rada na tzv. autorskome ugovoru zatražila je honorarna suradnica Ivana Gretić, kojoj je također od glavne urednice Klancir odmah otkazana suradnja."
http://www.hnd.hr/novost.php?id=1815

Novinari angažirani temeljem ugovora o radu obavljaju isti posao kao i novinari angažirani temeljem autorskog ugovora. Obilježja posla su identična i definirana su i Zakonom u radu i Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Zakon je sve samo ne jasan.

[kjuri67]

Zanima me dali je moguće da umirovljenik (ratni , nije starosna mirovina) i dalje radi. Znam da može preko Ugovora o djelu, ne znam dali postoji još nešto. kakve su obveze poslodavca koji prima preko takvog ugovora. jesu li obveze plaćanja veće preko Ugovora o radu ili preko Ugovora o djelu? tj. sta poslodavcu više ide u korist. molim za vaša mišljenja i pomoć.

[fooreest]

Umirovljenik ne može zasnovati radni odnos ili otvoriti obrt i istovremeno nastaviti primati mirovinu, u suprotnom mora je "zamrznuti"

Poslodavcu uvijek više odgovara imati radnika bez zasnivanja radnog odnosa, iako su obvezna plaćanja javnih davanja-doprinosa (dva od 4 obvezna, a to su doprinosi za mirovinsko i osnovno zdravstveno) i po ugovoru o djelu.
Naime ugovorom o radu poslodavac je radniku dužan osigurati osim plaće i sva ostala prava propisana Zakonom o radu (pravilnikom, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu...), tj. štite ga brojni propisi kao "slabiju" stranu na tržištu rada, dok kod ugovora o djelu poslodavac plaća samo izvršeni rad ili rezultat rada, a ne sam rad kao kod ugovora o radu.

[Dubravka20]

kjuri67 kaže:

Zanima me dali je moguće da umirovljenik (ratni , nije starosna mirovina) i dalje radi. Znam da može preko Ugovora o djelu, ne znam dali postoji još nešto. kakve su obveze poslodavca koji prima preko takvog ugovora. jesu li obveze plaćanja veće preko Ugovora o radu ili preko Ugovora o djelu? tj. sta poslodavcu više ide u korist. molim za vaša mišljenja i pomoć.

Znam da umirovljenici redovni mogu raditi na ugovor o radu a što se tiče zaposlenja,mogu i to ali moraju na mirovinskom staviti mirovinska primanja u status mirovanja,oa opet aktivirati kad prestanu raditi.U tom slučaju se radi novi izračun mirovine pa ako je veća dobiješ veću a ako je manja,dobiješ po prvom rješenju.Plus je od 01.01.09 što se na ugovor umirovljenika neće plaćati doprinosi kao do sada.Velim to je plus za umirovljenike a veliki minus za mlade kojima su oni"zauzeli"radna mjesta.
Inače mi je poznato da vojni umirovljenici po nekom članku mogu ponovo početi raditi uz mirovinu a da je ne moraju zamrznuti.U tom slučaju samo moraš voditi računa kod porezne prijave i da li imaš prvostupanjsko ili drugostupanjsko rješenje,jer u slučaju da dsi prvostupanjsko rj.mirovina ti se pribraja ostalim primicima i upadaš u viši porezni razred i obično svi imaju za platiti poreza.Zašto?Zato što ako se mirovina gleda sama za sebe ona je neoporeziva do visine mirovine a najviše do mislim 3500 kn pa ako imaš još neki primitak zbraja se sve zajedno

[Hermione Granger]

Ispričavam se na smetnji, ali voljela bih znati odgovor na slijedeće pitanje: je li na sudu pravovaljan ugovor o djelu koji su ugovorne stranke samo potpisale, bez ovjere javnog bilježnika ? Hvala!

[malablizancica]

Hermione Granger kaže:

Ispričavam se na smetnji, ali voljela bih znati odgovor na slijedeće pitanje: je li na sudu pravovaljan ugovor o djelu koji su ugovorne stranke samo potpisale, bez ovjere javnog bilježnika ? Hvala!

Javni biljeznik nema potrebu ovjeravati ugovor o djelu, kao ni ugovor o radu!

[Hermione Granger]

malablizancice,

puno ti hvala na odgovoru.

[veneraa]

hm..
jel mi nekto od vas moze pomoci oko sljedeceg?

zanima me, kada umirovljenik radi neki posao preko ugovora o djelu, kakve i kolike (u postotcima) su obveze njegovog poslodavca prema drzavi?

bila bi vam i vise nego zahvalna...

[StenCom]

Ovako ti stoje stvari, imaš više vrsta ugovora o djelu, ali evo ti primjer ako se radi o primicima trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, šprrtskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, sudskih vještaka, konzultanata te druge slične djelatnosti.
Npr. honorar prema ugovoru o djelu, bruto 1.000,00 Kn
DOPRINOSI IZ OSNOVICE
-MIO osiguranje (15%+5%) 20% 200,00 Kn

OBRAČUN POREZA NA DOHODAK
-dohodak (bruto-MIO) 800,00 Kn
-iznos poreza na dohodak 25% 200,00 Kn
-prirez na porez(Zagreb) 18% 36,00 Kn

[B]ISPLATA PRIMATELJU 564,00 Kn [

DOPRINOS NA OSNOVICU
-doprinos za zdravstvo 15% 150,00 Kn

Dakle, odgovor na tvoje pitanje je da ukupne obveze poslodavca prema državi iznose 586,00 Kn, te isplata honorara 564,00 Kn. Ukupno ti to iznosi 1.150,00 Kn.

[StenCom]

Zna li netko koliko se puta može ugovoriti honorar (ugovor o djelu) kod istog poslodavca, za istu vrstu posla u jednoj godini. Čula sam da to može biti samo određeno puta godišnje? Ima li netko kakvih iskustava kada mu je honorarni posao prerastao u nešto više, pa je pored svog redovnog zaposlenja morao otvoriti obrt ili nešto drugo da bi ostvarivao još te dodatne prihode. Kolika su plaćanja poreza i doprinosa i sl.

[Dubravka20]

StenCom kaže:

Zna li netko koliko se puta može ugovoriti honorar (ugovor o djelu) kod istog poslodavca, za istu vrstu posla u jednoj godini. Čula sam da to može biti samo određeno puta godišnje? Ima li netko kakvih iskustava kada mu je honorarni posao prerastao u nešto više, pa je pored svog redovnog zaposlenja morao otvoriti obrt ili nešto drugo da bi ostvarivao još te dodatne prihode. Kolika su plaćanja poreza i doprinosa i sl.

Nema limita na ugovor o djelu,a na njega se plaća 20 % mirovinsko,15% zdravstveno,porez i prirez

[visa003]

radim na ugovoru o djelu vec 5 mj. imam fiksnu placu 3.500 kn (da sam na normalnom ugovoru bila bi mi oko 5.500 6.000),ugovor o djelu je trebao trajati 2 mjeseca i zatim sam trebala potpisati ugovor na određeno,medutim to se nije dogodilo.Nezadovoljna sam jer radim prekovremene koji su mi nametnuti zbog obima posla,nedjelje,pa cak i moram biti dostupna mobitelom u vrijeme i kad ne radim(za sve to nisam placena).Neznam koja prava imam kao radnik zaposlen na ugovoru o djelu,i da se razumijemo to nije rad kod privatnika vec drzavna firma.